Dok većina ljudi pojam „jet lag” povezuje s dugim avionskim letovima i promjenom vremenskih zona, znanstvenici upozoravaju na puno podmukliji problem – socijalni jet lag. Riječ je o kroničnom neskladu između biološkog sata i društvenih obaveza. Stručnjaci ga danas nazivaju jednim od najvažnijih poremećaja modernog načina života.
Naš organizam funkcionira prema preciznom unutarnjem vremenskom sustavu poznatom kao cirkadijalni ritam. Taj biološki sat regulira spavanje, hormone, tjelesnu temperaturu, metabolizam i razinu energije. Glavni regulator tog sustava je svjetlost, odnosno izmjena dana i noći.
– Naš organizam funkcionira prema preciznom unutarnjem vremenskom sustavu poznatom kao cirkadijalni ritam. Taj biološki sat regulira spavanje, hormone, tjelesnu temperaturu, metabolizam i razinu energije, pojašnjava doc. dr. sc. Jelena Šarić Jurić, dr. med., iz Klinike za neurologiju KBC-a Osijek.
Međutim, suvremeni način života – noćni rad, umjetna rasvjeta, stalna izloženost ekranima i prerani početak škole ili posla – sve više narušava prirodni ritam čovjeka.
Znanstvenici socijalni jetlag opisuju kao razliku između vremena kad osoba spava radnim danima i vremena spavanja vikendom. Jednostavno rečeno, ako tijekom tjedna ustajemo prerano zbog obaveza, a vikendom „nadoknađujemo spavanje”, naš mozak i tijelo stalno prelaze iz jednog vremenskog režima u drugi.
– Organizam tada funkcionira kao da svakog vikenda putujemo u drugu vremensku zonu i to bez napuštanja vlastitog grada, ističe Šarić Jurić.
Mladi su najugroženiji
Istraživanja pokazuju alarmantne brojke. Više od 80 posto brazilskih adolescenata ima izražen socijalni jetlag, dok je među studentima čak 84,6 posto ispitanika imalo poremećaj veći od dva sata. U Kini je među više od 100 tisuća adolescenata gotovo 18 posto imalo ozbiljan oblik socijalnog jetlaga.
Posebno su pogođeni tinejdžeri i studenti jer njihov prirodni biološki ritam favorizira kasnije uspavljivanje i kasnije buđenje. Problem nastaje kada školske i fakultetske obaveze zahtijevaju rano ustajanje. Stručnjaci upozoravaju kako dugotrajni socijalni jetlag nije samo pitanje umora, nego ozbiljan zdravstveni rizik.
Sve više znanstvenih studija povezuje socijalni jetlag s metaboličkim i kardiovaskularnim bolestima. Osobe koje pate od izraženog poremećaja češće imaju povišen kortizol, višu razinu šećera i triglicerida u krvi te niži „dobri” HDL kolesterol. Češće posežu za visokokaloričnom hranom, manje se kreću i kasnije jedu, što povećava rizik za debljinu i dijabetes tipa 2.
Istraživanja pokazuju i povezanost sa srčanožilnim bolestima. Kod osoba sa socijalnim jetlagom većim od dva sata zabilježena je smanjena varijabilnost srčanog ritma te viša frekvencija srca u mirovanju – pokazatelji povećanog kardiovaskularnog rizika. Posebno zabrinjava utjecaj na mentalno zdravlje.
– Kronični poremećaj spavanja povezan je s depresivnim simptomima, poremećajima raspoloženja, slabijom koncentracijom i većim rizikom za ADHD kod mlađih osoba, upozorava osječka neurologinja.
Ekrani i moderan život kao glavni krivci
Plavo svjetlo koje emitiraju mobiteli, računala i televizori dodatno pogoršava problem jer ometa lučenje melatonina – hormona odgovornog za regulaciju spavanja. Stručnjaci upozoravaju da upravo večernje „skrolanje” društvenim mrežama pomiče prirodni ritam spavanja sve kasnije.
Zanimljivo je da je tijekom COVID-19 lockdowna zabilježeno smanjenje socijalnog jetlaga zahvaljujući fleksibilnijem radnom vremenu i mogućnosti rada od kuće. To je dodatno potvrdilo koliko društvene strukture utječu na naš biološki sat.
Znanstvenici danas socijalni jetlag smatraju globalnim javnozdravstvenim problemom koji zahvaća gotovo sve dobne skupine. Posljedice nisu samo zdravstvene nego i ekonomske – smanjena produktivnost, lošija akademska uspješnost, više bolovanja i veći troškovi zdravstvenog sustava.
>Rješenja postoje, ali zahtijevaju šire društvene promjene: kasniji početak nastave za adolescente, fleksibilnije radno vrijeme, edukaciju o higijeni spavanja i smanjenje izloženosti ekranima prije odlaska na počinak.
– Kako pokazuju moderna istraživanja, problem nije u tome što ljudi danas premalo spavaju, nego što žive protiv vlastitog biološkog sata, zaključuje dr. Šarić Jurić.
