Portal ZdravljeŽivi zdravoNutricionizam i umjetna inteligencija – dobre i loše strane
Međunarodni kongres HDND-a

Nutricionizam i umjetna inteligencija – dobre i loše strane

5. međunarodni kongres nutricionista u Zagrebu okupio je preko 300 sudionika, središnja tema bila je pouzdanost AI tehnologije.

Popularna umjetna inteligencija bila je središnja tema ovogodišnjeg 5. međunarodnog kongresa nutricionista “Nutricionizam & dijetetika 2025”. Istaknuta je tvrdnja kako je na internetu točno manje od 50 posto javno dostupnih informacija o prehrani. S obzirom na to da AI uči iz tih istih izvora, logično se postavlja pitanje i o njegovoj (ne)pouzdanosti. No to je tek dio problema, na kongresu se raspravljalo i o mogućnostima umjetne inteligencije shvaćanja kompleksnosti ljudske biologije i prehrane.

Klinički nutricionisti na 5. međunarodnom kongresu nutricionista "Nutricionizam & dijetetika 2025", dr. Wesley Visser i prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender
Nizozemski nutricionist Wesley Visser i predsjednica HDND-a prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender. Fotografija: HDND

Kao dio mogućeg rješenja nutricionisti i ostali medicinski stručnjaci predlažu stvaranje kvalitetnih i znanstveno potvrđenih informacija s jedne strane. S druge pak zaštitu javnosti od potencijalno opasnih dezinfomacija. Kongres održan u Zagrebu okupio je preko 300 sudionika te 70 predavača i mentora. Organiziralo ga je Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara (HDND) uz potporu Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora.

AI tehnologija i endokrine bolesti

No umjetna inteligencija nije, i ne mora biti, tek kamen spoticaja. Dapače, kao dobar primjer ističe se primjena AI tehnologije kod endokrinih bolesti, u kontroli inzulina kod oboljelih od dijabetesa tipa 1 ili umjetne gušterače. O tome je izlagala doc. dr. sc. Maja Baretić iz Zavoda za endokrinologiju KBC-a Zagreb.

“Budućnost donosi razvoj potpuno zatvorenih sustava koji će uključivati brže inzuline, pumpe s dvostrukim hormonima (inzulin i glukagon) te napredne senzore koji prate i druge biomarkere, poput ketona. Daljnji napredak umjetne inteligencije mogao bi dovesti do stvaranja digitalnog blizanca – virtualnog modela pacijenta koji povezuje fiziološke podatke, medicinsku povijest i simulacije terapije”, napisala je dr. Baretić.

Doc. dr. sc. Maja Baretić na 5. međunarodnom kongresu nutricionista "Nutricionizam & dijetetika 2025"
Dobre primjere korištenja AI tehnologije opisala je u svojem izlaganju doc. dr. sc. Maja Baretić. Fotografija: HDND

Među 70 predavača i moderatora bio je i Wesley Visser, klinički nutricionist iz Nizozemske. Održao je predavanje na temu prehrane kod pacijenata s kroničnom bubrežnom bolesti, a na koju je ovaj mladi znanstvenik i doktorirao. Važna poruka njegova predavanja je nužnost individualnog pristupa svakom pacijentu s ovom bolesti. Jer svaki pacijent ima i drugačiji početni nutritivni status.

Ususret održavanju kongresa Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara primljeno je u Europsku federaciju društava dijetetičara (EFAD). Ovo priznanje domaćem stručnom udruženju stiglo je nakon 10 godina statusa pridruženog člana.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Blagdanska akcija u Splitu

Foto dana: Učenici, budući kuhari, pripremali obroke za pacijente KBC-a Split

Upute za rekreativce u dobi 40+

Rizični mitovi o hrani: volimo suplemente i masno, bojimo se ugljikohidrata

Komentar

Hoćemo li svi mi plaćati “skidanje” kila?

Nutricionistica Pašalić: Nemojmo od hrane raditi famu

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
U Solinu

Pogled koji traje – koncert za splitsku Kliniku za očne bolesti

Thomas Hofmarcher:

Hrvatska treba ciljanu investiciju za smanjenje tereta raka

Miastenija gravis

Smanjimo stigmu i osigurajmo nove terapije

Nacionalni dan preživjelih od raka

Hvala vam što vas vaša glava, srce i pisma drži

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Lijek postoji, ali ne kod nas

Pomozimo da uz Rubena prvi dan škole bude njegova majka!

Nacionalni dan preživjelih od raka

Prof. Mikolašević: Onkološka bolest danas ne znači smrtnu presudu

Upozorenje neurologinje

Socijalni jet lag – poremećaj koji donosi današnji način života

Rezultati rehabilitacije

Trening snage za žene nakon liječenja raka

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Ortopedija i kirurgija

Koliko traje umjetni kuk: dr. Štivičić o najčešćem ortopedskom zahvatu

Žaklina Jurić

O tumorima glave i vrata – doc. dr. sc. Zoran Rakušić

Nađa Berbić

Pregled koji može spasiti vid je bezbolan i brz, objašnjava dr.sc. Lukić

dr.sc. Marko Lukić, dr. med.

Imunokompromitirani trebaju posebnu zaštitu od covida

Nađa Berbić