U Osijeku je održan šesti hrvatski kongres psihodermatologije. Eminentni liječnici održali su niz predavanja, a što je to psihodermatologija te kako pomoći oboljelima objedinila je za Portal Zdravlje, akademkinja Mirna Šitum.
– Psihodermatologija je grana medicine koja se bavi psihičkim utjecajem bolesti kože na kvalitetu života svakog pacijenta. Također, bavi se i psihološkim poteškoćama koje te bolesti izazivaju, kaže, dodajući da je važno istaknuti kako su dermatološke bolesti uočljive i kao takve ih se mora dijeliti s okolinom.
Oboljele osobe su izolirane u društvu
Najviše frustracija osobi, kaže nadalje, donosi bolest kože vidljiva na licu i rukama, dijelovima tijela kontinuirano izloženima pogledu javnosti. To dovodi do velike psihološke konotacije na čovjeka poput osjećaja srama i stigmatizacije okoline.
Osim toga, nerijetko se razmatraju kao zarazne bolesti pa se ljudi, pojašnjava akademkinja, plaše dodirnuti osobu, rukovati se s njom, prati kosu u istom frizerskom salonu, kupati se u istom bazenu gdje i ona i općenito se spontano odmiču od oboljelih osoba.
– Ostale bolesti, primjerice maligne ili kardiovaskularne, mogu ostati tajna i nitko ne mora znati da je netko obolio, tumači Šitum.
Ultimativna internet percepcija ljepote
Kod psihodermatološke bolesti u nastanku, kaže nadalje, stres je velik čimbenik. U situacijama visokog stresa može se očitovati primjerice, atopijski dermatitis ili psorijaza, čija je pojava uzrokovana stresnim čimbenicima i očituje se na koži.
Kad već nastane bolest, kaže akademkinja Šitum, dodatno se pogoršava psihičko stanje što odvodi osobe u samoizolaciju. One gube samopoštovanje jer je današnja percepcija izgleda, koja je kod te osobe narušena, važan čimbenik modernog svijeta. Percepcija ljepote je sjajna, zategnuta koža, a seže toliko daleko da osobe teže neprestano izgledati mladoliko.
– U Klinici za kožne bolesti KBC-a Sestre Milosrdnice djelujemo interdisciplinarno pa je tako još 2001. zaposlen klinički psiholog. To je jedinstvena situacija na nekom dermatološkom odjelu ili klinici u južnom dijelu Europe. Psihoška potpora potrebna je pacijentima jer olakšava liječenje i pomaže razumijevanju psihičkog stanja pacijenta, pojašnjava akademkinja Šitum.
Dodaje kako u slučaju dubljeg poremećaja, koji dovodi do anksioznosti i depresije, treba uključiti i suradnog psihijatra. On će intervenirati različitim oblicima psihoterapije uz eventualno uključivanje i lijekova te pomoći u liječenju takvog pacijenta, kaže Šitum.
Pogrešni savjeti vršnjaka na virtualnim platformama
Akademkinja Šitum upozorava i da je važno istaknuti psihodermatologiju kod najosjetljivije dobi – u pubertetu i adolescenciji kad akne uzrokuju velike psihičke posljedice. Riječ je o čestoj bolesti koja uzrokuje promjene na licu i ta su djeca, kaže naša sugovornica, istraumatizirana, povučena pa čak i suicidalna, budući se ne nazire rješenje njihova problema.
– Često traže pomoć na raznim adresama i liječe se neprovjerenim terapijama koje viđaju na internetu. Nerijetko slušaju i savjete vršnjaka na virtualnim platformama. Tada sve krene u krivome smjeru. Pribjegavaju kontaktima na tim platformama i modeliraju svoj izgled dostupnim metodama na internetu što dovodi do dizmofofobije. Uvjetno rečeno, „popravljaju“ se prema kriterijima koje nude internet platforme i nisu zadovoljne svojim izgledom, pojašnjava Šitum.
Dodajmo i to da je ovaj Kongres, održan u Osijeku, razradio teme kvalitete života pacijenata s kroničnim bolestima kože. Poseban je naglasak stavljen na psorijazu i atopijski dermatitis. Govorilo se i o psihoonkologiji radi osoba koje imaju zloćudne tumore kože. Tema je, između ostalih, bila i uloga društvenih mreža kod osooba oboljelih od dermatoloških bolesti.
– Internet danas oblikuje stavove kako osoba treba izgledati i to su teme u kojima je nužno sudjelovanje psihologa, zaključila je Šitum.
