Ljeto je vrijeme kad najviše vremena provodimo na otvorenom, a nerijetko u prirodi. I dok mislimo da nam ništa ne može pokvariti ugođaj, brojni krilati „neprijatelji“ mogu itekako zakomplicirati situaciju. Nažalost, katkad i sa smrtnim ishodima. Riječ je, naravno, najprije o stršljenima, potom osama i pčelama, obadima i raznim drugim kukcima opnokrilcima čiji ubodi mogu uzrokovati različite alergijske reakcije.
Prof. dr. sc. Jasminka Milas-Ahić, dr. med., internistica, reumatologinja, klinička imunologinja i alergologinja te voditeljica Odjela za reumatologiju i kliničku imunologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek, upozorava da su reakcije proširenije ukoliko je količina otrova veća. Dobro je znati da osoba može primiti odnosno izdržati i do 500 uboda pčele, no naravno, s time se nije za šaliti. Prije par dana u Srbiji je muškarac zadobio ubod u venu na vratu i pomoći mu nije bilo. Preminuo je u svega par trenutaka.
Žalac ne vaditi pincetom
– Lokalne reakcije nakon uboda stršljena proširenije su nego kod pčela i osa koje imaju ipak manju toksičnost. Ipak, ubod može izazvati anafilaksiju. U tom slučaju intervencija liječnika nužna je u roku 30 minuta. Za to vrijeme osobi pada tlak, preznojava se i onaj tko je već evidentirani alergičar, dobro je da kraj sebe ima adrenalinski samoinjektor koji si ubada u natkoljenicu, ne čekavši da izgubi svijest. Inače, set za samopomoć sadržava antihistaminik odnosno tablete protiv alergije i samoinjektor. Uvijek savjetujemo, primjeric, ribičima, da ukoliko su alergičari, nose set sa sobom. Unatoč tome što su rijetke, anafilaksije su nerijetko smrtonosne pa je potreban veći oprez, savjetuje naša sugovornica.
Pojašnjava, nadalje, ponašanje u slučaju uboda ose ili pčele. Naime, iako bi mnogi pomislili da pri vađenju žalca to trebaju učiniti pincetom, dr. Milas-Ahić naglašava da to ne čine već da žalac odstrane nečim ravnim poput primjerice, bankovne kartice ili tupom stranom noža. Naime, nakon što se žalac odstrani pincetom moguće je ispuštanje dodatne količine otrova u tijelo. Dok s plosnatim predmetom to nije moguće učiniti. Nakon vađenja žalca potrebno je na otok staviti hladnu vodu ili led. Alergičarima se dodatno preporučuje uzimanje antihistaminika. Važno je pratiti eventualno širenje alergijske reakcije, a otok smiriti pomoću antihistaminskih krema koje se na otok mogu aplicirati naknadno. Dakako, uputno je i potom javiti se liječniku.
Kada obvezno potražiti liječnika?
– Moguće je napraviti testove odnosno odrediti IgE na pčelu, osu ili stršljena, kako bi osoba mogla znati je li senzibilizirana na alergen kukca. Ukoliko jeste, prilikom uboda može doći do težih alergijskih reakcija. Ono što valja naglasiti jest da se može dobiti alergijsku reakciju nakon uboda čak i ako je prije toga nebrojeno puta ugrizla pčela, osa ili čak i stršljen. Dođe li do lokalnog crvenila, može se proširiti i po ostalim dijelovima tijela. Može se pojaviti kožni osip. Tada je to alergijska reakcija. No ako se crvenilo pojavi ograničeno na mjestu uboda, to je vjerojatnije toksična reakcija, kaže dr. Milas-Ahić. Savjetuje da u slučaju proširenja alergijske reakcije treba odmah potražiti najbližeg liječnika.
Iako se alergijske reakcije ne mogu spriječiti, naša sugovornica kaže kako je dobro što u današnje vrijeme uvijek imamo mobitele pri ruci i možemo brzo pozvati hitnu pomoć (u slučaju hitnosti, nazvati 112).
Uputno je također, dodaje, da alergičari pa i oni koji to nisu, u prirodi ne borave sami. Naime, ukoliko nakon uboda izgube svijest, to može biti kobno. A kako ne bismo dodatno privukli kukce, kaže, valja izbjegavati parfeme, žarke boje odjeće, a posebice ispijanje tekućine iz konzerve što mnogi čine.
– Bolje je tekućinu usuti u čašu jer nerijetko pčele i ose budu privučene mirisom i uđu u konzervu što može biti vrlo opasno. Važno je znati i da su ubodi puno opasniji u području glave i vrata. Stoga valja nositi i pokrivala za glavu pri boravku na otvorenom u ovo doba godine, savjetuje Milas-Ahić na čiji Odjel dolaze slučajevi anafilaksije zbog koje se, ukoliko je manja, osoba zadržava na promatranju barem 24 sata.
Informacije na HeMed-u
Dodajmo tome i da se na stranicama HeMed-a (Hrvatske elektroničke medicinske edukacije) također mogu pronaći korisni savjeti u slučaju uboda raznih opnokrilaca. Među zanimljivostima je i da prosječna neosjetljiva osoba može sigurno podnijeti čak 22 uboda po kilogramu tjelesne težine. Kao i to da su među opasnim kukcima zbog uboda i vatreni mravi. Dobro je znati i da pčele neće napasti dok ih se ne provocira. No postoje i agresivnije vrste, primjerice Afrička pčela, poznatija kao pčela ubojica. Ondje je još moguće pronaći i niz savjeta vezanih uz ponašanje nakon uboda, ali i o liječenju.
