U brojnim europskim centrima primjenjuje se model integriranog, holističkog pristupa u liječenju raka dojke. Takav standard uključuje multidisciplinarne timove u kojima, uz onkologa, patologa i kirurga aktivno sudjeluju nutricionisti i psihijatri. Nažalost, u Hrvatskoj je takav model još uvijek nedovoljno sustavno implementiran. Također, često ovisi o individualnoj inicijativi, pojašnjava dr. Marija Pancirov.
Tako o aktualnostima u dijagnostici i liječenju karcinoma dojke govori Marija Pancirov, dr. med., specijalistica onkologije i radioterapije iz Splita. Ona znanje redovito nadograđuje na svjetskim kongresima, a nedavno je sudjelovala na European Breast Cancer Conference 2026. u Barceloni.
– Riječ je o multidisciplinarnom skupu koji svake dvije godine okuplja vodeće stručnjake iz onkologije, kirurgije, radioterapije, radiologije, patologije i suportivne medicine. A s ciljem razmjene najnovijih znanja i unaprjeđenja skrbi za pacijentice. Ovogodišnji kongres još je jednom potvrdio smjer u kojem se moderna onkologija razvija: prema sve preciznijem, personaliziranom liječenju, ali i prema sveobuhvatnijem, holističkom pristupu pacijentici – navodi dr. Pancirov.
Komunikacijski jaz
Kako kaže, jedna od važnih tema bila je komunikacija između liječnika i pacijentica.
– Iz prikazanih podataka vidljivo je da značajan broj žena ne dobija potpune ili dovoljno razumljive informacije o svojoj bolesti i mogućnostima liječenja. Mnoge pacijentice, unatoč visokom stupnju obrazovanja, navode kako nemaju dovoljno vremena za postavljanje pitanja. Zato dodatne informacije traže putem interneta ili od drugih pacijentica. Ovi podaci jasno ukazuju na postojanje komunikacijskog jaza u onkološkoj skrbi. Naglašavaju potrebu za jasnijim, strukturiranim i pacijentici prilagođenim pristupom – ističe dr. Pancirov.
Osim samog liječenja, sve veći naglasak stavlja se na kvalitetu života. Brojna izlaganja istaknula su kako oboljele od raka dojke prolaze kroz kompleksne fizičke, ali i emocionalne izazove, od umora i boli do anksioznosti, depresivnosti i promjena u percepciji vlastitog tijela.
Ono što zabrinjava je što su emocionalni i socijalni aspekti često nedovoljno adresirani. Iako, naglašava, značajno utječu na tijek liječenja i oporavak.
– Integrirani programi koji uključuju psihološku podršku pokazali su značajan pozitivan učinak na to kako pacijentice doživljavaju svoju bolest, smanjujući osjećaj straha i bespomoćnosti te potičući aktivniji pristup liječenju. Velik dio rasprava bio je usmjeren na važnost životnih navika u fazi liječenja i oporavka. Iako većina pacijentica usvaja određene zdrave obrasce ponašanja poput prestanka pušenja, pokazano je da i dalje postoji prostor za napredak. Osobito u području pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti, kaže dr. Pancirov.
Važnost prehrane u liječenju karcinoma
Iako su u liječenju primarne standardne metode liječenja i prehrana može znatno doprinijeti u liječenju karcinoma, no ovaj se dio nerijetko zanemaruje.
– Strukturirana nutritivna podrška može doprinijeti smanjenju nuspojava terapije, očuvanju tjelesne mase i snage te poboljšanju općeg stanja organizma. Istovremeno, kontinuirana podrška i edukacija ključni su za dugoročno održavanje zdravih navika – ističe dr. Pancirov.
Napominje kako ovakav pristup ne donosi korist samo u smislu kvalitete života, već i u poboljšanju suradljivosti pacijentica, boljoj podnošljivosti terapije i potencijalno boljim ukupnim ishodima liječenja.
Upravo zato je ovaj kongres jasno pokazao da suvremeno liječenje raka dojke nadilazi isključivo medicinski aspekt bolesti. Sve je više dokaza da optimalni ishodi zahtijevaju kombinaciju vrhunske medicinske terapije, kvalitetne komunikacije te integrirane nutritivne i psihološke podrške.
– Ako želimo pacijentima pružiti stvarno najbolje, moramo zaboraviti rigidne okvire i prihvatiti pristup koji je uistinu sveobuhvatan. Kvaliteta života nije dodatak, već sastavni dio terapije – zaključuje dr. Pancirov.
