Umjetni zaslađivači ne prestaju izazivati kontroverze o učinkovitosti i potencijalnoj štetnosti. Tako je Svjetska zdravstvena organizacija u travnju objavila kako nema jasnog konsenzusa o tomu jesu li učinkoviti za mršavljenje. Kao što nema ni konsenzusa među stručnjacima o tome jesu li povezani s posljedicama za zdravlje.
Predmet kontroverzi
Potaknuti tim nedoumicama, istraživači s francuskog instituta INSERM pokrenuli su veliko istraživanje. Rezultati pokazuju da bi redovito konzumiranje umjetnih zaslađivača moglo povećati rizik od razvoja srčanih bolesti.
Milijuni zaslađivača konzumiraju se svakodnevno u proizvodima poput dijetalnih gaziranih pića. Dijelom da se izbjegne debljanje i pretjerana konzumacija šećera. No zdravstvena ispravnost ovakvih nadomjestaka već je dugo predmet kontroverzi.
Nastojeći procijeniti kolik je utjecaj umjetnih zaslađivača na razvoj srčanih bolesti, znanstvenici su analizirali podatke više od 100.000 odraslih osoba u Francuskoj.
U sklopu studije NutriNet-Sante ispitanici su između 2009. i 2021. godine dali podatke o svojim prehrambenim navikama, načinu života i o povijestima bolesti.
Trideset i sedam posto sudionika studije koristilo je umjetne zaslađivače s prosječnim unosom od 42 miligrama dnevno. To je ekvivalent jednom paketu zaslađivača ili otprilike trećini limenke dijetalnog gaziranog napitka.
Dugoročna ispitivanja
Za vrijeme devetogodišnjeg razdoblja praćenja ispitanika stručnjaci su evidentirali 1502 srčana problema, među kojima su bili srčani udar, angina pectoris i moždani udar. Istraživanje je pokazalo da se srčana bolest razvila u 346 od 100.000 ljudi koji su konzumirali velike količine umjetnih zaslađivača. U usporedbi s 314 na 100.000 osoba koje ih nisu konzumirale.
Rezultati provedene studije u skladu su s najnovijim izvješćem SZO-a objavljenim ove godine. Znanstvenici ne preporučuju korištenje zaslađivača kao sigurne alternative šećeru, rekla je Mathilde Touvier iz INSERM-a, koja je koordinirala studiju.
Druga studija, koja se temelji na podacima Nutri-Neta, objavljena ranije ove godine, otkrila je korelaciju između razvoja raka i umjetnih zaslađivača poput aspartama, acesulfam kalija i sukraloze.
No slične su opservacijske studije odnedavno pod kritikom medicinske struke jer ne uspjevaju utvrditi uzroke razlika u rezultatima istraživanja.
Naveed Sattar, profesorica metaboličke medicine na Sveučilištu Glasgow, koja nije sudjelovala u studiji, kaže da “postoje velike razlike u brojnim karakteristikama i načinu života ljudi koji konzumiraju umjetna sladila u usporedbi s onima koji ih ne konzumiraju”, zbog čega se ne može izvesti siguran zaključak.
Pozvala je vlade da financiraju dugoročna, randomizirana ispitivanja “kako bismo se približili istini”. Rezultati studije objavljeni su u časopisu British Medical Journal.













