NE u ljeto bez zaštite od sunca — konferencija koja poziva na svjesnost o pretjeranom izlaganju UV zračenju koje uzrokuje melanom i druge oblike raka kože. Zbog loše raspoređenosti dermatologa po općinama i gradovima, ali i ne uvijek opravdanosti dermatološkog pregleda, poziva se građane da o sumnjivim madežima upitaju svojeg liječnika obiteljske medicine.
Razgovor kojeg ćete sigurno povesti s prijateljima i kolegama nakon godišnjeg je jeste li “pocrnjeli”, i ako ne, zašto ne. Malo će tko pitati jeste li se zaštitili od sunca i provjerili svoj novi madež kod doktora. A to je, zapravo, pitanje koje može nekome spasiti život.
Dokazala je to samo jedna, netom okončana, javnozdravstvena akcija u pet gradova i općina Vukovarsko-srijemske županije gdje je od 950 pregledanih stanovnika otkriveno alarmantnih 11 melanoma i 60 karcinoma kože. Nacionalni program ranog otkrivanja melanoma i rake kože pokazao je neslavne brojke – na tisuću pregledanih imamo oko 50-60 oboljelih od ovog agresivnog oblika raka koji zahvaća kožu, najveći organ našeg tijela.
Problem nacije – imperativ je dobro izgledati
Govorili su o tome u ponedjeljak akademkinja Mirna Šitum, predsjednica Hrvatskog društva za dermatološku onkologiju Hrvatskog liječničkog zbora i dr. Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora, na konferenciji “NE u ljeto bez zaštite od sunca”.
Još uvijek je imperativ dobro izgledati, pa svi žele potamnjeti prilikom ljetovanja, ignorirajući ogromnu opasnost od melanoma i drugih oblika raka kože.
U organizaciji navedenih stručnih udruga, udruge Zdravi pod suncem i Portala Zdravlje, stručnjaci su istaknuli kako je tema zaštite od štetnog utjecaja sunčevih zraka na ljudski organizam nešto što se naprosto mora iznova ponavljati.
Jer, istaknula je akademkinja Šitum, brojke su nam poražavajuće.
– Još uvijek je imperativ dobro izgledati, pa svi žele potamnjeti prilikom ljetovanja, ignorirajući ogromnu opasnost od melanoma i drugih oblika raka kože koji su izravno povezani s prevelikom izlaganju sunčevim zrakama – kazala je akademkinja.
Cijela Lika bez dermatologa, ima ga samo jedan otok
Istaknula je da su javnozdravstvene akcije provedene u niz malih sredina, upravo u onima gdje stanovnici rijetko uopće idu liječniku, a kamoli specijalistu poput dermatologa.
– Brojke nam ne idu u prilog. Samo 2023. imali smo 270 preminulih od melanoma. Iza te brojke stoje stvarni ljudi. Unatoč tomu, ljudi i dalje zanemaruju opasnost sunca. S druge strane, Hrvatska ima mnogo sredina u kojoj uopće nije dostupan dermatolog. Od svih otoka dermatologa imamo samo na Lošinju. Cijela Lika, ni bolnica u Gospiću ni ona u Ogulinu, nemaju dermatologa – upozorila je akademkinja Šitum.
Mala, no vrijedna, promjena dogodit će se uskoro na otoku Korčula, koji uskoro dobiva dermatologinju, najavila je akademkinja Mirna Šitum.
Pojašnjava kako brojčano dermatologa ima dovoljno, ali je njihova raspoređenost loša.
– Pojavljuje se i trend kao i u drugim zemljama, da radije odlaze raditi u privatnu praksu – kazala je dodajući kako su posljedica goleme liste čekanja na pregled dermatoloških specijalista.
Brojke nam ne idu u prilog. Samo 2023. imali smo 270 preminulih od melanoma. Iza te brojke stoje stvarni ljudi.
Obiteljski liječnik vas može pregledati i ako treba uputiti dalje
Loše brojke mogle bi biti drastično manje kada bi građani imali veće povjerenje u svoje liječnike obiteljske medicine.
– Mi možemo slobodno reći da 50 posto sumnjivih promjena na koži, odnosno, nečega za što građani smatraju da im je sumnjivo, može pregledati liječnik obiteljske medicine. Oni su izuzetno dobro educirani te mogu prepoznati koje promjene zahtijevaju temeljiti specijalistički pregled – objasnila je akademkinja Šitum.
Također, liječnici obiteljske medicine educirani su i opremljeni u svojim ambulantama izvesti i manje kirurške zahvate uklanjanja kvržica i manjih neopasnih izraslina, dodala je akademkinja.
Kako bi se dobila slika opterećenja s kojim se suočavaju dermatolozi, iznijela je podatak da dermatoskopski pregled pacijenta s primjerice 50 madeža traje i po sat i pol vremena.
