Pravilnim ponašanjem na suncu, kombiniranjem prikladne odjeće i izbjegavanjem najtoplijeg dijela dana, uz ostalo, melanom se može izbjeći. O tome danas govori splitska liječnica Poliklinike IDERM dr. med. spec. dermatologije i venerologije Irena Kovačević.
Ljeto je pred nama, a s njim i visoke temperature. Kako se najlakše možemo zaštititi od neželjenih posljedica?
Pravilnim ponašanjem na suncu poput izbjegavanja izlaganja suncu tijekom najtoplijeg dijela dana između 11 i 16 sati kada je UV zračenje najintenzivnije. Kombiniranje nošenja lagane, zaštitne odjeće, kape i sunčanih naočala s uporabom zaštitnih faktora za sunce širokog spektra s visokim SPF-om najučinkovitije je u smanjenju rizika od oštećenja kože uzrokovanih UV zrakama.
Dio pacijenata ima alergiju na sunce. Što je to i kako se manifestira?
Dolaskom sunčanog vremena često čujem u ordinaciji rečenicu “Alergičan sam na sunce”. O čemu je riječ, je li to uistinu alergija na sunce koja je potaknuta našim imunološkim sustavom? Najčešći uzrok je reakcija na sunce poznata pod nazivom polimorfna erupcija svjetlosti (PLE) od koje pati 10- 20 posto populacije, uključujući i mene samu. Pojavljuje se prilikom prvog jačeg izlaganja kože suncu, najčešće u proljeće ili rano ljeto. Nakon nekoliko sati ili dana dolazi do pojave osipa, crvenila kože, plikova ili pustula, malih promjena poput akni, crvenila, svrbeža ili mjehura.
Fotoalergijska reakcija
Sam uzrok nastanka nije u potpunosti razjašnjen, no smatra se da je riječ o fotoalergijskoj reakciji. Promjene spontano prolaze nakon nekoliko dana u većini slučajeva, no u težim slučajevima je potrebna i primjena lokalne kortikosteroidne terapije. Pojava PLE-a može se spriječiti korištenjem preparata za zaštitu od sunca, ograničavanjem izlaganja suncu i nošenjem fotozaštitne odjeće. Također postoji tretman za prevenciju pojave navedenih promjena takozvani “photo hardening”. Tijekom tretmana koža se postupno izlaže UV zrakama kako bi se stvorila tolerancija na sunčevu svjetlost.
Što s osobama koje imaju veliki broj madeža, trebaju li biti opreznije na suncu?
Oko 30 posto malignog melanoma nastaje iz madeža. Izlaganje suncu ili umjetnom izvorima zračenja povećava rizik nastanka maligne transformacije madeža u melanom. Osobe s velikim brojem madeža, 100 i više, prema tome imaju veći rizik za nastanak malignog melanoma. Također je uočen povećan rizik i kod osoba s velikim kongenitalnim, urođenim, madežima. To je skupina pacijenata kojima dodatno naglašavamo važnost pridržavanja mjera zaštite od sunca.
Koji madež treba izazvati sumnju kod pacijenta?
Kod samopregleda pacijentima preporučam da se pridržavaju ABCDEFG pravila. Ukoliko uoče neki od navedenih znakova ili pojavu spontanog krvarenja, upale ili erozije madeža da se naruče na dermatoskopski pregled. Asimetrija – jedna polovica madeža razlikuje se od druge, Border/rub -nepravilni, nazubljeni i nejasni rubovi madeža, Color/boja – madež koji ima više boja, smeđa, crvena, crna, plava, bijela, Diameter/promjer – madež veći od šest milimetara, Evolucija – madež koji se s vremenom mijenja, Feeling/ osjećaj – bol, svrbež, peckanje, Growth/ porast – porast promjene u visinu.
Kako odabrati kremu?
Od brojnih krema na tržištu što je najkorisnije upotrebljavati za zaštitu od sunca?
Kod biranja zaštitnog faktora treba odabrati proizvod koji pruža širok spektar zaštite od UV zraka koji time štiti kožu od UVA i UVB zraka. Treba odabrati proizvod s SPF-om 30 ili više. SPF 30 pruža zaštitu od oko 97 posto UVB zraka dok SPF 50 pruža zaštitu od oko 98 posto. Ukoliko se osoba puno znoji treba odabrati proizvod koji je vodootporan jer će trajati najmanje 80 minuta u vodi. I ako osoba ima osjetljivu kožu potrebno je odabrati proizvod s fizičkim zaštitnim faktorom poput cinkov oksida ili titanijevog dioksida.
Koliko imate više pacijenata danas nego ranije koji vam se javljaju s problemima kože i koji su to problemi konkretno?
Posljednjih godina sve su duže liste čekanja u dermatološkim ordinacijama. Osobito u proljeće kada kreće sezona alergija i urtikarija te fotodermatoza nakon izlaganja suncu kao i učestalije aktivnosti u prirodi gdje često dođe do mehaničkog oštećenja madeža ili dobroćudnih promjena kože. Uz veliki trud Hrvatskog dermatovenerološkog društva i putem niza akcija besplatnih pregleda madeža podigla se svijest o potrebi za redovitim preventivnim dermatološkim pregledima madeža. Kao posljedicu imamo sve veći broj pacijenata kojima otkrivamo različite vrste karcinoma kože. No na svu sreću u ranim stadijima što je puno bolji prognostički znak.
