Portal ZdravljeŽivi zdravoŠetnja svaki dan i učinak na tijelo - promjene dolaze brzo
Već pola sata dnevno čini razliku

Šetnja svaki dan i učinak na tijelo – promjene dolaze brzo

Šetnja kao tjelesna aktivnost, redovita i svakodnevna, dostupna je većini i nije bez učinka na zdravlje i tijelo.

Ako velik dio dana provodite za računalom, u automobilu pa navečer pred televizorom, možda je upravo redovito hodanje navika koja može unijeti pozitivne promjene u vašu svakodnevicu. Već 30 minuta hodanja dnevno, tijekom većine dana u tjednu, može značajno pridonijeti boljoj tjelesnoj kondiciji, psihičkom blagostanju i općoj kvaliteti života. Zato se hodanje smatra jednim od najboljih oblika tjelesne aktivnosti jer je jednostavno, dostupno i prikladno za gotovo sve dobne skupine.
Dobra vijest je da na prve pozitivne promjene ne morate dugo čekati. Mnogi ih primijete već nakon dva do četiri tjedna redovitog hodanja, osobito kad ono postane dio svakodnevne rutine.

Već nakon nekoliko dana raste razina energije

Na prvi pogled moglo bi se pomisliti da će dodatno kretanje, uz ono koje svakodnevne obveze već podrazumijevaju, povećati umor, no upravo je suprotno. Umjerena šetnja potiče cirkulaciju, povećava opskrbu tijela kisikom te poboljšava rad srca i pluća. Zbog toga se tijekom dana može osjetiti više energije, bolja koncentracija i manji osjećaj umora. Osim toga, hodanje potiče lučenje endorfina i drugih neurotransmitera povezanih s dobrim raspoloženjem, zbog čega se često preporučuje kao prirodan način ublažavanja svakodnevnog stresa.

Jedna od najvećih prednosti redovitog hodanja odnosi se na zdravlje srca i krvnih žila. Brojna istraživanja pokazuju da svakodnevno hodanje može sniziti krvni tlak, poboljšati cirkulaciju i smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti. Meta-analize pokazale su da programi redovitog hodanja dovode do poboljšanja aerobne kondicije te prosječnog sniženja sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka kod osoba koje su prethodno bile fizički neaktivne.

Tijelo učinkovitije regulira šećer u krvi

Nakon obroka razina glukoze u krvi prirodno raste. Kratka šetnja može pomoći mišićima da učinkovitije iskoriste glukozu kao izvor energije, čime se smanjuju nagli skokovi šećera u krvi. Zbog toga liječnici osobama s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2 često preporučuju upravo redovito hodanje kao jedan od prvih koraka prema zdravijem načinu života.

Raspoloženje se poboljšava, a stres smanjuje
Hodanje nije korisno samo za tijelo nego i za mentalno zdravlje. Već desetominutna šetnja može pomoći u smanjenju napetosti i poboljšanju raspoloženja, dok boravak u prirodi dodatno pojačava pozitivan učinak. Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako redovita tjelesna aktivnost smanjuje simptome depresije i anksioznosti te doprinosi boljem psihološkom blagostanju.

Nakon nekoliko tjedana primjećuju se promjene na tjelesnoj formi
Iako hodanje nije aktivnost visokog intenziteta, redovitost donosi rezultate. Uz uravnoteženu prehranu može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine, smanjenju udjela masnog tkiva te povećanju izdržljivosti. Posebno je važno što je riječ o aktivnosti koja ne opterećuje zglobove poput trčanja, zbog čega je prikladna za osobe svih dobi, uključujući starije i one koji tek započinju s vježbanjem.

Ublažava posljedice dugotrajnog sjedenja

Redovite šetnje jedan su od najučinkovitijih načina za ublažavanje negativnih posljedica sjedilačkog načina života. Čak i kratke pauze tijekom dana, u kojima se ustanemo i prošećemo desetak minuta, mogu potaknuti metabolizam, poboljšati cirkulaciju i smanjiti ukočenost mišića.

Iako se 30 minuta hodanja dnevno možda ne čini kao veliki pothvat, tijelo na redovito kretanje reagira iznenađujuće dobro. Upravo ti pozitivni pomaci najbolji su pokazatelj koliko i naizgled mala navika može imati velik utjecaj na naše zdravlje i kvalitetu života.

 

Izvori:

Bai X, Soh KG, Omar Dev RD, Talib O, Xiao W, Cai H. (2022) Effect of brisk walking on health-related physical fitness balance and life satisfaction among the elderly: A systematic review. Front Public Health.

Murtagh EM, Nichols L, Mohammed MA, Holder R, Nevill AM, Murphy MH. (2015) The effect of walking on risk factors for cardiovascular disease: An updated systematic review and meta-analysis of randomised control trials. Preventive Medicine.

Han A, Kim J, Kim J.(2021) A study of leisure walking intensity levels on mental health and health perception of older adults. Gerontology and Geriatric Medicine.

Kang SJ, Kim BH, Lee H, Wang J. (2021)The beneficial effects of cognitive walking program on improving cognitive function and physical fitness in older adults. Healthcare.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Glazba i tjelovježba - nije mit

Slušanje glazbe uz trening daje bolje rezultate

Moj put do ravnoteže

Sanja Kalebić: “Svaki dan je nova avantura pisanja shopping liste”

HUPTA

Liječnici: Tjelovježba je jedan od najboljih “lijekova”

Tjelesna aktivnost važna za očuvanje zdravlja starijih od 60

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Hrvatska udruga za bolesti štitnjače

Verica Mešić: Ne igrajmo se liječnika i ne “liječimo” alternativom

Ulaganje

Mobilna ambulanta u Istarskoj županiji

Uspomena na Davorku Šegvić

Dok njena pisma živi kroz nas, i ona je tu

Ginekologica Matilda Mladinić

Menstruacija i kupanje u moru ili bazenu? Evo liječničkog odgovora

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Ginekologica Matilda Mladinić

Menstruacija i kupanje u moru ili bazenu? Evo liječničkog odgovora

Predivna Lucija

Sigurna sam da mi je moja Cvita spasila život

Bolje liječenje

Metastatski rak dojke – produljenje života cilj je i oboljelima i liječnicima

Budućnost hrvatskog sestrinstva

Medicinske sestre u našem zdravstvu nisu trošak nego vrijednost

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Akademik Miličić: Što više građana treba proći edukaciju oživljavanja

Redakcija
DISLIPIDEMIJE

Štetni LDL kolesterol treba kontrolirati od rane dobi jer može biti nasljedan

Nađa Berbić
Intervju: doc. dr. sc. Ilijan Tomaš

Bolesti koje se prenose spolnim putem još uvijek su tabu tema

Marija Mihelić

Rascjep usne i nepca je najčešća malformacija glave i vrata

Redakcija