Portal ZdravljeZdravstvena pismenostDr. Ageel apelira na redoviti pregled madeža isključivo kod dermatologa
Zdravstvena pismenost

Dr. Ageel apelira na redoviti pregled madeža isključivo kod dermatologa

Osobe svijetle kože i očiju, oni koji često dobiju opekline, s više od 20 madeža na tijelu, obiteljskom anamnezom melanoma trebali bi obavljati kontrolu madeža kod dermatologa najmanje jednom godišnje, upozorava iskusni dermatolog dr. Ala Ageel.

-Madeži su nešto što vidite jer se nalaze na koži. Naime, tumori drugih organa često su asimptomatski i pacijent nema nikakvih smetnji dok ne bude dosta kasno. Ali madež je nešto što se vidi i to je prednost. I nema opravdanja da ne napravite kontrolni pregled kod specijalista dermatologije ako se s njim počne bilo što događati. Osobno svjedočim situacijama kada se pacijenti jave tek kada madež značajno naraste ili dođu do faze da već krvari, što je uistinu teško razumljivo.

Šest tipova kože

Točno se zna tko su osobe koje moraju redovito razmišljati o pregledu madeža. To je osoba koja ima bijelu put, osobe s pjegama, osoba s većim brojem madeža i koja ima obiteljsku anamnezu. Po tipu kože odmah znamo tko je problematičan. Poznajemo šest tipova kože. Tip jedan je iznimno bijeli tip kože s plavim očima. Takva osoba čim je na suncu crveni i ne dobiva nikada pigmentaciju već opekline.

Tip dva je također svijetle puti i očiju, ali nije toliko osjetljiv kao tip jedan, nekad dobije pigmentacije, ali češće opekline. Tip 3 rijetko crveni, dobije pigmentaciju, prije nego crvenilo. Tip 4 su oni rijetko crvene i uvijek potamne, dok su tip 5 primjerice Indijci i Meksikanci, koji imaju jak pigment u uvijek potamne i nikada ne crvene. Tip 6 je potpuno crna koža. U hrvatskoj populaciji najčešći su tip 2 i tip 3, a nešto manje tip 1 i tip 4, objašnjava dr. Ageel.

Ovaj specijalist napominje kako se obično misli da su opasni samo madeži iznad razine kože, što je netočno.

Znakovi melanoma

- Mi čak i više gledamo madež u ravnini kože jer su takvi displastični, odnosno atipični i idu prema melanomu in situ. Naime, melanomi su većinom u razini kože, oni iznad razine kože su klinički manji opasni. Pacijenti često kažu, “ah, ovaj madež je bio u ravnini kože i sad je ispupčen, trebam li se brinuti”. No, to nije tipičan znak melanoma. Iako postoji nodularni melanom. On je uistinu poput čvorića iznad kože, ali je iznimno rijedak. Također treba znati i da veličina kod melanoma nije presudna. Madež može biti jako velik i dobroćudan, a može biti i malen i da uopće nije ispupčen, ali problematičan. Dermatolozi gledaju veličinu madeža, ali gledamo i asimetriju, rubove, promjer i ispupčenost. Ima puno promjena koje su tamne mrlje, ali zapravo to nisu madeži već lentigo simplex ili pjege i to je genetski.

Proces prevencije i rano otkrivanje ne ovise o dobi i svi bi trebali voditi računa o svojoj koži. imali smo pacijenata kod kojih smo dijagnosticirali melanom u dvadesetim godinama života.

Kod pacijenta s velikim brojem madeža ili obiteljskom anamnezom mi pregledamo sve madeže. Označimo i dogovorimo kontrolu jednom godišnje, osim ako postoje displastični madeži tada kontrola može biti i svakih šest mjeseci, objašnjava dr. Ageel. Ipak, dermatolozi upozoravaju kako je jako bitno da pregled madeža obavlja isključivo dermatolog.

Kliničko znanje

- Dermatolozi su najeduciraniji za madeže i nije jednako kod kojeg liječnika ćete ići jer je osim u kliničkom znanju i iskustvu stvar i u opremi, točnije gledanju kroz dermatoskop. Dermatoskopski pregled madeža ne boli i treba ga raditi dermatolog. To je metoda koju koristimo unazad 20 godina, a njime puno madeža izbacimo iz sumnje. Za ovaj pregled ne treba nikakva priprava. Za one madeže koji su sumnjivi radimo ekscizije madeža i šaljemo ih na PHD. Po patološkom nalazu znamo o čemu se radi i naručujemo pacijente za daljnju obradu. U slučaju melanoma, on se mora ukloniti u cijelosti i po patološkom nalazu kvalificiramo koji je stadij. Puno ljudi misli da se madež ne smije dirati jer je “susjeda od bake nakon skidanja madeža umrla”. No, problem je, ako se to i dogodilo, što ga je ta osoba kasno skinula. Sumnjive madeže treba što prije odstraniti.

Iznimno je važno za reći da odstranjivanje mora biti kirurško. Danas često čujemo da netko skida madeže laserski ili ultrazvukom, a poslije nam ti pacijenti dolaze s pigmentacijom u razini kože kao recidivom što može biti opasna promjena.

Znači, madeži se skidaju isključivo kirurški u lokalnoj anesteziji, potpuno bezbolno. Samo se fibromi mogu skidati laserom ili nekom drugom tehnikom. No, gdje ima pigmentacije to ne dolazi u obzir. Redovitom kontrolom madeža možemo uveliko smanjiti pojavnost melanoma, a riječ je o brzom i iznimno jednostavnom pregledu, naglašava dr. Ageel.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Riječ liječnice

Ulja, parfemi, kozmetika mogu izazvati fototoksične reakcije kože

Upute: zaštita od UV zračenja

Na more ili u mesnicu, pravila zaštite od sunca su jednaka

Pregled sumnjivih madeža

Melanom ne čeka: obiteljski liječnik je prva adresa za pregled kože

Psihodermatologija

Akademkinja Šitum: Stres je veliki čimbenik u nastanku bolesti kože

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Savjeti dr. Kljaković Gašpić

Zaštita od sunca - dermatologica donosi sve odgovore

Odluka Povjerenstva

Lijek za Duchenneovu mišićnu distrofiju na listi Zavoda

Proizvođači lijekova

Nikolina Dizdar Čehulić nova je predsjednica HUP-ove udruge

Ljeto s dr. Pezo

Ne u vodu nakon jela – mit ili istina? Odgovor saznajte od kardiologinje

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Ginekologica Matilda Mladinić

Menstruacija i kupanje u moru ili bazenu? Evo liječničkog odgovora

Predivna Lucija

Sigurna sam da mi je moja Cvita spasila život

Pacijenti i muke s Pravilnicima

Tko ima pravo na toplice? Evo popis dijagnoza i odgovor HZZO-a

Ljeto s dr. Pezo

Ne u vodu nakon jela – mit ili istina? Odgovor saznajte od kardiologinje

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Tremor - drhtanje koje može imati niz uzroka, detalje objašnjava dr. Radić

doc. dr. sc. prim. Boris Radić

Dr. Radić o konvulzijama - zašto nastaju i što učiniti, upute roditeljima

doc. dr. sc. prim. Boris Radić
Leteće nevolje

Prof. Milas - Ahić savjetuje što učiniti nakon uboda ose, pčele, stršljena

Marija Mihelić
Odgovara dr. Beljan

Herpes virusi – trajno prisutni u organizmu, zašto se aktiviraju?

Lana Tarić