Koliko su prisutni melanomi i koji sve te kod koje dobne skupine?
U 2018. godini u Hrvatskoj zabilježen je 501 novo dijagnosticirani slučaj malignog melanoma u muškaraca i 425 slučajeva u žena. Zabrinjavajući je trend rasta novih slučajeva bolesti. U razdoblju od 2001. do 2018. godine u Hrvatskoj incidencija melanoma prosječno je rasla 3,5 posto godišnje. Odnosno 2,7 posto godišnje kod žena te 4,2 posto kod muškaraca. Sličan trend zabilježen je i u ostalim europskim zemljama. U SAD-u je melanom prema učestalosti peti zloćudni tumor u muškaraca, a šesti u žena. Poražavajuća je činjenica da je Hrvatska prema smrtnosti od melanoma na 4. mjestu u Europi.
Pet tipova melanoma
Razlikujemo pet osnovnih tipova melanoma i to lentigo maligna (melanoma in situ), lentigo maligna melanoma, površinsko šireći melanom, nodularni melanom i akrolentiginozni melanom. Najčešća vrsta melanoma u bjelačkoj populaciji je površinsko šireći melanom koji čini 60-70 posto svih melanoma, pojavljuje se između 30te i 50 te godine, a nešto je češći u žena. Iza njega slijedi nodularni melanom koji zahvaća između 15-30 posto svih melanoma. Pojavljuje se između 40 te i 50te godine te je agresivniji od površinsko širećeg melanoma. Njegov nastanak je brz.
Lentigo maligna melanom je treći po učestalosti. Javlja se u starijoj životnoj dobi, najčešće na licu u području nosu i obrazima. Akrolentiginozni melanom je najrjeđi melanom u bijele rase no čini i do 70 posto svih melanoma u crne rase. Najčešće se susreće u trećoj životnoj dobi, češće u muškaraca i pojavljuje se na stopalima. Ostale vrste melanoma poput subungvalnog melanoma, melanoma sluznice nosne i usne šupljine, vulve i anorektalnog područja su izuzetno rijetki tipovi melanoma.
Kožne reakcije
Imate li djece i mladih s problemima kože zbog sunca?
Reakcija na sunce nije ovisna o godinama. Zbog toga sve više djece i mladih osoba dolaze u dermatološke ordinacije tijekom ljeta. U navedenoj dobnoj skupini su česte fototoksične i fotoalergijske kožne reakcije. Koža je u tom slučaju prethodno bila u doticaju s pojedinim tvarima/biljkama/kemikalijama i potom izložena UV zračenju koje dovodi do pojave različitih kožnih promjena s osipom ili mjehurima te hiperpigmentacijama.
Preferirate li duge lanene rukave u ljetnim mjesecima zbog jakog sunca i može li odjeća bez UV zaštite dovoljno zaštititi?
Lanena odjeća može pružiti neku razinu zaštite od sunca ovisno i gustoći samih vlakana, ali nije dovoljna kao jedina mjera zaštite od UV zraka. Svjetlije boje obično pružaju manju zaštitu od sunca od tamnijih boja, a guste tkanine pružaju bolju zaštitu od sunca od rjeđih tkanina. Također, mokra odjeća može izgubiti nešto sposobnosti blokiranja UV zraka.
Zaštitna odjeća
Stoga, dok lanena odjeća može pružiti neku razinu zaštite najbolje je koristiti to kao dodatnu mjeru zaštite u kombinaciji sa zaštitnim faktorima sa SPF većim od 30, a ne kao jedinu. Međutim, postoji posebna odjeća koja može pružiti dovoljnu razinu zaštite od sunca, koja se izražava u UPF (Ultraviolet Protection Factor) vrijednosti. UPF vrijednost označava koliko UV zraka prolazi kroz tkaninu, a koliko ih se blokira. Veća UPF vrijednost odgovara većoj razini zaštite od sunca. Prema preporukama Američke akademije za dermatologiju (AAD), odjeća s UPF vrijednosti 50+ pruža izvrsnu zaštitu od sunca jer blokira najmanje 98 posto UVB zraka i 95 posto UVA zraka.
Koža je najveći organ i koža pamti. S obzirom na to trebaju li biti zabrinute osobe koje su u djetinjstvu često “gorjele” na suncu?
Sunčevo svjetlo odgovorno je za najmanje 90 posto karcinoma kože. Većina ljudi primi 50 – 80 posto ukupne doze sunčeva zračenja prije 18. godine. Određene studije su pokazale da osobe koje su pretrpjele opekline od sunca u djetinjstvu imaju povećan rizik od razvoja melanoma u kasnijoj životnoj dobi. Svaka nova epizoda opekline povećava rizik za deset posto. Dugotrajna izloženost UV zračenju, bez obzira jesu li opekline prisutne ili ne, također može povećati rizik od melanoma. To sve ukazuje koliko je bitna upotreba zaštitnih faktora i pridržavanje ostalih uputa tijekom izlaganja djece suncu.
