Kako izgleda infekcija COVID-a 19 kod hematoloških bolesnika prezentirao je dr. sc. Stefan Mrđenović.
-Distribucija infekcije COVID -19 između promatrane kohorte muškaraca i žena je bila podjednaka kao što je i u svjetskoj literaturi kod nehematoloških pacijenata. Tako je broj muških pacijenata bio nešto povišen u odnosu na žensku populaciju. Što se tiče medijana dobi on je iznosio oko 67 godina, a promatrani pacijenti su se kretali u rasponu od 22 do 88 godina. Najveća frekvencija COVID - 19 infekcije zabilježen je u hematoloških pacijenata s limfoproliferativnim sindromima i to kod njih preko 65 posto. Pojedinačno kod pacijenata s dijagnozom kronične limfocitne leukemije činilo je gotovo 20 posto, multipli mijelomi oko 10 posto slučajeva, kod slučajeva akutne mijeloične leukemije oko 10 posto te drugih limfoma oko 10 posto. Gotovo tri četvrtine naših pacijenata kod kojih je zabilježen COVID- 19 su u nekom trenutku specifično liječeni zbog svoje hematološke bolesti i oko 70 posto njih tijekom infekcije je primalo i specifičnu hematološku terapiju.
Zaključujemo da specifično hematološko liječenje koje je bilo prethodno u životu ili tijekom epidemije značajno povećava rizik za razvoj COVID19 infekcije, naveo je dr. Mrđenović.
Kako je objasnio, od 123 pacijenta koji su primali hematološku terapiju prilikom dijagnoze koronavirusa, njih 40 posto je primalo imuno kemoterapiju, kemoterapiju u kombinaciji sa Anti-CD20 protutijelima ili monoterapiju Anti-CD20 protutijela. Što se tiče pojavnosti i karakteristika, kod 106 pacijenta imali su zabilježen točan dan početka simptoma i pozitivnog testa, a medijan vremena od pojave simptomima do pozitivnog testa iznosio je dva dana.
Kod 65 posto pacijenata dijagnoza je potvrđena u prvih pet dana bolesti. Ipak kod dijela pacijenata dijagnoza je utvrđena tek deset dana nakon početka bolesti. Što se tiče pojavnosti COVID-a 19 u odnosu na incidenciju u globalnoj populaciji pojavnost kod hematoloških bolesnika se savršeno preklapala s brojem slučajeva u RH i iz toga se može zaključiti da povećanjem broja oboljelih u općoj populaciji očekujemo i povećan broj kod hematoloških pacijenta i uvijek moramo biti spremni i kontrolirati ih.
Pneumonija u polovice oboljelih
Što se tiče kliničkih parametara u našoj kohorti kod gotovo 50 posto pacijenata radiološki je zabilježena pneumonija i gotovo 50 posto je imalo kliničku sliku teškog COVID-a koji je zahtijevao liječenje u bolnici. Medijan vremena hospitalizacije iznosio je 11 dana, a raspon se kretao do 37 dana. Medijan vremena od pojave simptoma do hospitalizacije je iznosio pet dana i nažalost u rasponu do 20 dana. Od 30 posto hospitaliziranih s teškom kliničkom slikom, 30 posto je zahtijevalo liječenje u JIL-u, 25 posto hospitaliziranih zahtijevalo je liječenje mehaničkom ventilacijom. Bitno je naglasiti da je 11 posto ukupne populacije s hematološkim bolestima zahtijevalo liječenje mehaničkom ventilacijom što je dramatično veći postotak u odnosu na opću populaciju.
Što se tiče smrtnosti hematoloških pacijenta liječenih mehaničkom ventilacijom, ona je iznosila smrtnost u iznenađujućih 95 posto. Samo je jedan pacijent od svih liječenih preživio, iznio je statističke podatke dr. Mrđenović.
Inače, od 160 pacijenta kojima je završen ishod liječenja, smrtnost od COVID-a zabilježen je u visokih 30 posto, a hematolozi napominju kako je od početka pandemije ova brojka ostala nepromijenjena u cijelom svijetu.
-Hematološki pacijenti imaju rizik od smrtnosti od COVID 19 infekcije čak 30 posto. Među preminulima samo 10 posto nije prethodno primalo hematološku terapiju. Kada gledamo hematološke dijagnoze pacijenti s limfomima plaštene zone imali su iznimno visoku incidenciju smrtnosti od 70 posto. Znači od 10 pacijenta s limfomom plaštene zone u slučaju COVID-a, njih sedam će preminuti od bolesti. Kod akutne mijeloične leukemije, mijelodisplastičnog sindroma smrtnost je iznosila 50 posto, kod drugih limfoma 30 do 40 posto, a kod kronične limfocitne leukemije 20 posto. Ovi podaci se poklapaju s velikim kohortama hematoloških bolesnika praćenih tijekom pandemije koronavirusa. Zašto je tako velik broj smrtnosti kod pacijenta s limfomima plaštene zone i liječenih zbog indolentnih limfoma je pokušala analizirati naša kooperativna grupa za hematologiju gdje smo skupili podatke o svim hematološkim bolesnicima u Hrvatskoj i zaključak koji je prezentiran prošle godine na američkom kongresu hematologije pokazao je da je korištenjem purinskih analoga te primjena anti CD 20 protutijela vjerojatno utjecala na povećanu smrtnost kod ovih pacijenta. No, mora se uzeti i specifičnost biologije ovih pacijenata, upozorava dr.sc. Mrđenović.
