Melanomi i melanociti, zvani i kao „rak kože“ rastući su javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i svijetu. Incidencija melanoma u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina prosječno raste 3,5 posto. Unatoč uznemirujućim podacima, melanom se i dalje u javnosti ne doživljava kao nešto sveprisutno i opasno. Dermatolozi su posebno zabrinuti zbog korištenja solarija čije su zrake za našu kožu 12 puta opasnije od sunčevih UV zraka. Predsjednica Europske akademije za dermatologiju i venerologiju, predstojnica Klinike za dermatovenerologiju KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Branka Marinović, nedavno je u Europskom parlamentu upozorila zastupnike na taj problem.
Ukazala je kako se bilježe trendovi korištenja solarija – među djecom! Iako su mnoge države to pitanje odavno riješile, vrata solarija u Hrvatskoj i dalje su potpuno otvorena svima pa i djeci čija je koža značajno osjetljivija od kože odraslih osoba.
Potreba za zabranom
– Europska akademija za dermatologiju i venerologiju (EADV) je prije više godina pokrenula akcije s ciljem podizanja svjesnosti o različitim problemima koji muče našu struku i bolesnike. U okviru tih akcija ove smo godine ponovno posjetili Europski parlament i među ostalim problemima naglasili veliku potrebu za zabranu solarija, ako već ne svima, onda barem mlađima od 18. Proučavajući dostupnu literaturu s ciljem uvida u situaciju u svijetu, uvidjeli smo da je praksa zabrane solarija neujednačena u svijetu. Od Australije i Brazila gdje je upotreba solarija zabranjena svima, do zabrane korištenje solarija mlađima od 18 godina koji je na snazi u dijelu zemalja EU dok propis o korištenju solarija u EU uz Hrvatsku nemaju – Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Malta, Slovačka i Slovenija, kaže prof. Marinović.
Donošenje propisa poduprla je, uz druga društva koja se bave dermatologijom te onkologijom, i Europska akademija za dermatologiju i venerologiju.
– Tijekom našeg posjeta dogovorili smo daljnje zajedničke akcije jer je planirano donošenje preporuke. Nažalost, nekoliko dana nakon naše posjete Europskom parlamentu ta je rasprava odgođena. Kad u kontekstu solarija govorimo o djeci, prvenstveno mislimo na adolescente. Često se na različitim portalima spominje upotreba solarija kao dobra priprema kože prije izlaganja suncu i slično. Takve tvrdnje pripadaju mitovima. Naime, solariji su štetniji od sunca jer stvaraju 12 puta veće doze UVA zračenja od Sunca što ih čini i opasnijima. Valja napomenuti da se u solarije ugrađuju i lampe s UVB zračenjem koje uzrokuju opekline i potiču kancerogenezu. Međutim, ne predstavljaju samo solariji opasnost za nastanak melanoma i nemelanomskih karcinoma kože. Pretjerano izlaganje suncu bez adekvatne zaštite nosi sa sobom, također, veliku opasnost. Smatra se da opeklina od sunca u djeteta mlađeg od pet godina za nekoliko puta povećava mogućnost nastanka melanoma u zrelijim godinama, ističe naša sugovornica.
Dovoljno dokaza
Svjetska zdravstvena organizacija je 2009. godine, dodaje, na preporuku Međunarodne agencije za istraživanje raka, uvrstila solarije u grupu karcinogena I. skupine. Razvrstavanje određenog zračenja u ovu kategoriju preporučuje se isključivo kada postoji dovoljno dokaza o njegovoj kancerogenosti za ljude.
Solariji, iako postoje zablude da su priprema za izlaganje suncu, zapravo su kancerogeni. Ako se osoba sunčala u solariju prije svoje 35. godine postoji veći rizik od maligne bolesti kože. Čak su zabilježene i maligne promjene na tkivu prstiju pod noktima prouzročene ranije korištenim UV lampama koje se koriste prilikom geliranja noktiju. Prvenstveno, kada govorimo o ovom problemu, govorimo o adolescentima koji puno posjećuju solarij.
Veći broj melanoma u žena je jedino u dobi između 18. i 38. godine. To je doba kada je otprilike 9 do 10 posto melanoma povezano s korištenjem solarija. Iza tih godina muškarci su ti koji češće oboljevaju od melanoma.
Svake godine na mnogobrojnim akcijama u kojima volontiraju hrvatski dermatovenerolozi viđamo veliki broj melanoma i nemalnomskih karcinoma kože. Iako, često organiziramo edukativna predavanja, sudjelujemo u različitim emisijama na televiziji, pa čak ponekad imamo osjećaj da i previše govorimo o opasnostima od nekontroliranog izlaganja suncu te umjetnim izvorima UV zračenja, tijekom tih akcija shvaćamo da nikad nije dovoljno edukacije. Potrebno je govoriti o opasnostima koje nekontrolirano izlaganje nosi sa sobom, ali također i educirati stanovništvo o pravilnom provođenju fotozaštite. U svim zemljama uzroci su slični. Svake godine na različitim sastancima razmjenjujemo iskustva s provedenih akcija, te u raspravama utvrdimo da nas sve muče slični problemi, napominje prof. Marinović.
Veća upotreba=veći rizik
Što države čine kako bi zaustavile ovu pojavu? Europska komisija je još 2004. istakla da za korištenje solarija ne postoje kvalitetne zakonske odredbe te je zatražila mišljenje Znanstvenog odbora za robu široke potrošnje.
– Nakon proučavanja dostupnih podataka Odbor je zaključio da je porast upotrebe solarija povećao rizik za nastanak melanoma kože i oka. SCCP je još tada ukazao na osobitu opasnost od upotrebe solarija u mladosti te je izdalo preporuku da se ograniči korištenje solarija kod mlađih od 18. Međutim, do danas nije donesen zakon o zabrani na razini EU. Europska komisija je i dalje iznimno posvećena borbi protiv raka što se može vidjeti i iz Europe’s Beating Cancer Plan.
Zajednička izjava struke
Europska akademija za dermatologiju i venerologiju (EADV) je, potaknuta tim Europskim planom za borbu protiv raka, donijela Zajedničku izjavu koju je supotpisalo 35 nacionalnih dermatoveneroloških društva među kojima i Hrvatsko dermatovenerološko društvo HLZ-a te značajna društva dermatološke i onkološke struke u Europi. U Izjavi se elaborira ne samo porast broja oboljelih od melanoma već i porast nemelanomskih karcinoma kože koji znatno manje ugrožavaju život oboljelih, ali su veliki izazov za zdravstveni sustav i znatno materijalno opterećenje za zdravstveni sustav osobito ako se uzme u obzir da se u 40 posto slučajeva mogu prevenirati, objašnjava.
U navednoj Izjavi je istaknuta važnost poboljšanja prevencije raka diljem Europe, što je sukladno ciljevima Europskog plana protiv raka koji u tomu na visoko mjesto stavlja zaštitu od prirodnog i umjetnog UV zračenja. Višekratno su europska društva koja se bave dermatovenerologijom i onkologijom, donijela zajedničke planove i izjave te pozvala na zabranu korištenja solarija barem za maloljetnike.
– Svjesni smo kako će i u slučaju zabrane mladi pronaći neku „rupu u zakonu“ te povremeno koristiti solarij, kao što to čine i sa zabranjenim duhanom i alkoholom, ali nas to ne treba obeshrabriti, kaže prof. Marinović.