– Nama dolaze pacijenti koji stvarno jesu dermatološki i onkološki pacijenti, s više stotina madeža na tijelu. Nije to samo “doktore, bacite oko”, neki nam pacijenti šalju i fotografije misleći da mi na temelju toga možemo dati dijagnozu, ali nije tako jednostavno, slikovito je opisala.
Istaknula je kako je u sklopu najnovijeg ciklusa javnozdravstvenih dermatoloških akcija pregledano više od četiri tisuće pacijenata, a s obzirom na to da je u sklopu akcije redovito bio dostupan i mobilni kirurški tim, odrađeni su i hitni kirurški dermatološki zahvati.
Bez straha od pregleda, razgovarajte prvo sa svojim doktorom
Doktor Dragan Soldo potvrdio je kako mnogo promjena na koži kvalitetno mogu dijagnosticirati i prepoznati upravo liječnici obiteljske medicine.
– Pacijenti često smatraju da su neka stanja hitna i zahtijevaju specijalista dermatologa, a to su zapravo problemi koje liječnik obiteljske medicine može liječiti. Radi se najčešće o ozljedama madeža, ali i naglim promjenama zbog kojih se ljudi preplaše – objasnio je dr. Soldo.
Dr. Soldo primjećuje i da postoji dio ljudi koji se naprosto boji otići na pregled, strahujući što će doznati.
– Njih pozivamo da nam se jave. Važno je vidjeti o čemu se radi, naročito ako se radi o novom madežu, nepravilnim madežima ili onima koji se naglo mijenjaju – ohrabruje dr. Soldo građane da se s povjerenjem obrate svom doktoru.
Na konferenciji je istaknuto kako je velik problem što Hrvatska pati i od nedostatka liječnika obiteljske medicine pa se procjenjuje da u ovom trenutku čak petina hrvatskih građana nema svog liječnika.
Solariji su dokazano kancerogeni, mlađe žene u najvećoj opasnosti
Akademkinja Šitum je, ističući kako je koža naš najvidljiviji organ, dodala da ljudi nerijetko dolaze dermatologu isključivo radi kozmetičkih, estetskih razloga. Svjesnost o opasnosti od melanoma i raka kože mnogo je manje prisutna.
Tu je, pak, posebna opasnost od solarija koje je akademkinja Šitum nazvala “paklenim uređajima”.
– Riječ je o uređajima koji su znanstveno dokazano kancerogeni, isijavaju kancerogene UV-A zrake. Svjetska zdravstvena organizacija još je 2009. proglasila solarije kancerogenim. Brazil i Australija, koje su se tijekom ozonske rupe suočili s velikim porastom raka kože, osvijestili su problem opasnosti tih zraka odavno i imaju stroge zakone – upozorila je.
U Hrvatskoj maloljetnici još uvijek mogu legalno u solarij, iako su upravo po našem modelu solarije djeci zabranili Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora.
Mnoge europske države zabranile su korištenje solarija mlađima od 18 godina, no, kaže akademkinja Šitum, Hrvatska još uvijek čeka isti zakon.
– U Hrvatskoj maloljetnici još uvijek mogu legalno u solarij, iako su upravo po našem modelu solarije djeci zabranili Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora. Već dvije godine čekamo da se zakon uputi u javnu raspravu, ali nadamo se da će to biti riješeno – apelira akademkinja.
Naime, iako su melanomi statistički češći u muškaraca, zbog uporabe solarija visoka pojavnost melanoma u žena primjećuje se upravo u dobi od 18 do 38 godine života.
Odgovornost poslodavca da zaštite radnike od UV zračenja
Bitna je i odjeća, koja sve češće ima UPF, oznaku faktora zaštite od UV zračenja. Novinari su potaknuli raspravu o osobama koji se zbog prirode svog posla ne mogu držati podalje od sunca, kao što su to komunalni radnici, građevinari i mnogi drugi.
– To je pitanje koje varira od poslodavca do poslodavca. Znam da su radnici Zagrebačkog holdinga nekada imali zaštitnu odjeću i preparate kao obavezne. Ne znam je li to još uvijek slučaj. U svakom slučaju, tu je velika odgovornost poslodavca – istaknula je akademkinja Šitum.
Uživajte u blagodatima sunca, ali ne kada je najopasnije
Prisutni su se složili kako treba pratiti i UV prognozu te ne boraviti na otvorenom bez zaštite kada je UV indeks najsnažniji. Aktivnosti treba prilagoditi i paziti na sebe.
– Sunce i njegova svjetlost su nam potrebni, osim vitamina D ono daje razne blagodati organizmu. No moramo imati na umu da su melanomi i drugi oblici raka kože bolesti koje se dobivaju izlaganjem štetnim UV zrakama, a koje mogu imati fatalan ishod, upozorili su.
