“Čitajte, učite i budite društveno aktivni. To će očuvati vaše kognitivne funkcije i smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti”, poručuje nam izv. prof. prim. dr. sc. Svetlana Tomić. Kako rano prepoznati oboljenje, o utjecaju načina života, genetike i crijevne mikrobiote na razvoj neurodegenerativnih bolesti razgovarali smo na nedavnom kongresu Izazovi u neurologiji. Izv. prof. prim. dr. sc. Tomić specijalistica je neurologije i subspecijalistica neurodegenerativnih bolesti pri Klinici za neurologiju KBC-a Osijek.
Neurodegenerativne bolesti, među kojima su najpoznatije Parkinsonova i Alzheimerova bolest, sve su češće u suvremenom društvu. Riječ je o skupini bolesti kod kojih dolazi do postupnog propadanja živčanih stanica u mozgu. Obuhvaćaju i neke rjeđe bolesti poput amiotrofične lateralne skleroze.
Nenasljedni oblici su najčešći i u porastu
Unatoč velikom napretku medicine, u većini slučajeva još uvijek nije poznato što točno uzrokuje razvoj Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
– Ono što je zabrinjavajuće jest da ove bolesti imaju tendenciju stalnog porasta. Projekcije pokazuju da bi u sljedećih 20 do 30 godina broj oboljelih mogao biti značajno veći – napominje izv. prof. prim dr. sc. Svetlana Tomić.
Osim starije životne dobi, kao najvažnijeg čimbenika rizika, koju i koliku ulogu imaju genski čimbenici?
– Postoje genske varijante koje mogu uzrokovati rane forme bolesti, ali većina slučajeva je sporadična. Što znači da ne možemo jasno reći da je riječ o nasljednoj bolesti. Upravo takvih sporadičnih oblika ima najviše i njihov broj je u porastu – otkriva.
Nemamo registar oboljelih, brojke su procjena
U Hrvatskoj još uvijek ne postoji jedinstveni registar oboljelih, pa je teško precizno procijeniti stvarnu učestalost ovih bolesti. Procjenjuje se da u zemlji živi oko 15 tisuća osoba s Parkinsonovom bolešću, dok je Alzheimerova bolest još češća.
– Stvarni broj oboljelih vjerojatno je i veći jer nemamo jedinstveni registar. Kao ni jasnu evidenciju na temelju koje bismo mogli donositi precizne zaključke o incidenciji i prevalenciji – ističe neurologinja.
Rani simptomi Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest najčešće se javlja nakon 65. godine. Prvi simptomi razvijaju se postupno i često prolaze nezamijećeno mjesecima ili čak godinama.
– Najvažniji rani simptom Parkinsonove bolesti je usporenost pokreta, i to obično asimetrična. Pacijenti primijete da im jedna ruka manje sudjeluje u hodu, da prave kraće korake ili zapinju u hodu. Često primijete i promjenu rukopisa ili poteškoće s finom motorikom šake – opisuje dr. Tomić.
Liječniku čim prije
Iako danas postoje terapije koje ublažavaju simptome Parkinsonove bolesti, još uvijek ne postoji lijek koji bi mogao zaustaviti ili preokrenuti tijek bolesti. Ipak, apelira izv. prof. prim. dr. sc. Tomić, pravodobno liječenje može spriječiti dodatne komplikacije. Kao i pomoći pacijentima da dulje zadrže pokretljivost i samostalnost.
Kada je riječ o Alzheimerovoj bolesti, posljednjih godina pojavile su se nove terapijske mogućnosti. Europska agencija za lijekove odobrila je lijekove koji djeluju na sam mehanizam bolesti. I to uklanjanjem patološkog proteina amiloida iz mozga, pojašnjava liječnica.
– To je takozvana antiamiloidna terapija koja može usporiti napredovanje bolesti ako se započne u ranoj fazi. Zbog mogućih nuspojava terapija neće biti namijenjena svim pacijentima, nego pažljivo odabranoj skupini kod koje se očekuje najveća korist – pojašnjava neurologinja.
Stvarni rani simptomi Alzheimerove bolesti
Kod Alzheimerove bolesti najprepoznatljiviji simptom je zaboravnost. Ali ona mora biti dovoljno izražena da ometa svakodnevno funkcioniranje. Ne radi se, pojašnjava naša sugovornica, o povremenom zaboravljanju. Nego o situacijama kada osoba zaboravi važan dogovoreni sastanak ili ostavi novčanik na potpuno neobičnom mjestu. Primjerice u zamrzivaču. Uz to, dodaje, mogu se pojaviti poteškoće u govoru, osiromašenje rječnika, ali i promjene raspoloženja i ponašanja.
Crijevna mikrobiota i zdravlje mozga
U posljednjem desetljeću sve više istražuju povezanosti zdravlja crijeva i razvoja neurodegenerativnih bolesti. Sve je više dokaza da crijevna mikrobiota može imati važnu ulogu u razvoju neurodegenerativnih bolesti. Poremećena ravnoteža bakterija u crijevima može potaknuti upalne procese koji, upozorava liječnica, potom mogu pokrenuti procese neurodegeneracije.
– Najradikalnij pristup liječenju loše crijevne mikrobiote je transplantacija. Pacijenti to mogu učiniti u slučaju da imaju valjanu indikaciju za transplantaciju – tumači izv. prof. prim. dr. sc. Svetlana Tomić.
Kako bi je održali zdravom, valja uzimati probiotike uz antibiotik i dakako, zdravo se hraniti. Antibiotici, upozorava naša sugovornica, uništavaju dobre bakterije pa je probiotik jako dobra prevencija.
Koliko telefonskih brojeva znamo napamet?
Važne su i mentalne aktivnosti, tzv. “vježbanje mozga”, čime možemo smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Izv. prof. prim. dr. sc. Tomić upozorava na posljedice sve češće upotrebe gadgeta. Utječu na to da nismo sposobni zapamtiti, primjerice, nijedan drugi telefonski broj izuzev vlastitog. Prečesta upotreba tehnologije, dodaje, može nas koštati mentalnoga zdravlja.
Drugi hrvatski kongres s međunarodnim sudjelovanjem “Izazovi u dijagnostici i liječenju neurodegenerativnih, neuroimunoloških i neuromuskularnih bolesti” održao se u Osijeku od 12. do 15. ožujka. Okupio je 74 predavača iz 6 zemalja: Hrvatske, Srbije, Slovenije, Mađarske, Italije i Bosne i Hercegovine.
