Popularna umjetna inteligencija bila je središnja tema ovogodišnjeg 5. međunarodnog kongresa nutricionista “Nutricionizam & dijetetika 2025”. Istaknuta je tvrdnja kako je na internetu točno manje od 50 posto javno dostupnih informacija o prehrani. S obzirom na to da AI uči iz tih istih izvora, logično se postavlja pitanje i o njegovoj (ne)pouzdanosti. No to je tek dio problema, na kongresu se raspravljalo i o mogućnostima umjetne inteligencije shvaćanja kompleksnosti ljudske biologije i prehrane.
Kao dio mogućeg rješenja nutricionisti i ostali medicinski stručnjaci predlažu stvaranje kvalitetnih i znanstveno potvrđenih informacija s jedne strane. S druge pak zaštitu javnosti od potencijalno opasnih dezinfomacija. Kongres održan u Zagrebu okupio je preko 300 sudionika te 70 predavača i mentora. Organiziralo ga je Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara (HDND) uz potporu Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora.
AI tehnologija i endokrine bolesti
No umjetna inteligencija nije, i ne mora biti, tek kamen spoticaja. Dapače, kao dobar primjer ističe se primjena AI tehnologije kod endokrinih bolesti, u kontroli inzulina kod oboljelih od dijabetesa tipa 1 ili umjetne gušterače. O tome je izlagala doc. dr. sc. Maja Baretić iz Zavoda za endokrinologiju KBC-a Zagreb.
“Budućnost donosi razvoj potpuno zatvorenih sustava koji će uključivati brže inzuline, pumpe s dvostrukim hormonima (inzulin i glukagon) te napredne senzore koji prate i druge biomarkere, poput ketona. Daljnji napredak umjetne inteligencije mogao bi dovesti do stvaranja digitalnog blizanca – virtualnog modela pacijenta koji povezuje fiziološke podatke, medicinsku povijest i simulacije terapije”, napisala je dr. Baretić.
Među 70 predavača i moderatora bio je i Wesley Visser, klinički nutricionist iz Nizozemske. Održao je predavanje na temu prehrane kod pacijenata s kroničnom bubrežnom bolesti, a na koju je ovaj mladi znanstvenik i doktorirao. Važna poruka njegova predavanja je nužnost individualnog pristupa svakom pacijentu s ovom bolesti. Jer svaki pacijent ima i drugačiji početni nutritivni status.
Ususret održavanju kongresa Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara primljeno je u Europsku federaciju društava dijetetičara (EFAD). Ovo priznanje domaćem stručnom udruženju stiglo je nakon 10 godina statusa pridruženog člana.
