Iako stalno apeliramo kako je sunce tijekom dana iznimno opasno i dalje vidimo pretrpane plaže. No ne zaboravimo da sunčanje, pogotovo bez kreme sa zaštitnim faktorom, može godinama kasnije izazvati melanom ili rak kože.
Kako takve prizore komentira struka, točnije dermatolozi, objašnjava doc. dr. sc. Deny Anđelinović iz KBC-a Split.
- Unatoč široko dostupnim informacijama o štetnosti izlaganja suncu tijekom najjačih sati sunčevog zračenja, mnogi i dalje prakticiraju kupanje i sunčanje u to vrijeme. Razlozi za takvo ponašanje su kompleksni. Mogu se objasniti kroz kombinaciju čimbenika koji uključuju kulturološke navike, estetske motive i socijalni pritisak. Iako je svijest o rizicima sunčanja u porastu, neki ljudi možda nisu dovoljno informirani o ozbiljnosti mogućih posljedica poput povećanog rizika od raka kože, fotostarenja i drugih kožnih oštećenja. Ili pak smatraju da su sunčane opekline privremene i ne dovode ih u izravnu vezu s dugoročnim oštećenjem kože ili rakom - napominje dr. Anđelinović.
Estetika unatoč riziku
U mnogim kulturama preplanuli ten se smatra estetski poželjnim, zdravim i atraktivnim pa ljudi mogu zadržati ove navike, čak i ako su svjesni rizika. Sunce ima pozitivan učinak na raspoloženje zbog povećane proizvodnje serotonina što može ljude privući da provode vrijeme na suncu čak i kada je najintenzivnije. No, to je potpuno pogrešno.
- Neki vjeruju da trebaju maksimalno izlaganje suncu kako bi dobili dovoljno vitamina D, iako su kratka izlaganja u ranim ili kasnijim satima dana dovoljna za dovoljnu resorpciju vitamina D - upozorava dr. Anđelinović.
Kako kaže, preostaje nastaviti s edukacijom i javnozdravstvenim kampanjama kako bi se promijenili ovi obrasci ponašanja.
- Liječnici i zdravstveni stručnjaci trebaju nastaviti promovirati sigurne navike u vezi s izlaganjem suncu, uključujući korištenje zaštitnih sredstava, izbjegavanje sunca u najtoplijem dijelu dana te i dalje isticati potrebu redovitih pregleda kože kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih zdravstvenih posljedica - naglašava.
Ako vam još nije jasno koliko prekomjerno izlaganje može biti opasno možda postane nakon narednih podataka.
- Melanom je zloćudni tumor koji nastaje iz stanica kože, melanocita, kao posljedica interakcije između genetskih, konstitucionalnih i okolišnih čimbenika. Zadnjih desetljeća raste učestalost i smrtnost od melanoma. Kod mlađe populacije melanom je jedan od najčešćih oblika malignih tumora i najčešći uzrok smrti u toj populaciji. Više od petine bolesnika razvija metastatski oblik bolesti. Zbog toga je važno rano prepoznavanje tumora, kirurška ekscizija melanoma niskog rizika i provođenje odgovarajuće terapije i praćenje bolesnika. Melanom predstavlja oko 3 posto svih malignoma kod nas - kaže dr. Anđelinović.
Obolijevaju sve mlađi
Posebno zabrinjava što se posljednjih desetljeća melanom sve češće dijagnosticira u osoba od 25 do 40 godina, kao i kod 2 posto mlađih od 20 godina i 0,3 posto mlađih od 14.
Zbog proširenih javnozdravstvenih kampanja, učestalost i stopa smrtnosti kod mlađih osoba je značajno manja nego prije. Međutim, podaci o incidenciji melanoma u Hrvatskoj pokazuju stalni porast broja novih slučajeva. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Registra za rak, stopa incidencije melanoma se značajno povećala.
- Posljednjih godina kod nas i u zapadnoeuropskim zemljama je manja stopa smrtnosti što se pripisuje ranom prepoznavanju melanoma. Ukoliko se melanom prepozna i kirurški odstrani u ranoj fazi, predstavlja izlječivu bolest. Kod bolesnika s melanomom u uznapredovalom stadiju mogućnosti uspješnog liječenja su još uvijek skromne. Sve ovo čini melanom jednim od najagresivnijih tumora čije je petogodišnje preživljenje, u slučaju uznapredovalog stadija, nisko – objašnjava dr. Anđelinović.
Čimbenici rizika za melanom
Najznačajniji čimbenici rizika za nastanak melanoma su postojanje velikog broja melanocitnih nevusa, obiteljska sklonost, prethodno dijagnosticiran melanom ili nemelanomski zloćudni tumor kože, tip kože, velik broj nevusa, atipičnih i displastičnih, imunosupresija.
