Portal ZdravljeZdravstvena pismenostAddisonova bolest - stanje objašnjava dr. Rukavina

Addisonova bolest – stanje objašnjava dr. Rukavina

Nadbubrežna žlijezda je parni organ trokutastog oblika smješten na gornjem polu oba bubrega. Sastoji se od kore i srži koji luče različite hormone. Hormone kore nadbubrežnih žlijezda nazivamo zajedničkim imenom kortikosteroidi. Prema biološkim karakteristikama dijele se u tri grupe:

  • glukokortikoidi, među kojima je najvažniji i najzastupljeniji kortizol koji djeluje na metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina i masti te se pojačano luči u stanjima stresa
  • mineralokortikoidi među kojima je aldosteron koji kontrolira metabolizam vode i soli
  • spolni androgeni, estrogeni i progesteron, koji se iz nadbubrežnih žlijezda izlučuju u malim količinama, a najvećim dijelom se stvaraju u spolnim žlijezdama.

Kada kora nadbubrežne žlijezde počne smanjeno lučiti hormone ili ih uopće više ne luči, dolazi do pojave Addisonove bolesti. Bolest je to koja se još naziva i primarna adrenalna insuficijencija.
 Riječ je o rijetkoj bolesti, s pojavnosti od 100-140 slučajeva na milijun stanovnika. U posljednje vrijeme se primjećuje porast pojavnosti. Na Addisonovu bolest važno je upozoriti jer u slučaju potpunog prestanka lučenja hormona dolazi do tzv. adrenalne krize koja je po život opasno stanje. Zato je izuzetno važno prepoznati simptome Addisonove bolesti, dijagnosticirati je i pravovremeno započeti liječenje.

Mogući uzroci

Uzrok Addisonove bolesti u 80 posto slučajeva je autoimuna upala nadbubrežnih žlijezda. U ostalim slučajevima uzrok može biti tuberkuloza ili neke druge zarazne bolesti te maligne bolesti. Zbog smanjene funkcije nadbubrežnih žlijezda dolazi do nedostatka sve tri skupine hormona koji se luče u kori. To dovodi do simptoma kao što su opći umor ili slabost, dehidracija, hipotenzija (pad krvnog tlaka), gubitak na tjelesnoj težini, vrućica, bolovi u trbuhu i hiperpigmentacija (tamna boja kože).

Manjak aldosterona uzrokuje smanjenu razinu natrija i povećanu razinu kalija pa se javlja mišićna slabost, srčane aritmije, dehidracija i sniženi krvni tlak (arterijska hipotenzija) što je praćeno vrtoglavicama, omaglicama, glavoboljama i zujanjem u ušima.
Manjak kortizola u tijelu, poznat kao adrenalna insuficijencija, može izazvati različite simptome. Uključuju umor i opću slabost, poteškoće prilikom održavanja adekvatne razine energije, gubitak težine, nisku razinu šećera u krvi (hipoglikemije), nejasnih bolova u trbuhu praćenih mučninom i povraćanjem. Smanjena je otpornost na infekcije i stres.
Manjak adrenalnih androgena očituje se kod žena gubitkom dlakavosti uz prestanak menstruacije, a kod muškaraca sniženje libida i impotencija.

Tamnjenje kože

Ono što je također često prisutno i prilično specifično za Addisonovu bolest je tamnjenje (hiperpigmentacija) kože. Koža može postati tamnija ili imati mrlje tamnije pigmentacije, posebno na izloženim područjima kože. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i laboratorijske analize krvi.

Addisonova bolest
dr. Ana Rukavina, foto: privatna arhiva

Liječenje Addisonove bolesti sastoji se od doživotne hormonske terapije glukokortikoidima i mineralokortikoidima. Pacijenti bi također trebali imati injekcijski oblik glukokortikoida dostupan u slučajevima mučnine, povraćanja ili drugih situacija kada unos kroz usta nije moguć. Zamjena mineralokortikoida općenito se ne mora mijenjati zbog bolesti ili postupaka. Međutim, dozu će možda trebati prilagoditi u ljetnim mjesecima kada dođe do gubitka soli zbog prekomjernog znojenja.

Addisonova bolest obično se dijagnosticira nakon značajnog stresa ili bolesti koji razotkrije nedostatak kortizola i mineralokortikoida što se predstavlja znakovima šoka (hipotenzija, ubrzani puls, gubitak svijesti, bljedilo, konfuzija) koji ne reagira na nadoknadu tekućine i elektrolita (tzv. Addisonova ili adrenalna kriza).

Addisonova kriza

U slučaju Addisonove krize ključno je hitno započeti terapije intravenski hidrokortizonom uz nadoknadu elektrolita i tekućine, prije dostupnosti rezultata dijagnostičkih testova.

Upravo zbog rijetkosti bolesti, i često nespecifičnih simptoma, naročito u njenim ranim fazama, većinom je potreban duži period kako bi se postavila ispravna dijagnoza i započela terapija. Ključno je podići svijest o važnosti i ozbiljnosti Addisonove bolesti kako bi se izbjegle njene komplikacije i loš ishod.

Za pacijente je važno dobro se educirati o svojoj bolesti jednom kad je dijagnoza postavljena, pridržavati se preporuka liječnika o redovitom uzimanju terapije, prilagođavanju erapije u izvanrednim stanjima te redovitim kontrolama liječnika.
Pacijenti bi trebali uz sebe imati medicinsko upozorenje kako boluju od ove bolesti.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Liječnice donose odgovore

Kortizol, hormon stresa, ima niz važnih uloga u organizmu

Ključni su podrška i skrb u skladu s EU standardima

Kad svakodnevica postane izazov

Primarni sklerozirajući kolangitis

Tomislavu je nakon šoka, bolest danas stalni životni suputnik

Stipo Margić

Život s rijetkom bolesti – Friedreichovom ataksijom

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
U Solinu

Pogled koji traje – koncert za splitsku Kliniku za očne bolesti

Thomas Hofmarcher:

Hrvatska treba ciljanu investiciju za smanjenje tereta raka

Miastenija gravis

Smanjimo stigmu i osigurajmo nove terapije

Nacionalni dan preživjelih od raka

Hvala vam što vas vaša glava, srce i pisma drži

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Lijek postoji, ali ne kod nas

Pomozimo da uz Rubena prvi dan škole bude njegova majka!

Nacionalni dan preživjelih od raka

Prof. Mikolašević: Onkološka bolest danas ne znači smrtnu presudu

Upozorenje neurologinje

Socijalni jet lag – poremećaj koji donosi današnji način života

Rezultati rehabilitacije

Trening snage za žene nakon liječenja raka

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Dr. Strikić o rijetkim vrstama raka i uz apel: Odazovite se na preventivne preglede

Žaklina Jurić
Kako vam kuca srce?

Znate li što je fibrilacija atrija? Anketa među građanima

Redakcija
Rak mokraćnog mjehura

Prim. Jazvić: Svaka krv u mokraći zahtijeva pregled liječnika

prim. Marijana Jazvić, dr. med.

Klimatske promjene kao zdravstveni problem i dijagnoza

Nađa Berbić