Jeste li primijetili da ste ovog ljeta bili izrazito umorni i iscrpljeni bez jasnog razloga? Da se morate učestalo odmarati i da vam nedostaje energije, a kada padne noć i malo zahladi osjećate se bolje? Bolujete li od „klimatskih promjena“?
Na ta pitanja odgovara doc. dr. sc. Maja Baretić, specijalist internist, subspecijalist endokrinolog i dijabetolog iz KBC-a Zagreb. Njezini su odgovori ulomak iz knjige koja će biti uskoro tiskana. Naziv joj je Klimatske promjene i hipertenzija, a urednik je akademik Bojan Jelaković.
Dijagnoza: Klimatske promjene
– U Kanadi, u gradiću Nelsonu (Britanska Kolumbija) u lipnju 2021. godine mladi je liječnik dr. Kyle Merritt po prvi puta hospitalizirao bolesnicu i naveo kao uzrok njenog narušenog zdravlja „klimatske promjene“. Žena, čije ime nije objavljeno javnosti, živjela je skromno u automobilskoj prikolici.
Dijagnoza „klimatskih promjena“ ubrzo je došla do društvenih mreža. Tako je doktor Merritt postao liječnik koji ih je prvi naveo kao direktan uzrok bolesti. O njemu su izvještavale mnoge televizijske postaje, pisalo se na forumima i društvenim mrežama. No, osim priznanja postao je i meta izrugivanja.
Bez vrućine ne bi bila primljena u bolnicu. Pa sam mislio da je to točno, rekao je.
S vrućinama povezane brojne smrti
No, kako objašnjava doc. dr. sc. Baretić, njegov stav su opravdala dešavanja tijekom tog ljeta kada su se temperature penjale do 40 stupnjeva Celzija. Kada su oboreni toplinski rekordi koji su ubili gotovo 600 ljudi u Britanskoj Kolumbiji.
Vrućine, požari, poplave
Hitne službe diljem Kanade, opisuje nam doc. dr. sc. Baretić, bile su preplavljene bolesnicima čijem je tegobama uz vrućinu pridonio i gusti dim šumskih požara koji su harali Kanadom i SAD-om. Nakon strašne vrućine, u studenom su uslijedile neviđene poplave.
Bolesnica koja je prva dobila dijagnozu „klimatskih promjena“ imala je 70 godina, bolovala od šećerne bolesti te srčanog popuštanja. Prikolica u kojoj je živjela nije bila klimatizirana, teško je održavala optimalnu hidraciju.
Postoje ljudi koji si ne mogu priuštiti klima-uređaj, ne mogu pobjeći od dima, moraju raditi na otvorenom. To su ljudi kod kojih vidimo najveći utjecaj klimatskih promjena. Kao liječnici, imamo odgovornost da počnemo sagledavati temeljne uzroke bolesti i da se pokušamo zalagati za zaštitu naših pacijenata, objasnio je za televizijsku postaju doktor Merritt.
Dvojak utjecaj na zdravlje
– Klimatske promjene mogu utjecati na ljudsko zdravlje na dva načina, sugerira doc. dr. sc. Maja Baretić. Utjecanjem na težinu kliničke slike ili učestalosti zdravstvenih problema na koje već utječu klimatski ili vremenski čimbenici. To jest, stvaranjem nepredviđenih zdravstvenih problema ili zdravstvenih prijetnji na mjestima gdje se ranije nisu dogodili. Svjetska zdravstvena organizacija također je prepoznala i klimatske promjene kao jedan od vodećih izazova današnjice.
One utječu na društvene i ekološke determinante zdravlja – čist zrak, sigurnu pitku vodu, dovoljno hrane i sigurno sklonište. Očekuje se, kaže doc.dr. sc. Baretić, da će između 2030. i 2050. godine klimatske promjene uzrokovati oko 250 000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje. Imajući u vidu nedavna događanja u Kanadi, kako je opisano u uvodu ovog poglavlja, vrlo je vjerojatno da će se projekcija dodatnih slučajeva povećati.
Mediteran postaje suptropski
– Promjena godišnjih doba vezana je uz zdravlje promjenom fizioloških i patoloških stanja koja su očekivana i do nedavno se mogla anticipirati. Međutim, uzevši u obzir klimatske promjene koje brišu razlike između godišnjih doba, kada dolazi do globalnog zagrijavanja i produljenje izrazito toplih perioda, pitanje sezonalnosti i utjecaja na zdravlje odnosi se većinom na topli period godine, ističe do. dr. sc. Baretić.
Potrebno je podići svijest da porast temperature globalno od 1,5 stupnjeva Celzija ne znači da će u ovom dijelu svijeta to biti tako, nego da se radi o prosjeku. Neka područja, kao npr.Mediteran bit će mjesto u kome će se vjerojatno promjene dešavati najbrže te će klima sličiti sve više onoj koja se nalazi uz ekvator. Navedeno smo svi primijetili protekle godine te se čini da klima u Mediteranu postaje slična suptropskoj.
Liječnici ukazuju na goruće probleme
Klimatske promjene će, prema riječima dr. Baretić, svojim sveobuhvatnim posljedicama oslabiti zdravstvene sustave.
– Što mogu učiniti liječnici? Može se pozvati na akciju izdvajanjem osjetljivih skupina (stariji, kronično bolesni, djeca, oni lošeg socioekonomskog stanja). Predviđanjem događaja (predviđanjem toplog perioda po potrebi promjenom terapije). Upozoravanjem javnosti da klimatske promjene izravno utječu na zdravlje. Ali se i javno aktivno angažirati kao profesionalci s reputacijom koji ukazuju na gorući problem.
Mnogi pojedinci, slušajući o globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama ne doživljavaju problem osobno. No, kada ima se jasno objasni da će i oni sami oboljeti (kao i naš planet), mogu promijeniti mišljenje.