Genetska podložnost za nastanak melanoma proizlazi iz nasljeđivanja genotipa osjetljivog na sunce što se vidi kod pojave „obiteljskog melanoma“. Pojava melanoma kod više članova bliže ili daljnje rodbine potvrđuje teoriju o visokoj genetskoj podložnosti za melanom.
Povećani rizik za nastanak melanoma imaju atipični nevusi (displastični nevusi), gigantski kongenitalni melanocitni nevusi ili mali do srednje veliki kongenitalni melanocitni nevusi.
Najveći rizik za razvoj melanoma imaju osobe svijetle puti, crvene ili svijetle kose, plavih očiju, s efelidima, koji na suncu teško potamne i brzo zadobiju opekotine. Tamnoputa populacija i istočno azijsko stanovništvo imaju 10 do 20 puta nižu stopu učestalosti melanoma od svijetloputih osoba bijele rase.
UVA i UVB zračenje
Kod onkoloških bolesnika i osoba koje su primale imunosupresivnu terapiju zabilježen je povećan rizik od nastanka melanoma. UV zrake su glavni čimbenik u etiopatogenezi melanoma, osobito u visoko rizičnih osoba. Najopasnije je intermitentno i intenzivno izlaganje suncu kod osoba svijetle boje kože za razliku od kroničnih izlaganja suncu. To potvrđuje i činjenica manje stope melanoma kod radnika koji rade na otvorenom i izloženi su suncu, nego kod onih koji rade u zatvorenom prostoru. Povremeno i intenzivno izlaganje suncu je povezano s nastankom melanoma na trupu i nogama kod osoba koje imaju veliki broj nevusa ili atipične nevuse.
- Osobito su opasne opekotine od sunca koje su nastale u ranom djetinjstvu.
- Nepovoljno djeluju UV zračenja u uređajima za umjetno sunčanje (solarij).
- UVA i UVB zračenje jednako su važni u procesu nastanka melanoma.
- UVA zrake neizravno oštećuju DNA proizvodnjom slobodnih kisikovih radikala.
- UVB zrake direktno oštećuju DNA uzrokujući apoptozu keratinocita.
Važnost rane dijagnoze
Rano postavljanje dijagnoze je glavni preduvjet za dobru prognozu i preživljenje kod bolesnika s melanomom. Klinička dijagnoza se bazira na osnovi vizualnog prepoznavanja melanoma. Anamnestički podaci o promjeni pigmentacije, veličine ili oblika pigmentne lezije pobuđuju sumnju i usmjeravaju na daljnju obradu kako bi se isključio melanom. Bolesnici s pozitivnom osobnom ili obiteljskom anamnezom za melanom, osobe s brojnim nevusima i displastičnim nevusima moraju biti podvrgnute kontinuiranom dermatološkom praćenju. Kako objašnjava dr. Anđelinović, klinički pregled se provodi dermatoskopijom. To je neinvazivni način razlikovanja melanocitnih od nemelanocitnih lezija te strukturnih i pigmentnih promjena unutar lezija. Ovo posljednje omogućuje razlikovanje benignih nevusa od melanoma.
Edukacijske kampanje usmjerene na podizanje svijesti o rizicima izlaganja suncu i važnosti zaštite od UV zračenja ključne su u prevenciji melanoma. Javnost treba biti informirana o rizicima pretjeranog sunčanja, pravilnoj upotrebi zaštitnih sredstava i opasnostima korištenja solarija.
Redoviti samopregledi kože, kao i pregledi kod dermatologa, posebno kod osoba s povećanim rizikom (svijetla put, povijest sunčanih opeklina, obiteljska povijest melanoma), ključni su za rano otkrivanje melanoma.
Koliko kreme sa zaštnim faktorima mogu pomoći?
-Redovito korištenje kreme sa zaštitnim faktorom može značajno smanjiti rizik od razvoja raka kože, uključujući melanom. Nekoliko je kliničkih studija pokazalo kako pravilno i dosljedno korištenje SPF-a može smanjiti pojavu aktiničnih keratoza (prekanceroznih lezija) i raka kože. Opeklina od sunca je akutna reakcija kože na prekomjerno izlaganje UVB zračenju. Svaka opeklina povećava rizik od razvoja raka kože kasnije u životu, osobito melanoma. Korištenje kreme s visokim SPF-om može spriječiti ove opekline i dugoročno smanjiti rizik od melanoma. Ujedno kreme sa zaštitnim faktorom štite kožu od ovih oštećenja, smanjujući rizik od razvoja zloćudnih tumora. Kako bi kreme sa zaštitnim faktorom bile učinkovite, važno je pravilno ih koristiti. Za svakodnevnu upotrebu mi dermatolozi preporučujemo kremu sa SPF 50, koja blokira oko 97 posto UVB zraka. Većina ljudi nanosi premalo kreme tako smanjujući njezinu učinkovitost.
