Portal ZdravljeZdravstvena pismenostHerpes virusi – trajno prisutni u organizmu, zašto se aktiviraju?
Odgovara dr. Beljan

Herpes virusi – trajno prisutni u organizmu, zašto se aktiviraju?

Herpes virusi uzrokuju različite simptome. Kod nekih vrsta važno je odmah reagirati. Razlike u bolestima koje uzrokuju, objašnjava dr. Beljan.

Što su herpes virusi, kako ih prepoznati i zbog čega ne odgađati terapiju, objašnjava nam specijalistica obiteljske medicine dr. Martina Beljan.

Herpes je virus iz porodice Herpesviridae. Kod ljudi razlikujemo osam vrsta herpes virusa:

  • Herpes simplex virus 1 (HSV-1),
  • Herpes simplex virus 2 (HSV-2),
  • Varicella-zoster virus (VZV),
  • Epstein-Barr virus (EBV),
  • citomegalovirus (CMV),
  • humani herpesvirus 6, 7 i 8.

Herpes se najčešće pojavljuje na usnama, koži i genitalnom području, no može zahvatiti i oko, živčani sustav te unutarnje organe.
– Herpes predstavlja skupinu virusa koji nakon primarne infekcije trajno ostaju prisutni u organizmu. Nakon početne faze bolesti, virus prelazi u latentno stanje. Što znači da može mirovati godinama bez izraženih simptoma. Reaktivacija virusa najčešće se događa u razdobljima oslabljenog imuniteta – objašnjava dr. Martina Beljan.

Herpes simplex je blaži, a i uzročnik je drugi

Govoreći o dvije najčešće vrste, herpes zostera i herpes simplexa, ističe kako je osnovna razlika u uzročniku, veličini promjena i jačini simptoma. Herpes simplex uzrokuju HSV-1 i HSV-2, a najčešće se očituje kao manji, grupirani mjehurići na usnama ili genitalijama.
– Kod simpleksa su promjene manje i zahvaćaju ograničeno područje kože ili sluznice – kaže dr. Beljan.

S druge strane, herpes zoster uzrokuje Varicella-zoster virus.
– Kod zostera su promjene opsežnije, šire se duž jednog dermatoma, dakle područja koje inervira jedan živac, i obično su znatno bolnije – naglašava liječnica.

"Bolest poljupca" 

Iako ne tako česta kao zoster ili simplex, infektivna mononukleoza, poznatija kao "bolest poljupca" također je uzrokovana herpes virusom. Najčešće virusom Epstein-Barr. Bez obzira na to što se mononukleoza često povezuje s ljubljenjem, prijenos nije ograničen samo na to.
– Virus se prenosi slinom, ali i preko zajedničkog pribora za jelo i piće, kapljičnim putem te rjeđe i transfuzijom krvi – upozorava dr. Martina Beljan.

Zoster i vodene kozice uzrokuje isti virus

Herpes zoster izravno je povezan s vodenim kozicama. Obje bolesti uzrokuje isti virus, Varicella-zoster. Prva infekcija tim virusom manifestira se kao vodene kozice. Nakon preboljele bolesti virus ne nestaje iz organizma.
– On ostaje u latentnom stanju u živčanim ganglijima i može se reaktivirati kasnije u životu, najčešće zbog pada imuniteta – pojašnjava doktorica.

Prvi simptomi herpes zostera

Prvi simptomi herpes zostera najčešće su peckanje, žarenje, svrbež ili trnci na određenom dijelu kože te bol duž zahvaćenog živca, često jednostrano. Nakon jedan do tri dana pojavljuju se grupirani mjehurići na crvenoj podlozi.
– Vrlo je važno javiti se liječniku što prije, idealno unutar 72 sata kako bi se pravodobno započelo liječenje. Osobito ako je zahvaćeno oko ili je riječ o imunokompromitiranim pacijentima – naglašava dr. Beljan.

