Samo na području Osijeka i broja pacijenta koji gravitiraju KBC-u Osijek procjenjuje se da je oko 6.500 osoba koje imaju neku vrstu alergije zbog koje moraju zatražiti medicinsku pomoć.
Ova tema uvijek je iznova aktualna dolaskom proljeća no sve češći problem u alergologiji i kliničkoj imunologiji su hitna stanja o kojima je za naš portal govorila prof.dr. sc. Jasminka Milas-Ahić, specijalistica interne medicine s užom specijalnošću iz područja reumatologije te kliničke imunologije i alergologije.
- Hitna stanja su one alergijske reakcije koje se mogu manifestirati bilo nekim kožnim osipom s naglim oticanjima, obično mekih česti, očiju, usana ili unutarnjeg dijelova usta kao što je jezik te s pojavom otežanog disanja i to su stanja kada se treba odmah javiti liječniku. To su stanja koja mora znati prepoznati svaki liječnik jer je najteža reakcija anafilaksija koja se može manifestirati gubitkom svijesti. Posebno kod onih osoba koje su već imale alergijske reakcije na opnokrilce ili neku vrstu hrane. Takve osobe već mogu prepoznati da se nešto događa jer imaju osjećaj slabosti i mučnine pred kolabiranje i trebaju na takvo stanje odmah upozoriti svoju okolinu. Dio alergičara sa sobom uvijek nosi pripremljen EpiPen, adrenalinsku injekciju kako bi si mogli odmah sami pomoći.
Teških stanja, koja uključuju anafilaksiju je srećom malo, možda do deset slučajeva godišnje na ovom području. Ali ono što primjećujemo su sve veći broj alergijskih tegoba koja uključuju rinokonjunktivitis ili kožne urtikarije. Razlog tome su određeni čimbenici na koje ne možemo utjecati, a to je stres. Upravo zbog stresa se događa prekapčanje imunosustava prema alergiji. To što primjerice do 40te godine niste imali alergiju ne znači da je nećete dobiti upravo u ovoj dobi možda po prvi put. Iako je rizik uvijek veći kod onih koji su ranije imali neki vid alergijskih pojava, napominje prof. Milas-Ahić.
Rizik kod djece
Zanimljiv je i podatak da ako jedan od roditelja ima alergiju, rizik pojave bolesti kod djece iznosi oko 50 posto. Boluju li oba roditelja, taj je rizik znatno povećan i iznosi 75 posto. U proljeće inače najveći problem alergičarima čini pelud stabala. Sa alergenim stablima problem je što ih se, za razliku od alergenih korova, ne može pokositi i riješiti problem. Osim uzimanja terapije te ostanka u zatvorenim prostora alergičari ne mogu puno poduzeti. Stoga dio javnozdravstvenih stručnjaka upozorava i da postoje stabla koja ne izazivaju alergije poput lipa, kestena, topola, bukvi ili duda. Dok je primjerice u našim gradovima uobičajna sadnja breza koje posjeduje pelud koja je uz ambroziju najjači alergen.
