Bilo da idete na more ili u mesnicu po današnji ručak, pravila zaštite od sunca su jednaka. S nedavne konferencije “NE u ljeto bez zaštite od sunca” prenosimo vam upute akademkinje Mirne Šitum kako se, tko i zašto mora sačuvati od štetnog UV zračenja. Time ne samo da izbjegavamo opekline, već preveniramo pojavu melanoma — agresivnog oblika raka kože.
Naglo tamnjenje nije “prirodna zaštita”
Osviještenost o štetnosti ultraljubičastog zračenja blago raste, ali ne toliko koliko bismo mi to željeli, istaknula je akademkinja Šitum, predsjednica Hrvatskog društva za dermatološku onkologiju Hrvatskog liječničkog zbora.
– Preplanulost je neki modni imperativ. Prema zadnjim statistikama djecu kremom sa SPF-om maže 90 posto roditelja, a sebe svega 60 posto – otkriva Šitum.
Od pacijenata često čuje da vjeruju ako na početku ljetovanja pocrvene, prije će steći zaštitu i brže postići još veću preplanulost.
– Kada se netko s kratkotrajnog ljetovanja vrati preplanuo, tada znate da je riječ o pomodnosti – upozorava akademkinja.
Prema zadnjim statistikama djecu kremom sa SPF-om maže 90 posto roditelja, a sebe svega 60 posto.
SPF faktor ne “traje” već smanjuje količinu UVB zračenja
Važan mit kojeg želimo razriješiti je onaj o SPF faktoru. Rašireno je vjerovanje da broj na kremi protiv sunca na neki način označava i vrijeme koliko smijemo boraviti na suncu. Pritom se razlikuju tvrdnje koliko koji faktor “traje”. Do zabune je došlo jer je SPF izvorno bio izražen kao vremenski faktor u laboratorijskim uvjetima.
Istinu o SPF-u jasno i odlučno pojašnjava akademkinja Šitum.
– To što je faktor 50, a ne 30, ne znači da možete dulje biti na suncu. Nego samo da 50+ “odbija” 99 posto zraka s vaše kože, a ovaj niži 80-85 posto. U tome je razlika, ali duljina je jednaka – objasnila je akademkinja.
Pritom naglašava da se kreme moraju nanijeti u dovoljnom sloju. S obzirom na to da se preporučuje 2 miligrama na centimetar kvadratni, i da kreme imaju rok trajanja, nitko od nas nema opravdanje čuvati kremu “za sljedeću godinu”.
No koliko često treba obnavljati kremu?
– Ako ste aktivni u sportu, ako plivate, ako se obrišete ručnikom, valjate po plaži… Tada bi fotozaštitna sredstva trebalo obnavljati svakih dva sata – istaknula je akademkinja Šitum, i napomenula važnost provjere imaju li kreme u sebi elemente otporne na vodu.
To što je faktor 50, a ne 30, ne znači da možete dulje biti na suncu. Nego samo da 50+ “odbija” 99 posto zraka s vaše kože, a ovaj niži 80-85 posto.
Odjeća s UPF oznakom i naočale za prevenciju bolesti oka
Za zaštitu od sunca dostupna je i odjeća tkana s UV protektivnim vlaknima, s oznakom “UPF”, savjetuje akademkinja Šitum.
– To je vrlo prozračna odjeća, imate je od šešira do hlača ili košulja. Najviša zaštita je UPF 40 – otkriva.
Što se šešira tiče preporuka su oni sa širokim obodom, ali i šilterice koje imaju “šilt” i sa stražnje strane čime čuvaju vrat od opeklina.
Ljetne naočale vrlo su popularan modni dodatak, ali ovdje barem imamo priliku biti i moderni i sačuvani od nepovratne štete sunca za oči.
– Birajte naočale s fotozaštitom zbog makularne degeneracije, uništavanja oka – napominje akademkinja.
Tko je u visokom riziku i kada ipak na sunce
Među rizične osobe spadaju osobe prema broju promjena na koži, osobe koje su imale karcinom kože ili melanom. Također ako je obolio netko u obitelji, napominje akademkinja Šitum.
– Imate li plavu kosu, crvenokosi ste, imate plave oči, pjegavi ten i slično, morate koristiti maksimalnu zaštitu i zaista se maknuti s jakog sunca.
S druge strane, osobe koje su izrazito tamnopute, imaju tamnu kosu i oči, nisu imale opekline od sunca, njima je dovoljan faktor 30.
– Ali i oni se ne smiju izlagati direktno suncu – dodaje.
Sunce nam je ipak svima potrebno, kaže akademkinja Šitum, zbog općeg zdravlja, zbog imuniteta, vitamina D, relaksacije…
– Napravite to ujutro ili poslijepodne, predvečer, kada nema opasnosti od zračenja, a i dalje ćete osjetiti sve blagodati sunca – savjetuje.
Od 10 do 17 sati ni pod suncobran, bor ili tende
Činjenica o kojoj se još manje zna je da hlad zapravo ne štiti od opeklina, osobito u najopasnijem dijelu dana.
