Oko osam i pol tisuća osoba u Hrvatskoj boluje od nekog oblika multiple skleroze. Ova autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava, nerijetko nazivana bolešću s tisuću lica, 26. rujna bit će u fokusu javnosti radi obilježavanja Nacionalnog dana.
– Uzrok ove bolesti može biti genetska predispozija kao i okolišni čimbenici. Češća je kod žena i to četiri puta više nego kod muškaraca. Najčešća dob koja obolijeva od multiple skleroze je srednja degenerativna dob. Nažalost, sve je više mladih ljudi iznad 15 godina koji čine oko deset posto ukupno oboljelih osoba, pojašnjava dr. Tea Mirošević Zubonja, spec. neurologije i subspec. neuroimunologije.
Velika evolucija u liječenju
Govoreći o oblicima ove bolesti, najzastupljenija je relapsno emitirajuća multipla skleroza. Inače, kad se javi u starijoj dobi, najčešće je progresivnog oblika. Srećom, u posljednjih 25 godina, kaže dr. Mirošević Zubonja, nastala je velika evolucija u liječenju multiple skeroze.
Naime, na tržištu se pojavio veći broj lijekova, a osim toga, dodaje, u posljednjih 15 godina promijenjeni su kriteriji liječenja pa tako više nema dobnih ograničenja.
Inače, u ranijoj dobi, kaže dr. Mirošević Zubonja, manji je opseg dostupne terapije jer su lijekovi uglavnom registrirani za osobe iznad 18 godina. No ima lijekova i za adolescentsku dob, od 14 odnosno 15 godina života.
– Već po dijagnozi pacijent može odmah početi s korištenjem lijekova dostupnima u EU. Posljednjih godina nakon znakova visoko aktivne bolesti počinje se i s visoko aktivnim lijekovima. Pokazalo se da se agresivnijim pristupom brže zaustavlja progresija bolesti i dugoročnije se sprječava invaliditet, naglašava liječnica.
Nema dva ista pacijenta s multiplom sklerozom
Kako nije vidljiva, ima osoba, dodaje naša sugovornica, kod kojih se ni ne može razaznati da imaju multiplu sklerozu jer su dobro odgovorili na terapiju. To se događa uglavnom kod osoba koje su se odmah po dijagnozi počele liječiti i bolest je stabilna. Inače, nema dva ista pacijenta s multiplom sklerozom, ističe dr. Mirošević Zubonja pa tako postoje motorni i nemotorni simptome.
– Lako je utvrditi multiplu sklerozu ako osoba, primjerice, šepa ili nešto slično, no nemotorni simptomi značajno narušavaju zdravlje i nisu tako prepoznatljivi za dijagnozu. To može biti umor, poremećaj spavanja, zaboravljanje, manjak koncentracije pa sve do seksualne disfunkcije, kaže liječnica.
Karakteristično za ovu bolest jesu relapsi koji se liječe kortikosteroidima. Relapsi su pojava novih ili pogoršanje postojećih faza bolesti, pojašnjava i mogu biti uzrokovani okolišnim faktorima. Postoje i oni kod kojih nema akutnih poboljšanja pa se progresija bolesti zaustavlja lijekovima, čime se postiže cilj kranjeg invaliditeta.
A poznato je da su osobe s multiplom sklerozom i radno sposobne. Naša sugovornica podsjeća da su ranije osobe s MS-om prosječno odlazile u mirovinu desetak godina nakon dijagnoze.
– Danas su dovoljno radno sposobni i svakako oboljelima treba omogućiti rad i društveni život, kako ne bi bili diskriminirani, zaključuje liječnica, dodajući da se javnost često senzibilizira da osobe s MS-om ne budu stigmatizirane. Brojni oboljeli dočekaju starosnu mirovinu i trebaju biti svakako dio zajednice.
Oboljelim osobama, dodaje, radno vrijeme treba prilagoditi njihovim mogućnostima. To znači omogućavanje višekratnih stanki za odmor, ali i razumijevanje poslodavca ukoliko je osoba na bolovanju. Nakon oporavka, savjetuje, osobe se trebaju vratiti svojim obvezama i svakako se ne zatvoriti u sebe jer su ravnopravni članovi našega društva.
