Povećana stopa preživljenja od raka u našoj zemlji nije se dogodila slučajno. Jednako tako, ni glavni faktor nije jedna promjena i postupak koji možemo izdvojiti. Skup činjenica stoji iza ove velike i važne promjene, a njihovo temeljito utvrđivanje i analiza nalazi se u izvještaju švedskog IHE ( Institute for Health Economics) o
čemu smo razgovarali s jednim od autora, Thomasom Hofmarcherom.
Stopa preživljenja od raka u Hrvatskoj je porasla u svim sijelima osim raka vrata maternice. Što ste detektirali kao ključne faktore ovog napretka i zašto je on izostao kod raka vrata maternice?
Nedavni hrvatski podaci pokazuju povećanje petogodišnjeg preživljenja za gotovo sva sijela raka, izuzev raka vrata maternice. Važno je biti oprezan u interpretaciji razloga tih poboljšanja. Na preživljenje utječe niz faktora istovremeno: rano otkrivanje, bolja dijagnostika, unaprijeđena organizacija skrbi, pristup kirurgiji i radioterapiji te dostupnost modernih lijekova. Stoga je teško izolirati jedan jedini faktor te široki napredak reflektira postupne napretke u više dijelova puta skrbi o raku. Hrvatska je napravila napretke u područjima poput dijagnostike i kapaciteta liječenja te nedavno i u radioterapijskoj infrastrukturi. Za rak vrata maternice, izostanak napretka u preživljenju ne bi trebalo biti iznenađenje.
Prvo zato jer se nije unaprijedio probir; podaci iz 2019. pokazuju kako je 75 posto žena u Hrvatskoj izjavilo da su u posljednje tri godine obavile cervikalni bris (PAPA test), a što je vrlo slično 77 posto u 2014. godini. Drugim riječima, nije bilo glavnog povećanja u sudjelovanju u probiru koji bi mogao povećati otkrivanje dijagnoze u ranijim stadijima. Nadalje, tijekom 2000-ih i 2010-ih godina nije bilo velikih novih napredaka u liječenju raka vrata maternice. Novi lijekovi, poput imunoterapije, postali su dostupni tek nakon 2020. pa njihov učinak još nije vidljiv u ovim statistikama o preživljenju bolesti.
Što trebamo istaknuti kao prioritet i smatrate li neke hrvatske primjere dobrom praksom?
Puno je prioritetnih područja u Hrvatskoj i na njih se referiram u istaknutim preporukama izvještaja; sustavna implementacija i financiranje Nacionalnog plana protiv raka, jača prevencija, veće sudjelovanje u probirima, bolja dijagnostika, unapređenje pristupa modernom liječenju, investiranje u radnu snagu, bolji sustavi podataka i više kliničkih istraživanja.
Što Hrvatska može naučiti Europu
Ako pogledamo s druge strane – što Hrvatska može naučiti Europu – najjasniji primjer dobre prakse je probir za rak pluća. Hrvatska je bila prva EU zemlja koja je uvela nacionalni probir program na rak pluća. Program cilja trenutne i bivše pušače i regrutira ih putem primarne zdravstvene zaštite. Ovo je jako relevantno za Europu jer rak pluća ostaje najsmrtonosniji rak i rana detekcija može značajno promijeniti ishode. Hrvatski program je već donio ohrabrujuće rezultate s više otkrivenih slučajeva raka pluća u ranim stadijima bolesti. Drugi pozitivan primjer je modernizacija radioterapijske infrastrukture. Uz EU financiranje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Hrvatska je uspjela modernizirati i raširiti cjelokupnu radioterapiju. Pacijenti sada imaju pristup ovim modernim uređajima u svih pet kliničkih bolničkih centara te u općoj bolnici u Zadru. Ovo je
već pomoglo smanjiti vrijeme čekanja pacijentima.
Što su vaše, na temelju izvještaja, glavne preporuke za skrb o raku u Hrvatskoj u narednom desetljeću?
Moja je glavna preporuka novi petogodišnji Akcijski plan koji treba biti praktičan i usmjeren na implementaciju. Hrvatska već ima nacionalni plan do 2030., sad je ključno osigurati financiranje, praćenje, jasne odgovornosti i mjerljiv napredak. Istaknuo bih pet prioriteta. Prvo, investirajte u bolje sustave podataka. Hrvatska treba podatke o ishodima, trošku, vremenu čekanja, obrascima liječenja i indikatorima kvalitete. Bez boljih podataka teško je upravljati sustavom, identificirati uska grla i evaluirati funkcionira li Plan. Kao drugo, ojačajte prevenciju, posebice kontrolu duhana, prevenciju debljine i cijepljenje protiv HPV-a. Ovo su tri dugoročne investicije, ali su esencijalne za smanjenje budućeg tereta raka.
Probir na HPV i unaprijeđenje dijagnostike
Pod treće, povećajte sudjelovanje u programima probira. Hrvatska se treba fokusirati na ciljane kampanje, jače sudjelovanje obiteljskih liječnika i modernizirati metode probira. Za rak vrata maternice konkretno ovo znači pomak prema probiru HPV-a i razmišljanje o pristupu samotestiranja, što je u skladu s europskim preporukama.
Pod četvrto, unaprijedite dijagnostičke kapacitete uključujući PET CT, AI asistiranu dijagnostiku i optimizirajte puteve skrbi. Strateško ulaganje u ovo područje, baš kao ovo napravljeno u radioterapiji, pomoći će smanjiti vrijeme čekanja. I kao peto, unaprijedite pristup inovativnim lijekovima. Hrvatska ima oko 30 posto novih lijekova za rak koje je Europska agencija za lijekove odobrila od 2020. do 2023. dok je EU prosjek 50 posto. U prosjeku vrijeme čekanja na nove lijekove u Hrvatskoj je duže od EU prosjeka. Ovo je područje gdje brži i
vjerojatniji pristup lijekova može puno značiti za pacijente.
Smatrate li trenutnu potrošnju na skrb o raku u Hrvatskoj prikladnom?
Ne. Prema hrvatskom teretu raka potrošnja je preniska. Hrvatska prema procjeni troši oko 130 eura po glavi na skrb o raku u 2023. godini, dok je EU prosjek 268 eura po glavi stanovnika. Specifična potrošnja za rak čini oko šest posto ukupne zdravstvene potrošnje u Hrvatskoj što je u EU-u 6,9 posto. Ovo se mora gledati u kontekstu tereta bolesti. Rak je uzrok za oko 23 posto svih smrti u Hrvatskoj koja ima drugu najveću stopu incidencije i najvišu stopu mortaliteta od raka u Europi.
Incidencija i smrtnost od raka, prema projekcijama, rast će i nadalje ako se trend ovako nastavi. Stoga pitanje nije jednostavno troši li Hrvatska manje ili više od EU prosjeka. Ključ je da Hrvatska kombinira visoki teret raka s relativno niskim ulaganjem po glavi stanovnika. To ukazuje da je potrebna dodatna, dobro ciljana investicija, posebice u ranoj detekciji, dijagnostici, modernim lijekovima, radnoj snazi, koordinaciji skrbi i sustavima podataka. Te investicije ne smiju se gledati isključivo kao trošak jer bolja skrb o raku smanjuje smrtnost, unapređuje kvalitetu života i smanjuje gubitak produktivnosti za pacijente, obitelji i društvo.
Razgovor i ostali vrijedan sadržaj možete pročitati u katalogu nacionalnih programa za rano otkrivanje raka, Odazovi se, dostupan ovdje.
