Alzheimerova bolest učestao je uzrok smrti u svijetu, a dijagnoza se mahom vezuje uz stariju životnu dob. No, svijet svjedoči i suprotnim primjerima pri čemu je zasad poznat ekstreman slučaj 19godišnjeg pacijenta iz Kine. Dodatan je to dokaz koliko je riječ o kompleksnoj bolesti, o kojoj smo razgovarali s prof. dr. sc. Natašom Klepac, specijalisticom neurologije i subspecijalistom neurodegenerativnih bolesti KBC Zagreb.
Profesorica Klepac je i članica radne skupine Ministarstva zdravstva za izradu Nacrta prijedloga Akcijskog plana za skrb osoba s demencijom, upravnog odbora Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest i potpredsjednica Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi.
Zašto i kako zapravo nastaje Alzheimerova bolest? U kolikoj mjeri igra ulogu genetika?
Ne zna se točno zašto nastaje Alzheimerova bolest. U većini slučajeva nije nasljedna. Simptomi koji se javljaju posljedica su propadanja određenih regija mozga. Točan razlog propadanja nije poznat. No, zna se da dolazi do nakupljanja proteina (tau i beta amyloid), koji dovode do smrti neurona i posljedično atrofije mozga.
Promjene proteina počinju se javljati otprilike 10-ak godina prije pojave simptoma i označavaju se kao pretklinička faza Alzheimerove bolesti. Abnormalni depoziti proteina formiraju amiloidne plakove i tau vretena. To dovodi do poremećaja funkcije živčanih stanica koje gube međusobne veze i umiru.
Oštećenja živčanih stanica započinju u dijelu mozga koji se naziva hipokampus, dio mozga zadužen za pamćenje nedavnih, novih događaja. Kako bolest napreduje zahvaćene su brojne regije mozga. Kod uznapredovalih faza bolesti zahvaćen je čitav mozak.
Nažalost, njegovatelji često zapostavljaju vlastite potrebe te mnogi razvijaju visoku razinu stresa.
Rani simptomi Alzheimera ne smiju se pripisivati starosti
Koji su glavni simptomi na početku bolesti i može li se nešto učiniti da se prevenira?
Rani simptomi Alzheimerove bolesti su zaboravljanje nedavnih događaja i dogovora (pri čemu se oboljeli oslanjaju na pisane podsjetnike), učestalo postavljanje istih pitanja kao i stavljanje stvari na neobična mjesta.
Javljaju se i poteškoće s otežanim računanjem, apstraktnim i logičkim razmišljanjem te gubitak interesa za okolinu. Rani znakovi mogu biti suptilni i nekad ih je teško razlikovati od promjena koje se normalno događaju u starijoj životnoj dobi.
Zbog pravodobnog započinjanja liječenja bitno je rano prepoznati znakove bolesti, a ne ih pripisati promjenama koje se mogu dogoditi u starijih osoba.
Većina oboljelih ima 65 i više godina, ali podaci Mayo klinike navode i 110 oboljelih na 100 tisuća u dobi od 30-64 godine?
Kako se udio starijih ljudi u populaciji povećava, demencija, a poglavito Alzheimerova bolest, postaje ogroman javnozdravstveni problem. Učestalost demencija raste starenjem populacije. Aktualno se procjenjuje da je u svijetu 44 milijuna ljudi dementno.
S brojem dementnih osoba koji eksponencijalno raste, uz očekivano udvostručenje bolesnika, u narednih 30-ak godina suočeni smo s jednim od najvećih globalnih izazova za zdravstveni sustav. Stoga ne čudi da je Svjetska zdravstvena organizacija demenciju proglasila javnozdravstvenim prioritetom.
Opterećenje obitelj osjeća i emotivno i financijski
Liječenje i zbrinjavanje bolesnika predstavlja značajan trošak za njihove obitelji, ali i za cjelokupnu zajednicu. Posljedice demencije nisu katastrofalne samo za zdravstveni sustav već i za živote ovih ljudi i njihovih njegovatelja. Oni koji se suočavaju s demencijom suočavaju se sa strahom od neizvjesne budućnosti i sa situacijom u kojoj su svjedoci patnje i propadanja njihovih bližnjih.
Unatoč tomu, demencija u svim zemljama zaostaje za drugim kroničnim bolestima u pogledu raspodjele proračuna i resursa za njezino liječenje i pravodobno otkrivanje, posebice u odnosu na teret bolesti.
Najčešći uzrok demencije je Alzheimerova bolest koja je odgovorna za 50 do 56 posto slučajeva. Alzheimerova bolest trenutno je šesti vodeći uzrok smrti s indicijama da je taj broj znatno veći u starijoj populaciji i da je zapravo treći uzrok smrti.
U Hrvatskoj se prosječno očekivano trajanje života od 1960. do 2010. ukupno povećalo za 9,2 godine za muškarce i 10,9 godina za žene, što ukazuje na proces demografskog starenja. Važan indikator starenja jest udio stanovnika starijih od 65 u stanovništvu, koji je u Hrvatskoj 2011. iznosio 17,7 posto.
Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku udio stanovništva u dobi od 65 i više godina u Hrvatskoj nastavlja trend starenja, s regionalnim razlikama koje se kreću od 20,8 posto u Gradu Zagrebu do čak 28,5 posto u Šibensko-kninskoj županiji.
Uloga mentalne akrivnosti, druženja, sviranja, čitanja i zdravijeg života
Je li moguće ovu bolest izliječiti i u kojoj fazi? Može li se nešto učiniti da se prevenira?
Danas ne možemo izliječiti Alzheimerovu bolest. Postoje lijekovi koji mogu usporiti njezino napredovanje. Njihovo je djelovanje učinkovitije u osoba s blagom Alzheimerovom bolešću te je zato bitno rano prepoznati simptome i pravodobno započeti liječenje.
Bolest se ne može prevenirati, ali se početak prvih smetnji može odgoditi djelovanjem na rizične čimbenike. Znanstveni radovi ukazuju da promjene u prehrambenim navikama, tjelesna i mentalna aktivnost mogu smanjiti rizik.
Isto tako, vrlo je važno redovito pratiti upute liječnika kod krvnog tlaka, šećerne bolesti i visokog kolesterola kako bi se stanje držalo pod kontrolom. Znanstvene studije su pokazale da mentalna aktivnost u vidu sviranja instrumenta, čitanja, učenja stranog jezika te drugih aktivnosti koje zahtijevaju mentalni angažman, smanjuju rizik.
Također, socijalni angažman poput sudjelovanja u društvenim događanjima, ples i društvene igre povoljno djeluju na smanjenje rizika.
Redovita briga o oboljelima, ali i njegovateljima
Je li se moguće pripremiti te što bi o bolesti morali znati oni kojima je dijagnosticirana, a što članovi obitelji?
Briga o osobi koja boluje od Alzheimerove bolesti predstavlja velike fizičke, emocionalne i financijske troškove. Zahtjevi svakodnevne skrbi, promjene uloga u obitelji i odluke o smještaju u ustanovu su vrlo teške. Jedna od važnih dugoročnih strategija je dobro informirati i educirati njegovatelje.
Obzirom da je bolest neizlječiva glavni ciljevi liječenja su održavanje kvalitete života bolesnika i njihovih njegovatelja, kao i omogućavanje funkcioniranja u svakodnevnim aktivnostima. Pri čemu je naglasak na održavanju bolesnika što duže neovisnima.
Isto tako, vrlo je važno poboljšati kognitivne smetnje, raspoloženje i smetnje u ponašanju te unaprijediti socijalni angažman. Nefarmakološke i farmakološke intervencije potrebne su za optimalno liječenje kognitivnih i bihevioralnih simptoma bolesti.
Kako bi se postigli optimalni rezultati liječenja potrebno je redovito pratiti pacijentovo zdravlje i kognitivne funkcije, educirati bolesnike i njihove obitelji i pružiti im podršku te započeti farmakološke i nefarmakološke mjere prema potrebi bolesnika.
Kako kvalitetno brinuti o bolesnicima s Alzheimerom i koji se izazovi pojavljuju?
Većina bolesnika s Alzheimerovom bolešću ima primarnog njegovatelja, često člana obitelji, koji je ključan za pružanje skrbi bolesniku. Glavni izazov s kojim se susreću njegovatelji je otežana komunikacija. Naime, bolesnici traže riječi pri govoru, gube temu razgovora te se ne mogu sjetiti naziva određenih predmeta i pojmova.
Kako pravilno komunicirati s oboljelima od Alzheimerove bolesti
U kasnijim fazama bolesti mogu se javiti problemi razumijevanja govora. U komunikaciji s bolesnicima važno je voditi računa da im je koncentracija oštećena te da zato bilo kakav zvuk ili stimulans iz okoliša privlači njihovu pažnju. Komunikacija treba biti jednostavna, s kratkim rečenicama i nježnim tonom glasa. Bitno je i umanjiti ometače poput televizora ili radija. To će bolesniku pomoći da se usredotoči na razgovor.
Njegovatelji često nastoje zadovoljiti sve zdravstvene i osobne potrebe oboljelih. Dobre vještine suočavanja, snažna mreža podrške i skrb pomažu im nositi se sa stresom brige o voljenoj osobi s Alzheimerom.
Nažalost, njegovatelji često zapostavljaju vlastite potrebe te mnogi razvijaju visoku razinu stresa. Gotovo 40 posto njegovatelja pati od depresije. Vrlo je bitno da se pažnja posveti i njegovateljima, a liječnici trebaju biti senzibilizirani na znakove izgaranja u skrbnika.
Postoje li kod nas grupe podrške bolesnicima od Alzheimera i gdje se one nalaze?
U sklopu liječenja bolesnika dobro je uputiti bolesnike i njegovatelje u grupe za podršku poput Udruge za Alzheimerovu bolest. Ove grupe omogućuju skrbnicima pronaći predah, razmjenu iskustva, dobiti savjete i emocionalnu utjehu.
