Dobrovoljni darivatelji krvi heroji su među nama! Zahvaljujući njima zdravstvo normalno funkcionira jer svojim nesebičnim činom spašavaju živote brojnih za njih uglavnom neznanaca. Mnogi od njih kažu kako je divan osjećaj spasiti nekome život i to ih tjera da i dalje daruju svoju krv. Sve dok žive. Dok dišu. I hodaju. I Split ima svoje dobrovoljne darovatelje, ali i Banku krvi u kojoj se prikuplja i testira krv. Sve oko toga najviše zna transfuziologinja dr. Dejana Bogdanić, docentica iz Zavoda za transfuzijsku medicinu te voditeljica Banke krvi KBC Split.
Odazivaju li se rado Splićani na dobrovoljno darivanje krvi i koliko često imate takvih akcija?
Krv je nezamjenjiv lijek. Jedini izvor tog lijeka je zdrav čovjek, darivatelj krvi. Bolesnici svakodnevno trebaju krvne pripravke. Potrebni su, dakle svakodnevno dobri i humani ljudi koji daruju dio sebe bez ikakve naknade i pomažu bolesnim sugrađanima. Više od 600 ljudi dnevno diljem Hrvatske daruje krv i pomaže ozdravljenju potrebitih. I Splićani su duboko svjesni potrebe bolesnika za darovanom krvi. Svakodnevno su organizirane terenske akcije darivanja krvi na području Splitsko- dalmatinske i Šibensko- kninske županije. Također se svakodnevno krv može darovati u Zavodu za transfuzijsku medicinu KBC Split. Humanost darivatelja s našeg područja najbolje se uočava u situacijama apela zbog nestašice krvi. U takvim trenucima raduje spoznaja da ovdje živi veliki broj dobrih ljudi koji se ujedinjuju u nevolji, čemu svjedočimo kroz velike redove i cjelodnevna čekanja na darivanje krvi ispred Zavoda za transfuzijsku medicinu.
Sada u ljetnim mjesecima vjerojatno zbog velikog pritiska turista imate veće potrebe za krvlju, kako to pokrivate?
Svake godine ljetni mjeseci za transfuzijsku službu predstavljaju veliki izazov. Na našem području boravi povećani broj ljudi, veća je pokretljivost i aktivnosti na otvorenom koje povećavaju rizik ozljeda. A naši kronični bolesnici i dalje trebaju svoje doze krvi. Stoga u ljetnim mjesecima nastojimo osvjestiti javnost o povećanim potrebama za krvi. Crveni križ nam pomaže u tim nastojanjima osobnim pozivanjem darivatelja, objavom na facebook stranici Crvenog križa podataka o nestašici krvi pojedine krvne grupe. Racionaliziramo potrošnju krvnih pripravaka, iako je to ponekad izuzetno teško. A kada ne možemo na takav način sanirati nestašicu, objavljujemo apel. Apel je poziv u pomoć putem medija i nastojimo da dopre do svih građana.
Humani i nesebični ljudi
Gledajući dob i spol tko su najčešći davatelji i imate li nekoga tko je do sada dao rekordan broj puta krv?
Prema statistici prosjek godina je 32, pretežno muškarci, u braku, s jedno ili dvoje djece. U protekloj godini kod nas je krv darovalo 80 posto muškaraca i 20 posto žena. Žene imaju opravdanje za manji udio u darivanju krvi zbog fiziološkog gubitka krvi svakog mjeseca u generativnoj dobi, trudnoća i često nedovoljne težine u ranijim godinama života. Muškarac rekorder u darivanju krvi je darivatelj sa 181 darivanja, a žena sa 110 darivanja. Možemo sa sigurnošću reći da su davatelji krvi humani, odgovorni, nesebični i promišljeni ljudi s iznimno izraženom empatijom.
Koje krvne grupe najčešće trebate i trebaju li prethodno davatelji obaviti kakav pregled?
Teško je reći koje krvne grupe krvnih pripravaka najčešće trebamo. Možemo to objasniti na jednom primjeru. Prometna nesreća, unesrećeni krvne grupe B+. Teška nesreća uz brojne frakture i bolesnik dnevno treba 4-5 doza koncentrata eritrocita, 8 doza koncentrata trombocita i 3-4 doze svježe smrznute plazme. Za nekoliko dana smo u manjku krvih pripravaka B+ krvne grupe. Davatelji krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu prolaze jedan pregled koji se sastoji od provjere hemoglobina u krvi, mjerenja tlaka i razgovora s liječnikom uz ispunjavanje upitnika za davatelje krvi. Nakon darivanja krvi svaka doza se testira na prisutnost uzročnika krvlju prenosivih bolesti, provjerava se krvna grupa i ispituje prisutnost iregularnih protutijela. To je sve zajedno jedan mali sistematski pregled.
