Premda pandemija Covida jenjava nije niti će bolest nestati. Posebno ugrožena skupina bolesnika su oni imunokompromitirani.
Hematologinja prim. dr. sc. Sandra Bašić-Kinda iz KBC-a Zagreb posebno se osvrće na hematološke bolesnike. Njih covid dramatično ugrožava. Puno je kliničkih slika na koje se covid manifestira, a za imunokompromitirane to je i posebno važno.
- Jedna statistika iz studenoga prošle godine potvrđuje da je oko 630 milijuna oboljelih bilo u svijetu od covida, kaže Bašić-Kinda.
U Hrvatskoj je taj broj oko milijun i tristo tisuća oboljelih. Kad pogledamo smrtnost, brojke kažu da je to 1 posto. No, kad se analizira smrtnost u pojedinim skupinama ona raste.
Hematološke terapije imunosupresivne
Primjerice značajno raste s dobi. Među starijima od 60 godina smrtnost je oko 4 posto, a s 80 godina već oko 15 posto. Važne su i druge bolesti. Pa tako svaki od faktora poput hipertenzije, srčanih i šećerne bolesti, dodatno doprinosi smrtnosti. Covid dramatično ugrožava teške hematološke bolesnike.
Posebno važno u svjetlu procjena stručnjaka da ćemo s covidom morati živjeti, jest ugroženost imunokompromitiranih skupina. Među njima su i bolesnici na imunosupresivnoj terapiji. A također, hematološki bolesnici s lijekovima koji dodatno smanjuju njihov imunološki odgovor na infekciju.
Dramatična smrtnost
Rezultati iz KBC-a Zagreb su jasni. U drugom teškom valu pandemije, stanje je bilo dramatično. Kod onih koji su imali alogeničnu transplantaciju koštane srži ili primili posebnu vrstu stanica što je jedna moderna imunoterapija za limfome smrtnost je bila 100 posto. Svi takvi bolesnici su umrli. Njima i sama bolest narušava imunitet, a lijekovi dodatno.
Kod plazma staničnih bolesti kao što je multipli mijelom smrtnost je bila 50 posto. Kod akutnih mijeloičnih leukemija oko 60 posto. Kod limfoma i kronične limfatične leukemije 40 posto. Ukupna smrtnost bila nam je, kaže Bašić-Kinda, oko 50 posto.
Cijepljenje nije dovoljno
- Bili smo prestravljeni ovim rezultatima jer kao hematolozi na tako loše ishode nismo navikli. Odlučili smo se, objašnjava, udružiti s drugim centrima. I pogledati pojedine grupe bolesnika da vidimo kakvi su im ishodi. Sa svim centrima u Hrvatskoj prikupili smo podatke o 314 bolesnika. To su oni koji su bili liječeni od limfno proliferativnih bolesti. Riječ je prvenstveno o limfomu i kroničnoj limfatičnoj leukemiji.
Posebno su promatrani ishodi i razvoj produžene covid infekcije što se daleko rjeđe viđa u populaciji izvan tako visokih rizičnih faktora. Usporedba s podacima na razini Hrvatske bila je 2,2 posto.
No, kad su gledali hematološke bolesnike s imunosupresivnom terapijom, smrtnost je bila 35 posto. Čak i kod onih kod kojih je liječenje bilo završeno. I koji, primjerice, unutar protekle 3 godine nisu uopće primili terapiju, smrtnost je bila 16 posto. Puno gore nego u općoj populaciji.
Stručnjaci KBC-a Zagreb udružili su se s onima iz KB Dubrava i napravili protokol liječenja tih posebno ugroženih bolesnika.
Protokol za ugrožene bolesnike pomogao
Uz remdesivir u ranoj fazi dobili su još i druge preparate. Konvalescentnu plazmu te imunoglobuline uz niskomolekularni heparin. I rezultati su se poboljšali. Značajno bolje nego kod onih koji su dobivali standardnu potpornu terapiju.
Kada je stiglo cijepljenje rad zagrebačkih stručnjaka prezentiran je na jednom prestižnom međunarodnom kongresu u Americi. Naime, dokazali su da bolesnici s Non-Hodgkinovim limfomom nakon cijepljenja neće stvoriti protutijela. Gotovo 70 posto njih od 130 koliko su ih imali. A među onima koji su imali imunološki odgovor, samo njih 4 posto su primali anti CD20 protutijelo. To je jedan poseban lijek čiji su primatelji imali kako smo uočili, produženi covid. Kod njih znači, i nakon cijepljenja ostaje veća sklonost razvoju infekcije.
Ipak, ne znači da cijepljenje nije bilo korisno jer postoji i T stanična imunost. Ipak su cijepljeni bolesnici imali blažu kliničku sliku, što potvrđuje spomenutu imunost.
Potom su došli omikron sojevi. Klinička slika je blaža, smrtnost manja, ali opasnost nije nestala.
- Neki od ovih bolesnika imaju tešku kliničku sliku, imaju produljeni oblik bolesti. A što je jako važno, kod njih se zapravo odgađa protutumorsko liječenje, naglašava Bašić Kinda. Tim odgađanjem, kasnije imaju pogoršanje bolesti i povećanju smrtnost. Nekih antivirusnih lijekova u Hrvatskoj za razliku od EU zemalja pa i onih nam najbližih poput Slovenije i Austrije - nema. Još lanjskog ožujka u EU odobrena profilaksa, lijek Evusheld koji je kombinacija dugodjelujućih antitijela, ovoj ugroženoj skupini pacijenata u RH nažalost nije dostupna.