Dugotrajna bol kao komplikacija

Liječenje uključuje antivirusne lijekove poput aciklovira, analgetike za ublažavanje boli i lokalnu njegu kože. Ali i vitamine B skupine kao potporu kod neuropatske boli. Ako se terapija odgodi, bolest može trajati dulje, a povećava se i rizik razvoja postherpetične neuralgije.

Moguće su i komplikacije poput oštećenja vida kod zahvaćenosti oka, sekundarne bakterijske infekcije te, rjeđe, neurološke komplikacije.

Jedna od najtežih komplikacija herpes zostera jest postherpetična neuralgija. Odnosno dugotrajna bol koja može trajati mjesecima nakon što se kožne promjene povuku. Prema istraživanjima, javlja se kod 10 do 20 posto oboljelih. Rizik raste s dobi, osobito nakon 60. godine života.
– Virus tijekom reaktivacije oštećuje živce što može uzrokovati dugotrajnu i izrazito neugodnu bol – ističe liječnica.

Dodaje kako je rizik veći kod starijih osoba, kod težeg oblika bolesti te ako se antivirusna terapija ne započne unutar prva 72 sata od pojave osipa.

Stres kao okidač

Na pitanje zašto se virus herpesa "probudi" nakon godina mirovanja, dr. Beljan odgovara kako je najčešći okidač pad imuniteta, osobito u starijoj dobi.
– Reaktivaciju mogu potaknuti i psihički i fizički stres, iscrpljenost, druge infekcije. Zatim imunosupresivna terapija, hormonalne promjene ili intenzivno izlaganje suncu – navodi.

Kad je riječ o prevenciji, dr. Beljan ističe važnost jačanja imuniteta i zdravih životnih navika.
- Dovoljno sna, pravilna prehrana, smanjenje stresa i izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu kod osoba sklonih reaktivacijama. Izbjegavanje kontakta s aktivnim lezijama kod HSV-a mogu pomoći u smanjenju rizika – kaže dr. Beljan.

Protiv kojih herpes virusa postoji cjepivo

U prevenciju se svakako ubraja i cijepljenje. Za Varicella-zoster dostupno je cjepivo protiv vodenih kozica. Tu je i cjepivo protiv herpes zostera, koje se preporučuje starijima od 50 godina i rizičnim skupinama.
– Cijepljenje značajno smanjuje rizik razvoja zostera i postherpetične neuralgije – kaže obiteljska liječnica.
Za herpes simplex trenutačno ne postoji odobreno cjepivo za rutinsku primjenu.

Više iz rubrike:
Povezani članci

Što kad nismo preboljeli vodene kozice u djetinjstvu?

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Izborna skupština

Akademik Davor Miličić novi je predsjednik HAZU

Danas od 17 sati

Predavanje liječnika KBC Split o dijabetesu

"Dijagnostika" online

Feritin lice novi je trend na TikToku

Uzroci, simptomi, liječenje

Upalne bolesti mozga – autoimuni encefalitisi

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Smrt pacijenta na Jankomiru

Nema edukacije koja objašnjava da se pacijenta ne guši jastukom

Udruga umirovljenika 3. dob

Zdravlje je uvijek važno, godine su samo broj

Udruga pacijenata

Pokrenuta peticija za smjene zbog smrti Periša

Iskorak

Digitalna citologija uz pomoć AI u splitskoj bolnici

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
VIDEO #slušajsrce

Dr. Premužić Meštrović o bolesti koja će se utrostručiti do 2050.

Redakcija
VIDEO #slušajsrce

Prof. Manola o prvoj "liniji obrane" u liječenju najučestalije aritmije

Redakcija
Kontrola ritma srca

Kako se liječi aritmija srca - fibrilacija atrija, dr. Fran Rode

Redakcija
Dr. Pancirov iz ambulante Mammella

Ultrazvuk i samopregled dojki - učinkovit pristup očuvanju zdravlja

Ojdana Koharević