Kolesterol je masnoća koju tijelo proizvodi ili ju unesemo hranom životinjskog porijekla. Organizam ih treba, ali zbog različitih poremećaja višak može uzrokovati različite bolesti, nakupljanje na stijenkama krvnih žila i povećavati kardiovaskularne rizike.
Stoga je nužno provjeravati razinu masnoća u krvi. Ako se pokažu njihova odstupanja uz promjene životnog stila, mnogima će biti potrebni lijekovi. Naravno da je prehrana prvi instrument promjene. Jednako je važna tjelesna aktivnost, ali ako za 6 do 9 tjedana ne dođe do pada na željene razine nužno će biti uvođenje lijekova.
Pomoć membranama
Svaka stanica u tijelu treba kolesterol, koji pomaže staničnim membranama da formiraju slojeve. Ovi slojevi štite sadržaj stanice djelujući kao čuvar onoga što ulazi i izlazi iz nje. Proizvodi ga jetra, a jetra ga također koristi za stvaranje žuči, koja pomaže u probavi hrane. Kolesterol je potreban i za stvaranje određenih hormona i za proizvodnju vitamina D.
Jetra proizvodi dovoljno kolesterola da zadovolji potrebe tijela za te važne funkcije.
Kroz tijelo cirkulira krvlju nošen lipoproteinima. Oni uključuju: lipoprotein niske gustoće (LDL) jedan od dva glavna lipoproteina. LDL se često naziva "lošim kolesterolom", lipoprotein visoke gustoće (HDL) drugi glavni lipoprotein. HDL se često naziva "dobrim kolesterolom". Lipoproteini vrlo niske gustoće (VLDL) su čestice u krvi koje nose trigliceride.
Kada je kolesterola više nego što ga organizam treba stanje se naziva hiperkolesterolemija. Česta je posljedica ne samo današnjeg načina života nego u jednom dijelu i genetskog poremećaja u metabolizmu masnoća.
„Lošim“ kolesterolom se smatra lipoprotein niske gustoće, LDL jer prolazi stijenke stanica. Može se nakupljati na stijenkama arterija i sužavati ih, smanjujući njihovu funkciju i elastičnost. To je pojava koja se zove ateroskleroza i značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrti.
Arterije su krvne žile koje krv bogatu kisikom prenose od srca svim organima. Masnoće povezane s razinom LDL kolesterola i one koje treba minimalizirati u prehrani nazivaju se zasićene masti i trans masti. Zasićene masti su čvrste na sobnoj temperaturi. Najbrojniji su mu izvori meso, mlijeko, maslac, margarin, sir, prerađena i polugotova ili gotova hrana. Posredno i šećeri jer se višak šećera u tijelu nakuplja u obliku masnoće. Trans masne kiseline nalaze se u brzoj i prženoj hrani i koriste se za produljenje roka trajanja prerađene hrane poput kolačića, krekera i pečenih proizvoda.
Korisni HDL kolesterol
„Dobrim“ kolesterolom naziva se HDL protein visoke gustoće jer iz krvi i arterija odnosi druge vrste kolesterola, uključujući LDL. Vjeruje se da više razine HDL-a smanjuju rizik od srčanih bolesti.
Danas je posve jasno kako bi rani probir, još u djetinjstvu, pogotovo u obiteljskim hiperkolesterolemijama, spasio mnoge živote. No, najkasnije razdoblje kada bi se trebalo podvrgnuti kontroli masnoća u krvi je rana mladost, odmah oko 20-te godine. Dotad bi već trebalo biti jasno kako obiteljska povijest srčanožilnih bolesti uvijek zahtijeva kontrolu svih članova. A najmlađi imaju i najviše šanse da se spriječe rani incidenti, invalidnost i preuranjena smrtnost.
Barem jednom u pet godina trebalo bi kontrolirati kolesterol iz krvi. Osobe s povišenim rizicima poput pretilosti, pušenja, dijabetesa, tjelesne neaktivnosti i već postojećim obiteljskim bolestima, trebale bi napraviti lipidni profil, to jest, razine glavnih masnoća u krvi.
To uključuje ukupni kolesterol, razine LDL-a, HDL-a, VLDL i triglicerida, ne-HDL kolesterol, omjer između kolesterola i HDL-a.
Važnost ranih kontrola
Postoje i napredni testovi koji čak mogu pokazati broj LDL čestica, ali stručnjaci se slažu da su uobičajeni krvni testovi posve prikladni. Riječ je o analizi krvi koja se izvodi rutinski i rezultati su gotovo za dan, dva. S liječnikom se treba dogovoriti o tome kakvu hranu konzumirati dan ranije.
Trigliceridi su također važni jer većina masti u tijelu postoji kao trigliceridi. Često su povišene kod pretilih i osoba s dijabetesom.
Optimalno bi bilo probir provoditi od rane dobi jer premda ateroskleroza nastaje u odrasloj dobi, njezin je začetak u najranijoj dobi kada može biti uspješno spriječena. Osobito ako su u pitanju naslijeđeni poremećaji u metabolizmu masnoća. Sve je više zemalja u kojima se na to ukazuje kao na značajan javno zdravstveni problem kojim bi se sačuvali ljudski životi i troškovi kasnijeg liječenja te nepotrebne smrti.
Osnovni pristup u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti uključuje promjene životnih navika, kontrolu arterijskog tlaka i snižavanje vrijednosti LDL kolesterola zbog njegove ključne uloge u nastanku ateroskleroze.
