Rizični čimbenici za nastanak raka čine se kao dobro poznata tema. Pa ipak, kad ih se razloži na niz mogućih – pušenje, alkohol, debljina, dob, neki su od najsnažnijih. Dakako ima i niz nekoliko skupina poznatih, ali i manje poznatih rizika. Teško ih je utvrditi za svakog pojedinca, ali na većim skupinama bolesnika epidemiološka istraživanja ipak nešto govore.
O tome je za govorio dr. sc. Davor Kust, u organizaciji Udruge Pink Life. Dobra je vijest da postoje i protektivni mehanizmi te da većina rizičnih čimbenika za pojavu raka čine skupine onih na koje možemo utjecati.
Manji dio nasljednih tipova bolesti
Manji dio malignih bolesti su nasljedne i premda sve mlađe osobe obolijevaju rak je bolest starije dobi. Rizici s godinama rastu jer se i organizam slabije brani. Uz to s godinama prisutnije su mutacije DNK, a upravo one mogu dovesti do nekontroliranog bujanja tkiva.
A u nekim slučajevima izloženosti prođe više godina i desetak do nekoliko desetaka da se bolest razvije.
– Neki su rizični čimbenici ipak zajednički tumorima ili vrstama tumora, kaže dr. sc. Kust. Pa se na osnovu toga može prilagođavati životni stil i smanjiti rizike za pojavu bolesti. Postoje bolesti koje su češće kod djece, poput leukemija, nekih vrsta raka kostiju i neuroblastoma. Tumori testisa češći su kod mlađih muškaraca.
Dob igra ulogu
Ali, vezano za dob, 70 posto slučajeva odnosi se na osobe starije od 60 godina. Medijan pojave bolesti kod raka dojke je oko 61 godine, raka debelog crijeva 68, raka pluća 70 godina. Tako je generalno gledajući, dakako da iznimke postoje.
Alkohol
Alkohol je u našoj kulturi premalo u fokusu, no istraživanja pokazuju da može povisiti rizik raka. Npr. grla, ždrijela jednjaka, jetre dojke, Kombinacija pušenja i alkohola pojačava rizike, ističe dr. sc. Kust. Preporuka je da se uopće ne pije, ali ako se pije da to bude vrlo, vrlo umjereno. Tvrdnje da su neki sastojci crnog vina zdravi, kruže, ali nisu dokazane, kaže dr. sc. Kust.
Kemikalije
– Teško ih je istražiti jer mnoge mogu dovesti do oštećenja DNK. Na mnogim industrijskim mjestima npr. drvnoj industriji ili u zraku i okolišu, mogu se nakupljati. Dugotrajna izloženost može biti čimbenik rizika za rak, objašnjava dr. sc. Kust.
Poznati su kancerogeni tvari kao aflatoksin, arsen, azbest, berilij, kadmij, etilen oksid, formaldehid, radon, trikloretilen, drvena prašina i dr.
Kronična upala i infekcije
Upala je inače fiziološki proces koji omogućuje cijeljenje oštećenog tkiva. Ali, ako se nastavlja i kad za to nema razloga, može pojačati rast i diobu stanica ka malignoj bolesti.
– Može imati niz uzroka, ali primjer kronične upale je debljina, ističe dr. sc. Kust. Kao što su kronične infekcije ulcerozni kolitis i Chronova bolest. One mogu kroz dugo vrijeme dovesti do razvoja malignih bolesti.
Hormoni
Premda imaju važnu ulogu u ženskom organizmu, estrogeni ženski spolni hormoni, poznati su karcinogeni, kaže dr. sc. Kust.
Kombinirana hormonalna terapija estrogenom i progestinom u menopauzi više se ne preporučuje jer postoje saznanja o njezinoj štetnosti.
Estrogeni su povezani s razvojem nekih vrsta raka poput raka dojke, raka maternice i dr. Tamoksifen, lijek koji se upotrebljava u liječenju nekih vrsta raka, može povećati rizik od raka maternice, ali se zato uvijek treba odvagnuti rizik i korist.
– Rak dojke povezuje se češće s ranom menstruacijom i kasnijom menopauzom jer su tada hormoni dulje aktivni. Također, rizik je veći kod žena koje su kasno rodile. Ili, nisu rodile.
Ali, ističe dr. sc. Kust, više porođaja smanjuje rizik. Kao što ga smanjuje i dojenje pa su oba ta čimbenika protektivna.
Imunosupresija i infekcije
Ljudi s presađenim organima uzimaju imunosupresive pa mogu biti izloženi povećanom riziku. Kod njih su najčešće maligne bolesti Non-Hodgkinov limfom, rak pluća, bubrega i jetre. Non-Hodgkinov limfom može biti uzrokovan infekcijom Epstein-Barrovim virusom, a rak jetre kroničnom infekcijom hepatitisom B ili C. Rak pluća i bubrega se generalno ne povezuju s infekcijama.
Prehrana
Premda su istraživanja obavljana uglavnom u laboratorijima i na eksperimentalnim životinjama ipak im možemo dati važnost i za ljudske organizme. U najmanju ruku nalažu oprez.
– Akrilamid poznat je takav rizični čimbenik iz nekih vrsta hrane i duhanskog dima. Prženje nekih vrsta hrane na visokim temperaturama poput pomfrita stvara akrilamid. Slično je s pečenim mesom, koje je vrlo popularno, ali nezdravo. Ne samo za rak nego i druge bolesti, poput hipertenzije, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, kaže dr. sc. Kust. Zato je dobro smanjiti unos pečenog mesa.
