fbpx
Zdravstvena pismenostDr. Kolar: Jesmo li doista ono što jedemo? Crijevna mikroflora i utjecaj na bolesti

Dr. Kolar: Jesmo li doista ono što jedemo? Crijevna mikroflora i utjecaj na bolesti

Crijevna mikroflora i zdravlje, tema je dr. Nicol Kolar, liječnice čije kratke, jasne i sigurne informacije o zdravlju možete pratiti na njezinom IG profilu @mrs_dottoressa.

Kao liječnica i specijalizantica obiteljske medicine, u ambulanti često dobivam pitanja pacijenata. Najčešće onih koji boluju od kroničnih bolesti poput šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka, na hemodijalizi sa učestalim proljevima ili pak oboljelih od Parkinsonove ili Alzhemierove bolesti: što nam preporučate da jedemo, kojim vitaminima da pojačamo imunitet i slično.
Potaknulo me to na istraživanje medicinskih baza podataka sa idejom da ipak nekako sve počinje „iz naših crijeva.“ Jesmo li, odista ono što jedemo? Na to pitanje možda neću dati kompletan odgovor, ali u dostupnim bazama možemo pronaći veliki opus studija o utjecaju crijevne mikroflore i bolesti. Pokušala sam se ipak dotaknuti onih tema s kojima se dosta često susrećem u radu. Nadajući se da ću nekom napokon moći konkretno odgovoriti na ovakva pitanja.

Mikrobiološki otisak

U crijevnom sustavu čovjeka živi oko sto milijuna mikroorganizama. Mikrobioma najvećim
dijelom nastanjuje gastrointestinalni sustav. Pri čemu se oko 102 bakterija po gramu nalazi u želucu dok je u debelom crijevu oko 1011 po gramu. Za rast i razmnožavanje najviše im odgovara okoliš u debelom crijevu, budući ih većina zahtjeva anaerobni okoliš. U zdravih pojedinaca, mikrofloru crijevnog sustava u najvećem dijelu čine mikroorganizmi iz rodova Firmicutes, Bacteroidetes, Proteobacteria i Actinobacteria. Crijevni mikrobiom jedinstven je za svakog čovjeka poput „otiska prsta“ te se smatra da će u budućnosti postojati tzv. „mikrobiološki otisak” .
Prva i veća kolonizacija crijevnim bakterijama započinje odmah nakon rođenja, a nastavlja se tijekom dojenja odnosno uvođenja prvih namirnica. Negdje do 3. godine djetetova života crijevna se mikroflora formira i dobiva svoj „mikrobiološki otisak.“ No, po čemu je tako specifična i važna?

Više od 1000 vrsta “dobrih bakterija”

U ljudskom organizmu, postoji više od 1000 vrsta tzv. „dobrih bakterija”. Neke su ključne u razgradnji hrane, sintezi vitamina i ostalih nutrijenata poput bakterija iz roda Bifidobacterium (gram-pozitivni, anaerobni mirkoorganizmi). Drugi mikoroganizmi poput Escherichiae coli, Lactobacillus, Streptococcus, Helicobacter pylori i Bacteroides fragilis, čine oko 70 posto udjela u ukupnoj crijevnoj mikroflori. Nazivaju se još „patobionti“. To znači da pod utjecajem okolišnih, genetskih i drugih faktora mogu postati patogeni mikroorganizmi te izazvati bolest nad nekim organskim sustavom. Ostalih 20-30 posto ukupnog crijevnog mikrobioma (Akkermansia muciniphila, Faecalibacterium prausnitzii i Roseburia intestinalis i dr.) ima ulogu održavanja integriteta crijevne barijere. Upravo crijevna barijera ima važnu ulogu u zaštiti unutrašnjosti crijeva od vanjskih utjecaja.

Što je propusnost crijeva ?

Fizička crijevna barijera sastoji se od mikrobiološke barijere koju čine mikrobiom i crijevna mukoza te epitelnih stanica zajedno s vezivnim tkivom. Sluznica crijevne barijere bogata je limfnim tkivom u kojem se nalaze stanice imunosnog sustava što objašnjava povezanost probave i imunosnog odgovora. U našem organizmu osim sluznice probavnog sustava koja ima svoje bogato limfno tkivo, respiratorni i urogenitalni sustav uz mliječne žlijezde također posreduju bogatim limfnim tkivom koje se još u medicini skraćeno naziva, MALT (engl. common mucosa-associated lymphoid tissue). Limfni sustav komunicira međusobno putem recirkulacije. Drugim riječima, susret s antigenom (toksinom iz okoliša) u jednoj sluznici prenosi se na druge sluznice unutar MALTA-a. Ukoliko se naruši integritet crijevne barijere dolazi do propusnosti crijeva (eng. leaky gut). Takvo stanje omogućuje ulazak mikroorganizama, toksina i neprobavljenih tvari u krvotok pri čemu dolazi do stvaranja začaranog kruga infekcija.

