Portal ZdravljeAktualnoOd opuštanja do obaveznog cijepljenja - kako se Europa i Kina bore protiv omikrona
PANDEMIJSKE VARIJACIJE

Od opuštanja do obaveznog cijepljenja – kako se Europa i Kina bore protiv omikrona

Kako se Austrija, Velika Britanija, Francuska, Španjolska, Danska i Kina bore s ovim novim valom covida-19?

U Austriji od veljače obvezno cijepljenje

Austrija će početkom veljače uvesti obavezu cijepljenja protiv koronavirusa za sve odrasle osobe starije od 18 godina, a istodobno i visoke kazne za one koji to odbiju. Status necijepljene osobe predstavljat će “prijestup” za koji će pojedinac, u slučaju da ga ponovi, biti novčano kažnjen u rasponu od 600 do 3600 eura. Iznimka su trudnice i osobe koje se iz zdravstvenih razloga ne mogu cijepiti.

U Francuskoj svađa oko škola

I Pariz je krajem tjedna pooštrio pravila za necijepljene koji više neće smjeti u ugostiteljske objekte ili javne ustanove, kao ni u vlakove i avione. Do sada je to bilo moguće uz negativan test, objavio je DW.

No, u Francuskoj kazne za necijepljene nisu pooštrene, a i škole ostaju otvorene. No, među prosvjetnim djelatnicima postoji nezadovoljstvo. Oni su štrajkali prošlog četvrtka (13. siječnja), a kap koja je prelila čašu bila je promjena pravila testiranja tri puta u posljednjih nekoliko tjedana.

Danska relaksira mjere

Na ulicama Kopenhagena nema naznaka da zemlja prolazi kroz fazu ekstremne incidencije i da se u Danskoj dnevno zarazi preko 20.000 ljudi.

Zoološki vrtovi, zabavni parkovi, kina i kazališta i dalje su otvoreni. No, ulazak je dopušten samo onima koji su cijepljeni ili su preboljeli covid, kao i onima koji pokažu negativan test.

Omikronski val puno je blaži od očekivanog, situacija je na intenzivnoj njezi, prema riječima ministra zdravstva Magnusa Heunikea, pod kontrolom. Trenutne brojke su visoke, ali su posljednjih dana u stalnom padu.

Danska je opuštena prvenstveno zbog visoke stope procijepljenosti od 80 posto. Gotovo 55 posto primilo je treće cjepivo. U pripremi je četvrta doza cjepiva za posebno ugrožene skupine stanovništva.

Španjolski premijer usporedio covid s gripom

U Španjolskoj se već neko vrijeme raspravlja o intervjuu premijera Pedra Sancheza u kojem je rekao da bi se na covid, s obzirom na visoku stopu procijepljenostio i blagi tijek omikrona, uskoro sve više trebalo gledati kao na gripu.

No bolnički odjeli intenzivne skrbi u Španjolskoj i dalje su puni, pa su liječnici i znanstvenici na premijerovu izjavu reagirali ocjenom da se covid ne može uspoređivati s gripom. “Pandemija još nije gotova, a trenutno ne znamo ni u kojem smjeru se kreće”, rekao je Oscar Zuriaga, potpredsjednik Španjolskog epidemiološkog društva.
Španjolska je podijeljena oko mjera. Dok je u Madridu na snazi ​​samo nošenje maske, u ostalim regijama u javni je život uvedeno 2G pravilo, odnosno dopušten je pristup samo cijepljenim osobama ili onima koje su preboljele covid.

U Velikoj Britaniji traži se strategija samo za ranjive skupine

I u Velikoj Britaniji neki pozivaju na opuštanje, drugi na oprez.

Vođa britanske krizne skupine za koronavirus, Clive Dix, poziva na “novu normalnost” s obzirom na to da je smrtnost od omikronske varijante usporediva s onom od gripe.

On traži “ciljanu strategiju” samo za ranjive skupine. U Velikoj Britaniji cijepljeno je preko 90 posto starijeg stanovništva, a treće cjepivo primilo ih je preko 60 posto.

Krajem tjedna karantena je skraćena na pet dana kako bi se ublažili izostanci s posla. Prije samo nekoliko dana u bolnice je poslano 200 vojnika – na zamjenu osoblju koje je na bolovanju zbog koronavirusa. Broj operacija odgođenih zbog pandemije popeo se na šest milijuna.

U Kini mali broj slučajeva i nulta tolerancija

Za razliku od mnogih europskih zemalja, u Kini nema govora o ublažavanju mjera. I to unatoč činjenici da je incidencija već mjesecima – nula.

Tri su metropole u potpunoj izolaciji: Xi’an s 13 milijuna, Anyang s 5,5 milijuna i Yuju s milijun stanovnika.

Stroge mjere dio su kineske nulte tolerancije na koronavirus. Već pri pojavi prvih slučajeva izolirani su cijeli gradovi. Svi stanari su testirani i ne smiju napuštati svoje domove. Prakticira se i prisilni smještaj u karantenskim hotelima.

Aplikacija za praćenje zaraženih obavezna je u Kini tako da je relativno lako pratiti infekcije.

U Kini je od početka pandemije službeno zaraženo oko 100.000 ljudi. Francuska i Španjolska trenutno bilježe više zaraženih – u jednom danu.

Pretpostavlja se da će se rigorozna politika nulte tolerancije zadržati barem do kraja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Najava iz Europe

EU stvara zalihe medicinske opreme i lijekova

Covid danas – iskustvo iz prve ruke, nema karantene, simptomi blaži

Respiratorne infekcije u Kini, otamo kažu – ništa neuobičajeno

Upale pluća među djecom u Kini, SZO traži podatke

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Miastenija gravis

Nepomičan jezik, spušteni kapci, kroz život 450 tisuća tableta

Joško Lalić

Odrastao je u domu, a način kojim danas pomaže drugima – lekcija nam je svima

Liječenje raka dojke u RH

Prof. Pleština: Hrvatska se po preživljenju podigla iznad EU prosjeka

Pokreni nešto svoje

Dodijeljena potpora poduzetničkim inovacijama

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Renatin život s teškom bolesti

Miastenija mi je uzela mišiće, ali nije dušu

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Obilježavanje u Rijeci

Multipla skleroza – nepredvidiva i različita bolest nepoznatog uzroka

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Prof. Gmajnić: Za miran godišnji, roditelji bi sami davali antibiotike djeci

Nefreteta Zekić Eberhard
Najčešća kronična bolest jetre

Dr. Mikolašević upozorava na nealkoholnu masnu bolest jetre

izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, dr. med.
Količina soli u namirnicama koje često konzumiramo

Kako ne pretjerivati sa soli? Otkrivamo skrivene izvore u hrani

Redakcija

Dodaci prehrani – čemu koji služi i zašto mogu biti štetni, objašnjava dr. Radić

doc. dr. sc. prim. Boris Radić