Antioksidansi
Kad je o hrani riječ prednost treba dati povrću čak više nego voću. Osobito zelenom kakvi su kelj, brokula, ali i cvjetači i drugom povrću. Riječ je o tome da imaju prirodne antioksidanse koji štite organizam od slobodnih radikala.
Ljudi često žele nadoknaditi ih suplementima, ali treba biti umjeren, opominje dr. sc. Kust. Jer i previše suplemenata s antioksidansima može povećati rizike. Zato je uzimanje prehranom optimalan način. Tada imaju protektivnu ulogu.
Povrće, posebno dijelovi sa zelenim dijelom, sadrži glukozinolate za koje se tvrdi da imaju protutumorska svojstva.
Umjetna sladila
– Studije koje su istraživale različita umjetna sladila nisu imale jasne dokaze o povezanosti s razvojem raka kod ljudi. Istraživani su aspartam, sukraloza i mnogi drugi, kaže dr. sc. Kust. Zasad nema dokaza za ono što im ljudi pripisuju kao štetnima.
Čaj
Čaj je preporučljiv, sadrži polifenole katekine, koji su protektivni.
– No kod čaja kao i bilo koje druge vrste napitaka ili hrane, ne treba ga uzimati dok je vruć, savjetuje dr. sc. Kust. Vrući napitci i hrana povećavaju rizik od raka jednjaka.
Vitamin D
Važan je za iskorištavanje kalcija i fosfora, smatra se protektivnim, no ne treba pretjeravati sa suplementima. Najbolje ga je dobiti iz sunčeva svjetla, kada sunce nije jako. I danje svjetlo je dovoljno, poručuje dr. sc. Kust. Boravak na svježem zraku je stoga važan.
Debljina
Dr. sc. Kust poseban naglasak stavlja na debljinu. Pretile osobe imaju povišen rizik razvoja nekoliko tipova raka. Uključujući rak dojke, debelog crijeva, maternice, jednjaka, bubrega, gušterače i žučnog mjehura.
Nasuprot tome tjelesna aktivnost, održavanje normalne tjelesne težine imaju zaštitni učinak. Osim toga debljina je podloga za razvoj drugih masovnih kroničnih nezaraznih bolesti.
Zračenje
Ionizirajuće zračenje može donijeti rizike. Uz dijagnostiku i radioterapiju ipak se danas pazi na doze i odnos koristi i štete. Sunčeva svjetlost, vidljiva svjetlost, mikrovalna svjetlost, također ima dio ionizirajućeg zračenja. Zato se i ne trebamo izlagati jakom suncu.
Izloženost tvarima iz okoline je nekad neizbježna. Zračenje može dolaziti iz okoline. Pa i pijesak, voda, snijeg i led reflektiraju zračenje stoga je jako zimsko sunce jednako štetno i od njega trebamo jaku zaštitu.
Iz okoline možemo biti izloženi kancerogenom radonu iz zraka koji je važan čimbenik rizika za rak pluća. Stoga je i okoliš važan.
Pušenje
Zasad najsnažniji rizični čimbenik, a često je udružen s još nekim drugima, ostaje pušenje, tvrdi dr. sc. Kust. Pušenje je vodeći uzrok raka i smrtnosti od raka i kad god prestane donosi velike dobrobiti. Povezano je s mnogim tipovima raka. Čak i u fazi liječenja prestanak pušenja, povećava šanse za izlječenje.
– Kada netko kaže da popuši samo nekoliko cigareta dnevno, to uopće ne znači da je smanjio rizike. Nema donje granice za pušenje bez rizika, naglašava dr. sc. Kust.
Infektivni čimbenici
Od bakterija, parazita i virusa, najvažniji su virusi. Primjerice, Epstein-Barr virus koji se prenosi slinom, ljubljenjem dijeljenjem četkica za zube i sl. Može se prenijeti i krvlju. Osim što je uzročnik mononukleoze ta vrsta herpes virusa može uzrokovati pojavu limfoma i raka epifarinksa.
Infekcija je doživotna i kad nema nikakvih simptoma. Nema cjepiva ni specifične terapije.
Herpes virus tipa 8 vezan je uz pojavu Kaposi sarkoma. Većina inficiranih nema simptoma.
Merkell cell karcinom najagresivniji je od karcinoma kože, čak i od melanoma. Može biti češći kod osoba zaraženih HIV-om.No, virus uzročnik HIV-a danas je dobro pokriven lijekovima pa s njim ljudi žive kao s kroničnom bolešću.
Hepatitisi
Hepatitisi B i C mogu dovesti i do kronične upale jetre pa do raka. Prenose se krvlju. Hepatitis B snažno je zauzdalo cijepljenje, tako i broj oboljelih. No za hepatitis C nema cjepiva, ali postoje novi oblici liječenja.
HPV virus
Ima puno podtipova, a mnogi su visokorizični. Uzroci su gotovo svih malignih tumora maternice. Šire se direktnim seksualnim kontaktom, vaginalnim, analnim, oralnim.
Razvijeno je više tipova cjepiva i u razvijenim zemljama gdje se široko primjenjuje daje odlične rezultate.
Helicobacter pylori
Smatra se da ga imaju dvije trećine svjetskog stanovništva. Prenosi se direktnim kontaktom ustima ili kontaminiranom hranom i vodom. Uzrokuje želučani čir, a može dovesti do karcinoma. Većina bolesnika ne zna da je nositelj. Srećom, uspješno se liječi trojnom terapijom antibioticima.
