Nutricionistica Tihana Pašalić je molekularni biotehnolog, a završila je i specijalistički studij za sportski nutricionizam pri Međunarodnom olimpijskom odboru. Javljaju joj se brojni ljudi tražeći od nje pomoć pri mršavljenju, ali i debljanju, kao i kod raznih bolesti ili alergija. Ističe kako je od svih ponuđenih dijeta najuspješniji individualni pristup nutricionista osobi koja traži pomoć.
Možete li objasniti koji je točno posao nutricionista?
Ovisno gdje radi i unutar toga kojom se skupinom bavi. Ja radim u nutricionističkom savjetovalištu i pomažem ljudima oko prehrane. Ljudi imaju krivu percepciju pa misle da su samo pretili ljudi vezani za nutricioniste. Ima puno drugih stanja gdje se traži naša pomoć bilo da se radi o određenim bolestima, tegobama, intoleranciji na hranu. Uz to ima i određena grupa ljudi koja želi poboljšati kvalitetu svoje prehrane jer se možda osjećaju loše ili imaju trenutni pad energije. Tada traže pomoć nutricionista.
Na koji način obrađujete klijente?
Temelj nutricionizma je individualni razgovor i procjena osobe koja je zatražila pomoć nutricionista. To je baza svega, ali i najteži dio posla jer su potrebna stručna znanja iz nutricionizma, fiziologije, medicine te psihološke vještine. Potrebno je stručno procijeniti kvalitetu i kvantitetu prehrane te prehrambene navike. Često su nam potrebni nalazi i laboratorijske pretrage. Vaganje je isto važno, ali ne i najbitnije. U praksi je dobro da se koristi segmentalni analizator kako bi se vidio sastav tijela odnosno udio masti, mišićnog tkiva i hidriranost.
Kako se onda određuje prehrana svakom ponaosob?
Nakon razgovora s osobom ide stručna procjena nutricionista. Jer primjerice medicinska sestra koja radi noćnu smjenu, ali i ljudi koji voze ili puno putuju ne mogu imati istu prehranu kao i oni koji noću spavaju. Poanta je da se ide individualno prema svakoj osobi. S druge strane treba vidjeti tko ima i kakva znanja o kuhanju, treba li uvoditi nove namirnice i novije načine pripreme hrane. Zato je ta individualnost toliko bitna.
Što klijentima savjetujete osim prehrane?
Educiramo ih o pripremi hrane i kako odabrati pravu namirnicu za sebe, o sezonalnosti namirnica, određivanju doze obroka. Uz to ističemo bitnost kretanja i aktivnosti tijekom dana. Četiri temeljne točke zdravog stila života su prehrana, hidracija, spavanje i fizička aktivnost. I one nose naše zdravlje.
Koje sve pretrage može obaviti nutricionist?
S obzirom da trenutno radim u sklopu Medicinskog centra Apfel Arena, tu je laboratorij tako da možemo i taj dio odraditi, npr. provjeriti masnoće u krvi, status D vitamina, željeza, te uputiti pacijenta na dodatne pretrage ako se procjeni da je potrebno. Također, imamo i veliki broj specijalista gdje je pacijent dalje zbrinut. Kardiologija, ortopedija, nuklearna medicina su grane koje često traže suradnju s nutricionistom.
Može li se prehrana određivati prema krvnoj grupi?
To nije znanstveno utemeljeno. Iskustva nekih ljudi su da im to odgovara, no generalno ta prehrana nije prihvaćena te je se ja ne pridržavam i ne podržavam. Osobno radim individualne nutricionističke konzultacije. Nekome neka namirnica smeta manje od druge osobe. Od hrane ne treba raditi famu jer ona nije lijek. Jedino u slučaju alergija treba izbjegavati određenu hranu, no prirodno je da neku lakše, a drugu teže probavljamo. Općenito mislim da nema logike cijelu jednu populaciju dijeliti na četiri grupe. I također nikako ne podržavam izbacivanje cijelih grupa namirnica. Zvuči prejednostavno da bi bilo istinito jer onda nutricionizam kao znanost ne bi imala smisla.
Što je to BMI?
Radi se o formuli koju su izmislili znanstvenici, a to je indeks tjelesne mase. Riječ je o mjeri za procjenu uhranjenosti i predstavlja samo jedan od alata. BMI je jako popularan u statistikama gdje se onda ljudi mogu stavljati u grupe, populaciju, prosjeke. Na individualnoj razini sa pojedincem je to isključivo jedan od niza alata. Nikako ne jedini i nikako ne najvažniji.
Tko vam se sve javlja za pomoć i jesu li žene u većini?
U dosta velikom postotku mi se javljaju ljudi koji žele smanjiti tjelesnu masu, ima osoba koje se žele udebljati, a iskustva iz prakse, što pokazuje i struka, je da se puno teže udebljati nego smršaviti. Moje iskustvo je takvo. Pošto sam specijalizirana za sportski nutricionizam imam veliki broj sportaša s kojima dosta surađujem. Javljaju se i osobe s različitim intolerancijama, s problemima zbog crijevnih i autoimunih bolesti. Ima zaista svega. Žene su u većini jer se puno više javljaju, no muškarci imaju jako visoku stopu uspješnosti. Javljaju nam se čak i roditelji čija djeca izbjegavaju konzumirati povrće i voće, ali bude tu i pretilosti. Svega, zaista.
Je li personalizirana prehrana jedini način da čovjek izgubi višak tjelesne težine i što mislite o brojnim dijetama na internetu?
Mislim da to nije jedini način već je najveća mogućnost uspješnosti. Jer kada postoje krute dijete ne zna se kako ta osoba živi, radi, što voli, kako kuha. Ljudi tako u tim dijetama dobiju upute, a vjerojatnost da će se dugoročno toga držati je mala. Plus, mana dijeta je što izbacuju cijele grupe namirnica često čak i cijelu grupu makronutrijenata. S druge strane kada se s nekim individualno radi u obzir se uzima čitav njegov život, stil života, njegove želje i mislim da se tako povećava uspješnost.