Povezanost crijevne mikroflore s neurodegenerativnim i kardiovaskularnim bolestima, ilustracija mozak, srce, crijeva (probavni sustav)
Povezanost crijevne mikroflore s neurodegenerativnim i kardiovaskularnim bolestima. Foto: Envato Elements

Samim time i do neželjenog sistemnog imunološkog odgovora. Upravo narušavanje integriteta crijevne sluznice dovodi do crijevne disbioze tj. prekida u ravnoteži crijevne mikroflore. Tada se pokreću različiti kaskadni mehanizmi upalnog odgovora na razini stanice i oslobađaju pro-inflamatorni citokini (medijatori upale – održavaju upalnu reakciju) dovodeći do sistemnog upalnog odgovora. To pak može indirektnim putem imati posljedice na razne organske sustave i izazvati različite bolesti od autoimunosnih, neurodegenerativnih do kardiovaskularnih.

Osovina “crijevo – mozak”

Mnogobrojna istraživanja dokazala su različite i važne uloge crijevne mikroflore. Uspjeli su se izolirati genetski materijali pojedinih sojeva bakterija, zahvaljujući sofisticiranim genetskim metodama. Tako se uspjela dokazati uloga crijevnog mikrobioma u regulaciji endokrinog, imunološkog te neuroendokrinog sustava. Putem tzv. osovine „crijevo-mozak“ crijevna mikroflora utječe na naš neuroendokrini sustav i sekreciju pojedinih neurotransmitera poput serotonina (tzv. „hormon sreće“ ), kortizola (luči se u stresnim situacijama ili pojačanom potrebom za hranom) te indirektnim putem nadzire ljudsko ponašanje i reakcije na stres.

Također, crijevna mikroflora utječe na razgradnju te probavu ugljikohidrata i proteina. To može direktno utjecati na kardiovaskularni sustav i nastanak kardiovaskularnih bolesti koje su vodeći uzrok smrtnosti. Putem različitih mehanizama djelovanja, dokazano je istraživanjima, crijevna mikroflora i svakodnevna prehrana imaju utjecaj na razvoj i nastanak i neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Crijevni mikrobiom i kardiovaskularne bolesti

No, vratimo se na poveznicu crijevnog mikrobioma i kardiovaskularnih bolesti. Crijevna mikroflora sudjeluje u razgradnji i probavi ugljikohidrata, masti i bjelančevina (poput bakterija iz sojeva Bifidobacterium, Bacteroides, Lactobacillus, Faecalibacterium, Akkermansia i Roseburia). Svaka neuravnoteženost u crijevnoj mikroflori, a koja nastaje uslijed loše, dugotrajne i neadekvatne tzv. „zapadnjačke prehrane“ koja obiluje visokokalorijskom, masnom i konzerviranom hranom, može dovesti do disbalansa u metabolizmu masti, bjelančevina i ugljikohidrata. Time može pridonijeti nastanku kardiovaskularnih bolesti, uz ostale glavne čimbenike rizika. Najznačajniji promjenjivi čimbenici rizika su: arterijska hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i dijabetes. Najrašireniji su pušenje, arterijska hipertenzija i hiperlipidemija, a učestalost pretilosti i dijabetesa posljednjih desetljeća je u porastu.
Istraživanja su utvrdila kako kod oboljelih od dijabetesa melitusa tipa 2 (šećerne bolesti) postoji disbalans navedenih mikrooganizama. Oni su pak ključni u putevima razgradnje masti, bjelančevina i ugljikohidrata. S druge strane pak, pojedine su studije dokazale pozitivan učinak uzimanja pojedinih sojeva mirkoorganizama kod oboljelih, putem probiotika i prebiotika. Tu su uspjeli dokazati poboljšanje vrijednosti glukoze u krvi i dobar indeks glikemijske kontrole.

Crijeva imaju svoj vlastiti živčani splet

Spomenimo još centralni živčani sustav koji s crijevima, koja nose svoj vlastiti živčani splet tzv. enterični živčani sustav, komunicira putem senzornih i motoričkih živčanih vlakana te neurotransmitera. Neurotransmiteri su kemijski spojevi koji prenose živčani signal u tijelu. Upravo crijevna mirkoflora, koju možemo nazvati još „endokrinim organom za sebe“, luči pojedine neurotransmitere. Oni izravno imaju utjecaj u pojedinim situacijama na moždano tkivo. To može dovesti do upalnog odgovora i na koncu neurodegeneracije tkiva. Točan mehanizam i trenutak nastanka nekih neurodegenerativnih bolesti, u ovisnosti o mikrobiomu, još se istražuje i nema dovoljno podataka. U nekim studijama kod oboljelih od Parkinsonove bolesti pronađene su niske razine mikroorganizma iz soja Lachnospiraceae. Soj je to važan u razgradnji i proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina. Te kiseline imaju u našem tijelu brojne pozitivne funkcije; antikancerogene, kardioprotektivne i antiupalne.
U budućnosti su potrebna dodatna saznanja i alati kojima bi se mogli dokazati pozitivni ili negativni učinci terapijskih uzimanja probiotika ili prebiotika u pojedinim bolestima. Do tada, sezonska i raznovrsna prehrana na principu „mediteranske prehrane“, izbjegavanje „zapadnjačke prehrane“ može pomoći u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore i tako uvelike doprinijeti cjelokupnom zdravlju.

Podijelite članak:

spot_imgspot_img
spot_imgspot_imgspot_img

Najnovije

Više iz rubrike

Izabrali čitatelji

Naše rubrike