Sigurno liječenje
KBC Split ima banku krvi. O čemu se točno radi, objasnite?
Banka krvi je ovlaštena zdravstvena ustanova koja obavlja prikupljanje i testiranje krvi ili krvnih sastojaka. Bez obzira na njihovu namjenu te njihovu preradu, čuvanje, raspodjelu i izdavanje u svrhu transfuzijskog liječenja. U Hrvatskoj imamo 7 ovlaštenih banki krvi. Ovlaštene banke krvi moraju imati proizvodnu dozvolu i stoga prolaze rigorozne kontrole djelatnika Ministarstva zdravstva.
Od kojih skupina osoba nikada ne uzimate krv i zašto?
Dobrovoljan darivatelj krvi (DDK) je prva karika u lancu sigurnog transfuzijskog liječenja – siguran DDK znači i sigurnu transfuziju. Neke osobe zbog svog socijalnog ponašanja pripadaju skupinama s povećanim rizikom za zarazu krvlju prenosivim bolestima i one ne smiju nikada davati krv. Poput ovisnici o alkoholu ili drogama, osobe koje su uzele drogu putem igle, osobe čije seksualno ponašanje dovodi u visoki rizik zaraznih bolesti koje se mogu prenositi krvlju, kojima je spolni odnos plaćan novcem ili drogom.
Što je bitno znati prije nego osoba ode dobrovoljno dati krv?
Krv mogu darivati građani RH i strani državljani sa dokumentiranom potvrdom o boravku u RH u trajanju koje nije kraće od 1 godine. Osoba mora biti punoljetna, zdrava, bez akutnih i kroničnih bolesti. Prije darivanja mora pojesti nemasni obrok i popiti dovoljno tekućine. Nije dobro darivati krv nakon neprospavane noći i u stanju iscrpljenosti. Trajanje darivanja je od 8 do 12 minuta. Unutar 24 sata nakon darivanja nadoknadi se plazma, broj trombocita i leukocita. Eritrociti se nadoknade unutar 4-6 tjedana. Darivanje krvi ima i određene prednosti. Davatelji krvi rijeđe oboljevaju od srčanih bolesti jer darivanje krvi snižava tlak i reducira kardiovaskularni rizik. Također, razvijamo osjećaj samopoštovanja i zadovoljstva i stvaramo preduvjete za dulji i kvalitetniji život.
Buduća dostatnost darivatelja
Kako osigurati kontinuiranu opskrbu krvlju?
Prema procjeni SZO postoji zabrinutost o budućoj dostatnosti broja DDK zbog trenda starenja Europe. Nužnost je uključiti u darivanje krvi nove generacije i raditi kvalitetnu i prilagođenu promidžbu. Ključ je u poticanju altruizma svakog pojedinca, stvaranje životnog stava usmjerenog na druge ljude.
Što se događa s krvi nakon što je donira davatelj?
Nakon darivanja svaka doza krvi se testira na krvlju prenosive bolesti, provjerava se krvna grupa i izrađuje test na iregularna protutijela. Kada svi rezultati budu gotovi i uredni iz svake doze krvi proizvode se tri vrste krvnih pripravaka – koncentrat eritrocita, koncentrat trombocita i svježe smrznuta plazma. Možemo reći da jedna darovana doza krvi pomaže ozdravljenju tri bolesnika. Koncentrati eritrocita imaju rok trajanja 35 dana, svježe smrznuta plazma 12 mjeseci, a koncentrati trombocita 5 dana.
S obzirom na iznimno veliku potrošnju krvnih pripravaka s kojom se suočavamo možemo reći da se naši pripravci brzo izdaju za liječenje bolesnika. U današnjem danu za potrebe liječenja u KBC Split izdano je 60 doza koncentrata eritrocita, 48 doza koncentrata trombocita i 10 doza svježe smrznute plazme. Današnji dan je protekao bez unesrećenih i bez iznenadne i prekomjerne potrošnje. Ali sutra je novi dan i ne znamo što nas čeka. Mnogi ne razmišljaju šta je sve potrebno za izliječenje i spašavanje života. Naglašava se sofisticirana tehnika, educirani medicinski stručnjaci i specijalizirani odjeli. Rijetki su svjesni potrebe za darovanom ljudskom krvi.
