Portal ZdravljeŽivi zdravoPreporuka prehrane kod dijagnoze bolesti štitnjače
Kako do više energije

Preporuka prehrane kod dijagnoze bolesti štitnjače

O prehrani za oboljele od bolesti štitnjače govori nutricionistkinja Dragana Olujić. Bolesti štitnjače učestale su u RH.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u RH više od 334 tisuće ljudi ima postavljenu dijagnozu poremećaja rada štitnjače. Američko društvo za štitnjaču smatra kako čak 60 posto osoba s ovim bolestima nije svjesno svoga stanja. Brojni zdravstveni djelatnici poručuju kako je prevencija ključna, da je potrebno rano otkriti bolest i započeti liječiti na vrijeme. O prehrani za oboljele od bolesti štitnjače govori nutricionistkinja Dragana Olujić.

Stroga dijeta

Što bi oboljeli od bolesti štitnjače trebali izbjegavati u svojoj prehrani?
Teško je dati opći odgovor što bi trebali izbjegavati jer to ovisi u kakvom je inicijalnom stanju osoba. Ako je to osoba koja ima već dugogodišnje probleme sa štitnjačom i veliki višak kilograma onda treba izbjegavati sve. Tu je potrebna zaista stroga dijeta jedan dugi period i puno strpljenja. Jer kod takvih usporenih metabolizama rezultati vrlo sporo dolaze. Zaista je to složen proces i često puta osuđen na, moram biti iskrena, neuspjeh.

Nutricionistkinja Dragana Olujić
Dragana Olujić, foto: privatna arhiva

Jer kada se već nađemo u takvom problemu, te smo na neki način spriječili ugrozu života preko lijekova koje uzimamo kao supstitucije hormona štitnjače, onda se jako teško motivirati i vratiti na početak. Ne mogu reći da je nemoguće, ali je jako, jako teško. Ako je riječ o osobi sa standardnom uhranjenošću, a ima probleme sa štitnjačom onda se pravilnom prehranom zaista može napraviti puno toga. I da se ne komplicira sama bolest nego da ostane tu gdje je, da ne ide dalje, kao i da se sačuva jedan dobar i zdrav tjelesni sastav.

Manje energije

Što im se preporučuje?
Oboljele sa standardnom tjelesnom težinom se uči na nešto niže energetske odnose. Tu treba uvažiti činjenicu da slabi rad štitnjače neće istrpiti veće energetske unose ili da se mijenja životni stil prema podizanju koeficijenta tjelesne aktivnosti i energetskog izdatka značajno više u odnosu na ono što je do tada bilo. Iz same prehrane se dosta dobro pokazalo isključivanje glutena, a u nekim slučajevima i laktoze. Jedan je to zajednički nazivnik svim oboljelima od bolesti štitnjače. Isto tako treba razlučiti radi li se u tom slučaju o Hashimotovom sindromu koji u tom trenutku broji veliku ili malu razinu antitijela, pa se pristupa različitim metodama.

Nekada se ide na protuupalnu prehranu da se sistemska upala smanji, ali s tim i opterećenje na štitnjaču. Isključuje se sve ono što podiže koeficijent upale. Opet se ide prema jednostavno pripremljenoj hrani s puno ribe, supstitucije omega masnim kiselinama u velikim dozama, probioticima, fermentiranoj hrani koja se uvodi svaki dan u gotovo sve obroke. Ako taj upalni moment nije toliko izražen ide se na podršku preko selena i određenih antioksidansa.

Redovite kontrole

To sve ovisi o vrsti bolesti štitnjače. Nije ni svaka bolest štitnjače ista. Zajednički nazivnik je isključivanje glutena. Kod takvih autoimunih bolesti dosta je dobar probir intolerancije na hranu s tim da pacijenti trebaju biti svjesni da tu pretragu trebaju ponavljati minimalno jednom u dvije godine. Nalaz koji se zatekne u tom trenutku treba protokolirati, ispoštovati i svake dvije godine raditi kontrolu. Moram reći i kako nema znanstvenih studija koje to odobravaju, ali je nama praksa pokazala da je to postupak koji je dosta djelotvoran.

Spomenuli ste da oboljeli od štitnjače trebaju iz prehrane izbaciti gluten. Ne čini li vam se da gluten danas previše izbacujemo iz prehrane?
Ne, mislim da ga nedovoljno izbacujemo iz prehrane u odnosu na ono koliko bi trebali. Razlozi su šaroliki, što zbog samog glutena koji je složen za probavu, što zbog činjenice da mi jednostavno njega jedemo previše. Njega nema nigdje osim u pšenici, ječmu i raži, ali mi ga previše jedemo. To je problem.

Gluten u svemu

Pa koju onda hranu s glutenom ne smiju jesti oboljeli od štitnjače?
Počevši od svih vrsta kruha, osim onih koji su deklarirani da su bez glutena. Primjerice i kukuruzni kruh je pomiješan sa pšeničnim brašnom. Mora biti izričito napisano da je kruh bez glutena što je izuzetno teško postići jer gluten ima svoje tehnološko svojstvo zbog čega se kruh formira. Sva peciva, kekse, grickalice, tjesteninu treba izbjegavati. Primjerice ujutro mogu jesti zobene pahuljice s mlijekom.

Što je s mesom?
Oboljeli od štitnjače mogu jesti sve vrste mesa, no opet trebam istaknuti da se meso generalno jede jednom do dva puta tjedno. Kako zdravi tako i bolesni.

Više iz rubrike:
Povezani članci
U subotu na splitskoj Rivi

Savjeti s liječnicima o zdravlju i bolestima štitnjače

Međunarodni kongres HDND-a

Nutricionizam i umjetna inteligencija – dobre i loše strane

Komentar

Hoćemo li svi mi plaćati "skidanje" kila?

KBC Osijek

Prof. Mihaljević: Bolesti štitnjače u značajnom su porastu

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Tajana Dorić Šerić:

Neka me netko pogleda u oči i kaže mi kako nisam opravdani trošak

Sportski pregledi

Dok se politika "šamara", djeca i dalje moraju platiti nalaz krvi

Savjet dr. Petrić Duvnjak

Udisanje dima s požarišta posebno je opasno za djecu

Sustav i njegova "pravila"

Petra hoda s ortozama, ali nema pravo na ortopedske cipele pola godine!

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Sustav i njegova "pravila"

Petra hoda s ortozama, ali nema pravo na ortopedske cipele pola godine!

SBRT radioterapija

Precizno zračenje visokim dozama dostupno u KBC Osijek

Kako pravilno postupati

Ugriz zmije – liječnik savjetuje što učiniti

Izmjene Pravilnika u praksi

Uveli obvezu za djecu sportaše, a platiti je moraju roditelji

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Podaci iz studije

Nakon prestanka korištenja lijekova za mršavljenje, kilogrami se vraćaju

Ivana Rimac Lesički

Rak jajnika - zašto je važna i što pokazuje analiza mutacije BRCA gena

Redakcija

Veći suicidalni rizik kod osoba koje idu na operaciju karcinoma

Redakcija
Globalni problem

Alzheimerova bolest – odgovore na glavna pitanja daje prof. Klepac

Hana Klain