– U birano doba dana, između 10 i 16 sati, pa čak i 17 sati, ne bi se smjelo biti na otvorenom suncu. U to vrijeme nismo zaštićeni ni suncobranom, ni hladom bora, ni tendom na brodu. Jer imate odsjaj od pijeska, trave, morske površine i slično. Pod tendom na brodu možete najviše izgorjeti. Opekline su najjače jer dok plovite duž vjetar nemate osjećaj da to tako peče i prži. Opekline su tada zagarantirane. I to platno iznad vas nije fotoprotektivno – istaknula je akademkinja Šitum.
Što moramo znati o UVA i UVB zračenju
UVA zrake, koje jako djeluju na fotostarenje kože, kancerogene su, prolaze i kroz oblake te su prisutne tijekom cijele godine. Prolaze i kroz bočna stakla automobila, svega prednje staklo ima UV prevlaku, napominje akademkinja.
– Zato primjećujemo da se kod profesionalnih vozača melanom češće pojavljuje na lijevoj ruci.
Unazad mjesec dana svugdje u Hrvatskoj UV indeks je neprestano oko 11 i trebali bismo se kloniti sunca.
Za razliku od UVA, UVB zrake nisu jednako prisutne čitave godine. Njihova jačina ovisi o kutu zračenja u odnosu na površinu Zemlje i ima manju prodornost. UVB zračenje najjače je ljeti upravo između 10 i 16 sati. Na žalost oblaci ne blokiraju UVB u potpunosti, iako je tada opasnost od opeklina nešto manja.
Ponovit ćemo još jednom i upozorenje akademkinje Šitum o opasnostima refleksija koje ne vidimo, ali ih naša koža itekako “bilježi”.
Upravo prema UVB zrakama mjerimo UV indeks, pojašnjava akademkinja Šitum, jer izrazito su kancerogene te zbog njih dobivamo opasne opekline.
– UV indeks je mjera ultraljubičastog zračenja u jednom danu i kada je njegova vrijednost između 8 i 11, ne smijemo boraviti pod otvorenim suncem. Unazad mjesec dana svugdje u Hrvatskoj UV indeks je neprestano oko 11 i trebali bismo se kloniti sunca.
Gdje i kako pratiti UV indeks, osobito zbog djece
UV indeks možemo pratiti u svakodnevnoj vremenskoj prognozi, a redovito ga objavljuje i Državni hidrometeorološki zavod na web adresi meteo.hr. DHMZ ima dostupnu i informativnu tablicu s objašnjenjem pojedine visine UV indeksa. Osobito nas se dojmio podatak za zaštitu djece.
Samo jedna opeklina praćena pojavom mjehura u dobi do 14 godina povećava rizik od nastanka melanoma kroz život za 80 posto.
Zbog trenutačnog UV indeksa u Hrvatskoj dijete može dobiti opekline za samo pet do 10 minuta boravka na suncu u najopasnijem dijelu dana.
– Samo jedna opeklina praćena pojavom mjehura u dobi do 14 godina povećava rizik od nastanka melanoma kroz život za 80 posto, u odnosu na djecu koja nisu imala takve opekline – upozorava akademkinja Šitum.
Na raspolaganju su nam i brojne aplikacije na mobilnim uređajima. Ipak pažnja, izbjegavajte aplikacije koje su zapravo napravljene s ciljem postizanja preplanulosti (najčešće su označene kategorijom “Ljepota”), a reklamiraju se kao aplikacije za mjerenje UV indeksa. Odaberite radije one koje su izrađene za prognozu ili prevenciju raka.
Pojmovnik UV zaštite 🔆
➡️ SPF (Sun Protection Factor)
Oznaka na kremama za zaštitu od sunca. Ne znači koliko dugo možete biti na suncu, nego koliko UVB zraka dopire do kože. Što je broj veći, veća je zaštita od opeklina.
➡️ UVA zračenje
Djeluje cijeli dan, prolazi kroz oblake i staklo. Ne uzrokuje opekline, ali prodire duboko u kožu, ubrzava starenje i povećava rizik od raka.
➡️ UVB zračenje
Najjače između 10 i 16 sati, uzrokuje opekline. Ne prolazi kroz staklo, ali potiče sintezu vitamina D.
➡️ UV indeks
Pokazuje jačinu UV zračenja tog dana. Vrijednosti 6 i više znače visoki ili vrlo visoki rizik za kožu. Čak i kad nije sunčano – UV indeks može biti visok.
➡️ UPF (Ultraviolet Protection Factor)
Oznaka na odjeći koja štiti od UV zraka. Pokazuje koliko tkanina blokira UV zračenje – što je broj veći, bolja je zaštita.
➡️ Oči i sunce
UV zrake mogu oštetiti oči i povećati rizik od mrene i makularne degeneracije. Kvalitetne sunčane naočale s UV zaštitom štite i vid.
