Interes stručnog savjetnika za kvalitetu u OŽB Našice, Harolta Placento, mag.med.techn. za zdravstvenu pismenost seže unazad osam godina. Input za promišljanje je stigao od ugledne prof.dr.sc. Lade Zibar u sklopu predavanja na Medicinskom fakultetu Osijek gdje je doktorand. Danas je ovaj asistent na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek jedan od najupućenijih u temu na koju piše i disertaciju. Zdravstvena pismenost okosnica je i sadržaja portalzdravlje.hr.
Prediktor zdravlja
- Potrebno je naglasiti da se zdravstvena pismenost kao pojam pojavljuje u 70im godinama prošlog stoljeća. I skoro 30 godina nije dovoljno prepoznata njezina važnost. Tek unazad 20ak godina je na globalnoj razini prepoznata kao važan prediktor zdravlja. Pretražujući stručnu literaturu uvidjeli smo da u mnogim radovima postoji njezina povezanost sa zdravljem. Rezultati mnogih studija su ukazivali na povezanost niske razine pismenosti s nepridržavanjem uzimanja propisane terapije. Sa slabijim znanjem o bolesti i općenito slabijim vještinama samozbrinjavanja. Također, mnogi su autori zaključili da osobe s nižom razinom zdravstvene pismenosti češće koriste zdravstvene usluge. Ali i imaju veći rizik za hospitalizacijom te više koriste skuplje zdravstvene usluge. Po svemu nabrojanom autori smatraju da niska razina zdravstvene pismenosti osobe ima negativne učinke na zdravlje, a nerijetko narušava i kvalitetu života.
Ako uzmemo u obzir i negativne ekonomske učinke unutar zdravstvenog sustava onda ne čudi da su mnoge zemlje prepoznale zdravstvenu pismenost kao pitanje nacionalne važnosti.
U to vrijeme su sva relevantna istraživanja na ovu temu bila inozemna, a zdravstvena pismenost na našim prostorima rijetko se spominjala. Do sada su se za procjenu zdravstvene pismenosti koristili instrumenti koji su samo prevedeni na hrvatski jezik ili su i lingvistički validirani. Nedavno smo suradnici i ja psihometrijski analizirali i potvrdili jedan instrument u hrvatskom kontekstu.
Vi ste autor prvog validiranog upitnika o zdravstvenoj pismenosti. O čemu se točno radi?
-Na globalnoj razini postoji mnogo različitih instrumenata s kojima je moguće procijeniti razinu zdravstvene pismenosti. Uvidjevši potrebu za valjanim instrumentom za procjenu zdravstvene pismenosti, suradnici i ja smo psihometrijski analizirali i potvrdili lingvistički validiranu hrvatsku verziju jednog izvorno španjolskog instrumenta. Instrument je do sada preveden i potvrđen na više jezika i potvrđeno „mjeri“ konstrukt funkcionalne zdravstvene pismenosti. Tako da sada na razini Hrvatske imamo pouzdanu hrvatsku inačicu instrumenta kojom možemo učinkovito i brzo procjenjivati i uspoređivati zdravstvenu pismenost. Ovdje je bitno naglasiti da se ovim instrumentom procjenjuje funkcionalna zdravstvena pismenost kao osnovna razina zdravstvene pismenosti. Više razine su interaktivna i kritička. Pojednostavljeno rečeno, to je zapravo razina potrebna da bi pojedinac mogao pročitati, razumjeti i slijediti jednostavne zdravstvene upute i informacije.
Istraživanje u Slavoniji
Istraživanje provedeno na području Slavonije u četiri bolnice na uzorku od 590 ispitanika iz opće populacije. Rezultati su ukazali da je 45% ispitanika imalo neodgovarajuću zdravstvenu pismenost. Da su žene zdravstveno pismenije od muškaraca kao i ispitanici koji žive u gradu u odnosu na one koji žive u seoskim sredinama. Također je utvrđeno da su udovice zdravstveno nepismenije u odnosu na ispitanike ostalih oblika bračnog statusa. Ispitanici s visokom razinom naobrazbe su bili zdravstveno pismeniji u odnosu na ispitanike s nižim razinama obrazovanja. Instrument je jednostavan za upotrebu i nije potrebna dodatna edukacija ispitanika ni ispitivača. Procjena/testiranje u prosjeku traje tri do šest minuta. Instrument za procjenu funkcionalne zdravstvene pismenosti treba promatrati kao koristan i dobar alat koji može pomoći u daljnjim istraživanjima na ovu temu.
