Skolioza je trodimenzionalna deformacija kralježnice koja se najčešće javlja u dječjoj i adolescentnoj dobi kod inače zdrave populacije. Riječ je o stanju kod kojeg dolazi do postraničnog zakrivljenja kralježnice, ali i do rotacije kralježaka te promjena u prirodnim krivinama kralježnice.
O toj temi porazgovarali smo sa Tomislavom Brenerom, glavnim fizioterapeutom Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC Osijek i magistrom fizioterapije.
Razumjeti vlastito tijelo
– Skolioza se definira kao zakrivljenje kralježnice veće od 10 stupnjeva na rendgenskoj snimci. Može biti funkcionalna, kada nastaje kao posljedica drugih stanja, ili strukturalna, kada dolazi do trajnih promjena u građi kralježaka. Najčešći oblik je idiopatska adolescentna skolioza kod koje uzrok nastanka nije poznat, zbog čega se i naziva idiopatskom, pojašnjava nam.
Dodaje kako se ovaj oblik najčešće javlja u dobi od 9 do 16 godina, u razdoblju ubrzanog rasta, a procjenjuje se da ga ima oko 1 do 4 posto djece u populaciji.
>Schroth metoda razvijena je početkom 20. stoljeća u Njemačkoj, a osmislila ju je Katharina Schroth, koja je i sama imala skoliozu.
Danas se koristi kao jedan od najpoznatijih pristupa u liječenju skolioze. Temelji se na specifičnim, individualiziranim vježbama koje uključuju trodimenzionalnu korekciju kralježnice. Cilj nije, kaže Brener, samo pasivno ispravljanje položaja, nego učenje pacijenta da razumije vlastito tijelo i aktivno sudjeluje u korekciji deformacije.
Sprječavanje progresije skolioze
Metoda se temelji na nekoliko ključnih principa. Prvi je, pojašnjava autoelongacija odnosno aktivno izduživanje kralježnice uz korekciju u tri ravnine. Zatim slijedi korekcija tzv. blokova tijela, gdje se trup promatra kao skup funkcionalnih segmenata koji se uče vraćati prema sredini i simetriji uz vizualnu kontrolu. Treći element je derotacija i defleksija, odnosno korekcija rotacije i bočnog pomaka kralježnice. Posebno važan dio je rotacijsko disanje, odnosno specifičan oblik disanja kojim se prsni koš koristi kao alat za korekciju deformacije, te aktivacija mišića u korektivnom položaju, gdje pacijent, tumači naš sugovornik, uči održavati ispravljeno držanje tijekom svakodnevnih aktivnosti.
– Cilj Schroth metode je spriječiti progresiju skolioze, odnosno njezino pogoršanje tijekom rasta, te u mnogim slučajevima izbjeći operativno liječenje. Kod blažih oblika skolioze primjenjuju se vježbe i redovito praćenje, dok se kod izraženijih oblika, najčešće iznad 20 stupnjeva, uz vježbe uključuje i ortotsko liječenje, prema važećim smjernicama.
I terapijski i edukacijski pristup
Stručnjaci naglašavaju važnost ranog otkrivanja jer pravovremeni početak terapije značajno poboljšava rezultate, osobito prije završetka rasta. Uz redovite kontrole kod liječnika i fizioterapeuta, važna je i dosljedna provedba vježbi, uključujući i rad kod kuće.
>Schroth metoda istodobno je terapijski i edukacijski pristup jer pacijenti uče samostalno kontrolirati svoje tijelo i često postaju vrlo uspješni u izvođenju vježbi bez stalnog nadzora. Cilj je stabilizirati stanje do završetka rasta, nakon čega skolioza u većini slučajeva više ne napreduje. Ako je krivina nakon završetka rasta manja od 30 stupnjeva, obično se ne očekuje daljnje pogoršanje.
Schroth metoda danas se smatra jednim od ključnih konzervativnih pristupa u liječenju skolioze. Njezina učinkovitost temelji se na kombinaciji individualiziranih vježbi, edukacije pacijenta, ortotske terapije i redovitog praćenja. Time se značajno smanjuje potreba za operativnim zahvatima i poboljšava kvaliteta života pacijenata.
