Doc.dr.sc.prim. Boris Radić je subspecijalist za cerebrovaskularne bolesti Poliklinike Medikol.
Gubitak pamćenja je kada imate stalne probleme s prisjećanjem stvari kojih ste se prije mogli sjetiti. Može biti privremen ili trajan. Vjerojatnije je da će se neki oblici pojaviti kako starite. Riječ “pamćenje” opisuje nekoliko međusobno povezanih sposobnosti. Te se sposobnosti oslanjaju na to da mnoga različita područja mozga ispravno rade zajedno. Gubitak pamćenja može se dogoditi kada područja mozga povezana s pamćenjem ne rade kako bi trebala. Obično je gubitak pamćenja simptom drugih zdravstvenih stanja. Također je važno znati da su manje poteškoće s pamćenjem, poput dužeg vremena za pamćenje stvari, tipične kako starite. Ako jednostavno treba dulje da se prisjetite stvari, ali vaše pamćenje i dalje radi, manja je vjerojatnost da je riječ o obliku bolesti. Međutim, ako ste doživjeli nešto zbog čega se pitate imate li gubitak pamćenja, sigurno niste sami.
Koje su vrste gubitka pamćenja?
Gubitak pamćenja može biti akutan i dogoditi se iznenada. Također može biti progresivan, što znači da se ponavlja i pogoršava postupno tijekom vremena. Akutni gubitak pamćenja: općenito poznat kao amnezija, obično se događa zbog iznenadne bolesti, ozljede ili drugih događaja koji ometaju procese pamćenja. Progresivni gubitak pamćenja: ovo je gubitak pamćenja koji se događa postupno. Ponekad je to simptom degenerativne bolesti mozga.
Koji su prvi znakovi gubitka pamćenja?
Važno je razumjeti da progresivni gubitak pamćenja nije samo usporeno prisjećanje. Ako se možete sjetiti stvari s dovoljno vremena i bez savjeta, to vjerojatno nije pravi gubitak pamćenja. Gubitak pamćenja jedan je od simptoma blagog kognitivnog oštećenja (engl.Milde Cognitive Impairment-MCI). To je kada postoje značajne promjene u pamćenju ili drugim područjima spoznaje, poput jezika. Svakodnevno funkcioniranje ostaje isto, ali postoji primjetna razlika. Može biti jedan od prvih znakova razvoja demencije ili sličnih stanja. Progresivni gubitak pamćenja koji postaje teži od MCI-a može proći godinama prije nego što postane očit. Ali neka stanja uključuju ubrzani oblik poremećaja, uzrokujući gubitak pamćenja tijekom nekoliko mjeseci.
Kako izgleda gubitak pamćenja?
Važno je znati da pravi gubitak pamćenja nije samo usporeno prisjećanje. Ako se možete sjetiti stvari s dovoljno vremena i bez savjeta, to vjerojatno nije gubitak pamćenja. Gubitak pamćenja često može izgledati ovako: postavljanje istog pitanja više puta. Poteškoća s pamćenjem nedavnih razgovora. Zaboravljanje o mjestu ostavljanja često korištenih predmeta. Propušteni termini. Zaboravljanje plaćanja računa ili drugih obveza. Ako se ove tegobe pojave uz bilo što od slijedećeg, bilo bi dobro posjetiti liječnika: poteškoće u izgovaranju ili pronalaženju prave riječi (afazija), poteškoća s zadacima koje ste prije mogli obavljati bez problema (apraksija), poteškoće s prepoznavanjem stvari, poput lica ili poznatih predmeta (agnozija), poteškoće s kontrolom nagona, poteškoće s planiranjem ili održavanjem pozornosti (izvršna disfunkcija).
Koji su najčešći uzroci gubitka pamćenja?
Akutni (iznenadni) i postupno progresivni gubitak pamćenja obično imaju različite uzroke. Akutni gubitak pamćenja (amnezija) je obično posljedica stanja ili događaja koji oštećuje ili otežavaju rad dijelova mozga. Najčešći uzroci uključuju: “nesvjestice” povezane s pijenjem alkohola; krvarenje u mozgu; kirurški zahvati na mozgu; otrovi iz okoliša poput trovanja ugljičnim monoksidom; liječenje raka, uključujući kemoterapiju i terapiju zračenjem; traumatska ozljeda mozga (uključujući potres mozga); moždani udar (osobito ishemijski moždani udar); delirijum; poremećaji raspoloženja; psihoza; lijekovi, uključujući anestetike, opioidne lijekove protiv bolova, benzodiazepine; nemedicinska uporaba droga; epilepsijski napadaji; infekcije; svjedočenje traumatičnim događajima.
