Prije nego što posegnete za kremom za sunčanje koja vam je ostala od prošle godine, valja provjeriti nekoliko stvari kako biste bili sigurni da je još uvijek sigurna za korištenje. Prema riječima dr. Vane Kljaković Gašpić, specijalistice dermatologije, krema za sunčanje može se koristiti ako joj nije istekao rok trajanja i ako je tijekom godine bila pravilno skladištena, odnosno nije bila izložena visokim temperaturama ili izravnom suncu.
Promjena boje, mirisa ili teksture znak je da proizvod više nije pouzdan. Važno je provjeriti i oznaku razdoblja uporabe nakon otvaranja (PAO), koja je najčešće šest ili 12 mjeseci.
- Ako postoji bilo kakva sumnja u kvalitetu proizvoda, preporučujem koristiti novu kremu kako bi se izbjegla potencijalna oštećenja kože, kaže dermatologinja. Iako većina ljudi zaštitni faktor povezuje s odlaskom na plažu, dr. Kljaković Gašpić upozorava da bi SPF ljeti trebao biti dio svakodnevne rutine. Adekvatna svakodnevna zaštita od sunca jedna je od najvažnijih mjera očuvanja zdravlja kože jer smanjuje rizik od opeklina, fotostarenja, hiperpigmentacija i razvoja raka kože.
Najčešće pogreške kod SPF-a
Tijekom ljeta preporučuje se širokospektralna zaštita sa SPF-om 30 ili 50. Jako je bitno i pravilno nanošenje zaštitne kreme. Najčešće pogreške koje činimo su nanošenje premale količine proizvoda, izostanak ponovnog nanošenja svaka dva sata te zanemarivanje područja poput ušiju, vrata i šaka.
- Važno je znati da ni oblačno vrijeme niti tamniji ten ne pružaju dovoljnu zaštitu od UV zračenja. Ljudi često misle da kad je oblačno vrijeme ne trebaju nanositi SPF zaštitu - to nije točno, naglašava liječnica. Ljetna njega kože trebala bi biti usmjerena na očuvanje kožne barijere, dobru hidrataciju i dosljednu zaštitu od sunca. Osobama sklonima melazmi i drugim hiperpigmentacijama preporučuje lagane hidratantne formule, antioksidanse poput vitamina C te svakodnevnu primjenu SPF-a 50. Korisni sastojci u prevenciji nastanka novih mrlja su i niacinamid te azelaična kiselina. No, bez redovite fotoprotekcije ni najučinkovitiji depigmentacijski proizvodi neće dati željene rezultate. Kod izraženijih hiperpigmentacija dermatolog može preporučiti odgovarajuće dermatološke tretmane, ovisno o uzroku i vrsti promjena.
Što s retinolom i kiselinama za lice?
Tijekom ljeta posebnu pozornost treba posvetiti proizvodima koji mogu povećati osjetljivost kože na sunce. To se ponajprije odnosi na retinoide te više koncentracije AHA i BHA kiselina. Njihova primjena nije zabranjena, ali se preporučuje koristiti ih navečer, uz obveznu zaštitu od sunca tijekom dana. Osobe s osjetljivom kožom trebale bi izbjegavati i proizvode s visokim udjelom alkohola, intenzivnim mirisima te agresivne mehaničke pilinge. Prednost treba dati blagim formulacijama koje održavaju hidrataciju i štite kožnu barijeru. Kad govorimo o aknama i problematičnoj koži lica i njezi tijekom ljeta, važno je koristiti lagane, nekomedogene hidratantne proizvode i zaštitne kreme koje neće začepiti pore. Iako sunce može privremeno prikriti simptome, dugoročno često dovodi do pogoršanja akni.
⁃ Svakodnevna zaštita od sunca, uz izbjegavanje pregrijavanja kože, posebno je važna kod rozaceje jer je UV zračenje jedan od najčešćih okidača pogoršanja bolesti. Stoga je njegu potrebno prilagoditi osjetljivoj koži i koristiti umirujuće sastojke poput ceramida ili pantenola. Zaštita od sunca ujedno je i najučinkovitija anti-age mjera jer UV zračenje ubrzava razgradnju kolagena i pridonosi prijevremenom starenju kože.
- U jutarnjoj rutini preporučujem antioksidanse poput vitamina C, a navečer se retinoidi mogu koristiti uz dobru podnošljivost kože. Ljeti je bolje birati laganije teksture koje neće dodatno opteretiti kožu. Invazivnije estetske tretmane i jače kemijske pilinge preporučljivo je planirati tijekom jeseni, zime i proljeća - savjetuje dr. Vana Kljaković Gašpić.