Kakva je situacija u Hrvatskoj među pacijentima i medicinarima po pitanju zdravstvene pismenosti?
-Zdravstvena pismenost je koncept koji se tek počinje značajnije istraživati na području Hrvatske. Podaci na razini EU ukazuju da je pojavnost niske zdravstvene pismenosti između 27% do 48%, a oko 35% ispitanika ima iznimno nisku razinu zdravstvene pismenosti. Autori u jednoj studiji iz 2021. na temelju dostupnih istraživanja zaključuju da je pojavnost niske razine zdravstvene pismenosti u Austriji 56%, Belgiji 41%, Bugarskoj 62%, Mađarskoj 41%, Poljskoj 45%, Finskoj 36%. Za Hrvatsku navode podatak od 58%. Potrebno je naglasiti da su u svakoj od zemalja bili dostupni rezultati samo jedne studije i da te podatke treba uzeti s oprezom i nipošto ih ne generalizirati. Potrebno je provesti opsežnija istraživanja na ovu temu da bi dobili preciznije rezultate. Prema istoj studiji u mnogim drugim zemljama EU autori nalaze daleko veći broj istraživanja zdravstvene pismenosti.
Da bi zdravstveni djelatnici i pacijenti mogli učinkovito komunicirati potrebno je da u potpunosti razumiju jedni druge. Istraživanja na globalnoj razini ukazuju da više od 50% pacijenata ne razumije u potpunosti informativne zdravstvene materijale i upute.
Zdravstveni djelatnici pokušavaju prilagoditi „jezik struke“ pacijentima. Promatrajući iz perspektive zdravstvenog djelatnika to je vrlo teško i nezahvalno ne znajući razinu zdravstvene pismenosti pacijenta s kojim komuniciraju. Tako na primjer postoji bojazan da će nekoga uvrijediti spuštanjem razine komunikacije. S druge strane pacijentima je neugodno pitati kada nešto ne razumiju. Pa često poslije traže dodatna pojašnjenja van zdravstvenog sustava (poznanici, rodbina, internet). To pak pridonosi osjećaju nezadovoljstva, a može utjecati i na ishod liječenja.
Informirani pristanak
U Hrvatskoj nakon razgovora i detaljnog objašnjenja postupka od strane liječnika, pacijent (ili njegov skrbnik) potpisuje „Informirani pristanak“ za razne zdravstvene postupke, pretrage, zahvate… Preporuka je da bi ti materijali trebali biti razumljivi za sve pacijente, ali je moguće da ih pacijenti s niskom razinom zdravstvene pismenosti neće razumjeti. Zbog česte prisutnosti anksioznosti i stida neće tražiti dodatna pojašnjenja. Međutim, kada bi zdravstveni djelatnici znali razinu zdravstvene pismenosti pacijenta, mogli bi učinkovitije komunicirati. I povećati sigurnost pacijenta te smanjiti mogućnost nezadovoljstva, a u konačnici osigurati bolje ishode liječenja. Iz dostupne literature vidljivo je da zdravstveni djelatnici sve više uviđaju važnost procjene razine zdravstvene pismenosti i spremniji su je implementirati u svoj svakodnevni rad.
Što bi trebalo učiniti da se stvari poprave ?
- U ovome trenutku nemamo relevantne podatke koji govore o razmjeru problema koji su neophodni za osmišljavanje daljnjih strategija. Ne znamo na koje se specifične skupine posebno trebamo koncentrirati. Potrebno je provoditi istraživanja procjenjivanja razine zdravstvene pismenosti na svim razinama zdravstvene zaštite, različitim skupinama pacijenata s različitim dijagnozama kao i na razini opće populacije. Potrebno je detektirati vulnerabilne skupine i prema tome kreirati strategije.
Možemo općenito zaključiti da bi nosioci „zdravstvenog opismenjivanja“ bili školstvo i zdravstvo uzimajući u obzir sve složenosti i ograničenja sustava. Naravno, općenito u fokusu trebaju biti djeca i mladi s kojima treba kontinuirano raditi u području promicanja zdravlja. Nikako se ne smije zanemariti koncept cjeloživotnog učenja jer rezultati ukazuju da je moguće napredovanje u razinama zdravstvene pismenosti neovisno o dobi, socijalnim vještinama i kognitivnim osobinama osobe.
Kreiranje strategija „zdravstvenog opismenjivanja“ populacije treba promatrati kao ulaganje u budućnost.