Progresivni gubitak pamćenja ima sklonost da se razvija tijekom vremena zbog poremećaja u moždanoj aktivnosti. Kada se to dogodi s degenerativnim bolestima mozga, pamćenje se pogoršava kako se oštećenje mozga povećava. Stanja koja najčešće uzrokuju progresivni gubitak pamćenja uključuju: Alzheimerovu bolest, ostale neurodegenerativne poremećaje, poput demencije s Lewyjevim tjelešcima, Huntingtonove bolesti i primarne progresivne afazije. Vaskularni poremećaji mozga.Tumori mozga. Multipla skleroza.
Tegobe slične gubitku pamćenja
Također je važno napomenuti da se tegobe s pamćenjem stvari mogu dogoditi kada ste umorni ili imate problema s kvalitetom sna. Ovo nije gubitak pamćenja. Vaš mozak jednostavno ne radi najbolje i bori se s pristupom ili stvaranjem sjećanja.
Kako se liječi gubitak pamćenja?
Trenutačno ne postoji način za liječenje samog gubitka pamćenja. Glavni pristup je prepoznati i ukloniti temeljni uzrok ako je to moguće, kako bi mozgu bilo što lakše ozdraviti. Neki noviji oblici liječenja dostupni su za degenerativne bolesti mozga, ali oni se uveliko razlikuju u uspješnosti ovisno o bolesti i drugim čimbenicima.
Iznenadni gubitak pamćenja zahtijeva hitnu liječničku pomoć. Ne biste ga trebali liječiti kod kuće bez prethodnog traženja hitne pomoći. Progresivni gubitak pamćenja je nešto što treba procijeniti što je prije moguće. To je tipičan slučaj kod ljudi s nedijagnosticiranom degenerativnom bolešću mozga i čiji gubitak pamćenja postaje očit . Posjet liječniku što je prije moguće može pomoći u postavljanju dijagnoze. Nakon što liječnik sazna zašto imate gubitak pamćenja, može vam ponuditi mogućnosti liječenja.
Koje su moguće komplikacije ili rizici neliječenja gubitka pamćenja?
Amnezija se često događa s trenutnim medicinskim problemom. Mnogi od njih se mogu izliječiti, ali vrijeme je obično ključan čimbenik. Zato iznenadna amnezija uvijek zahtijeva liječničku pomoć. Oštećenje mozga (i odgovarajući gubitak pamćenja) može postati trajno bez stručne pomoći. Progresivni gubitak pamćenja također se može liječiti, ovisno o tome zašto se događa. Kada se može liječiti, rano zbrinjavanje nudi najbolje mogućnosti za bolji ishod.
Može li se spriječiti gubitak pamćenja?
Progresivni gubitak pamćenja obično se ne može spriječiti. Amnezija se ponekad može spriječiti, ovisno o uzroku. Neki od načina da ga spriječite ili smanjite rizik od razvoja uključuju: nošenje sigurnosne opreme. Ozljede glave jedan su od najčešćih uzroka ozljeda koje mogu uzrokovati gubitak pamćenja. Korištenje sigurnosne opreme može pomoći u izbjegavanju ozljeda koje uzrokuju oštećenje mozga i gubitak pamćenja. Primjeri uključuju kacige i sigurnosne pojaseve ili slično. Stanja koja mogu povećati rizik od moždanog udara (što može dovesti do gubitka pamćenja) često se mogu kontrolirati. Stanja koja možete kontrolirati uključuju šećernu bolest tipa 2 i visoki krvni tlak (arterijsku hipertenziju). Također treba liječiti i druga stanja koja mogu utjecati na mozak, poput epilepsije. Mnoga mentalna stanja su izlječiva.
Depresija, koja može uzrokovati kognitivne probleme, može se uspješno liječiti. Održavajte težinu koja je zdrava za vas. Možete smanjiti rizik od poremećaja krvotoka koji utječu na mozak upravljajući time što jedete i koliko ste aktivni. Iako nije uvijek moguće potpuno spriječiti te poremećaje, možda ih možete odgoditi ili spriječiti da postanu ozbiljniji. Ne zanemarujte infekcije. Infekcije uha i oka mogu se proširiti na mozak, uzrokujući raširene poremećaje, teške komplikacije ili čak poremećaje opasne po život. Liječenje infekcija prije nego kasnije može vam pomoći da to izbjegnete. Uzimajte lijekove kako je propisano.
Gubitak pamćenja mnogo je manji ako lijekove uzimate točno onako kako je propisano. Idite na godišnji pregled kod svog liječnika obiteljske medicine. Izbjegavajte nepotrebne lijekove. Izbjegavanje nemedicinske uporabe droga također je ključni način da se izbjegne gubitak pamćenja. Ako pijete alkohol, činite to umjereno. Umjereno pijenje alkohola je dva pića dnevno (14 ili manje tjedno) za muškarce i jedno piće dnevno (sedam ili manje tjedno) za žene.
Kada pozvati liječnika?
Amnezija uvijek zahtijeva liječničku pomoć. To može biti simptom moždanog udara, krvarenja iz aneurizme moždane krvne žile ili drugog ozbiljnog stanja mozga. Ako znate da imate stanje povezano s mozgom koje može uzrokovati amneziju, pitajte svog liječnika kada biste trebali dobiti medicinsku pomoć u vezi s amnezijom. Trebali biste posjetiti liječnika ako primijetite znakove progresivnog gubitka pamćenja kod sebe ili člana obitelji. Ako to učinite ranije, to može pomoći u otkrivanju razloga gubitka pamćenja i ponuditi priliku za liječenje u ranom razdoblju (ako je moguće). Rana skrb također pomaže u planiranju budućnosti ako imate trajno stanje. Jedna stvar koju možete učiniti je razgovarati s članovima obitelji o tome što želite ako ne možete sami donositi odluke. Također je dobra ideja da napišete sve želje koje imate za svoju medicinsku skrb.
Može li depresija uzrokovati gubitak pamćenja?
Da, depresija može uzrokovati gubitak pamćenja. To je zato što depresija može imati razorni učinak na mnoga područja mozga. Smetnje u tim područjima otežavaju rad ili povezanost s drugim područjima. Ključno je prepoznati i liječiti depresiju.
Može li potiskivanje emocija uzrokovati gubitak pamćenja?
Potiskivanje emocija može biti mogući uzrok gubitka pamćenja. Istraživanja pokazuju da potiskivanje emocija može biti povezano s povećanim rizikom od razvoja demencije ili drugog stanja koje uzrokuje gubitak pamćenja. Međutim, istraživači ne znaju je li to izravna veza i uzrokuje li potiskivanje emocija taj gubitak pamćenja. Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo je li to pravi uzrok ili se događa iz drugog razloga.
Kako se nositi s gubitkom pamćenja?
Kako ćete se nositi s gubitkom pamćenja može ovisiti o tome što ga uzrokuje. Ako imate amneziju, postoje posebni načini za prilagodbu . Neki od njih također mogu pomoći kod progresivnog gubitka pamćenja. Koraci koje možete poduzeti uključuju: prilagodite se. Koristite kalendare, rokovnike, bilježnice, aplikacije za pametne telefone ili bilo koje druge učinkovite alate koje su vam prihvatljivi. Uobičajena je zabluda da korištenje ovakvih pomagala slabi vaše pamćenje. Naprotiv, oni zapravo “pripremaju” vaše pamćenje i održavaju ga u radu. Ostanite angažirani i budite društveni. Provođenje vremena s drugima u društvu može pomoći u spriječavanju pada pamćenja, jer održava mnoga područja mozga angažiranima i omogućuje vam korištenje vještina i sposobnosti koje podržavaju vaše sposobnosti pamćenja. Pronađite načine da budete aktivni. Tjelesna aktivnost može pomoći vašem mozgu.
Vaš liječnik vam može pomoći pronaći načine ili ponuditi mogućnosti koje će vam pomoći da ostanete tjelesno aktivni bez obzira na vašu dob ili potrebe. Pokušajte nastaviti učiti nove stvari i zaokupite svoj mozak hobijima, rukotvorinama, zagonetkama ili igrama. Ove aktivnosti potiču vaš mozak da nastavi raditi, što može odgoditi gubitak pamćenja. Gubitak pamćenja može biti zastrašujuća mogućnost koju treba razmotriti, osobito ako mislite da tegobe vidite kod sebe. Ako ste zabrinuti zbog gubitka pamćenja, trebali biste razgovarati s svojim liječnikom. Liječnici mogu potražiti ili dijagnosticirati bolesti koje možda imate. Pravilna dijagnoza je ključna.
Ako imate zdravstvenih problema koji uzrokuju gubitak pamćenja, liječnik može ponuditi prijedloge liječenja i druge načine da vam se pomogne. Ako imate člana obitelji koja pokazuje znakove gubitka pamćenja, trebali biste razgovarati s njom o tome. Iako ti razgovori mogu biti teški ili neugodni, pristupanje njima nježno i suosjećajno može značajno utjecati na kvalitetu života člana obitelji, pa čak i njihovu sigurnost. Razgovor o tome sada može im pomoći da pronađu načine da zaobiđu ili se prilagode promjenama koje doživljavaju. Također može pomoći u izbjegavanju teških izbora ili okolnosti u budućnosti.
