Poremećaji prehrane i hranjenja odnose se na stanja u kojima hrana i prehrana imaju instrumentalnu i manipulativnu ulogu odnosno način reguliranja tjelesnog izgleda. Trenutno je poznato da u Hrvatskoj od poremećaja u prehrani boluje više od 35 000 ljudi. No, procjenjuje se da je stvarna slika daleko opsežnija.
Mnogi oblici poremećaja hranjenja i danas su slabije vidljivi, zanemareni ili se njima nitko ne bavi. Ono što bi mnoge začudilo je da neki od oblika tih poremećaja mogu čak biti prisutniji u tjelesno aktivnoj populaciji.
Karakterizira ih neprilagodljiv nagon za postizanjem određenog oblika tijela, najčešće mršavim i većinom ekstremni strah od debljanja. Odnosno opsjednutost slikom o mršavom izgledu tijela.
Neprimjetan početak
– Spektar poremećaja prehrane je širok, kaže dr. sc. Gordana Kenđel Jovanović iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ. Od njih su najčešće opisana anoreksija nervoza i bulimija nervoza te kompulzivno prejedanje. Početak ovih poremećaja gotovo je neprimjetan. Ponekad se čini kao oblik samodiscipline i snage volje koji ne privlači pažnju okoline. Dodatno, psihološki aspekti koji doprinose poremećaju poput emocionalnih problema, niskog samopoštovanja, sklonosti ekstremnom perfekcionizmu, precijenjene ideje o tijelu ili slici tijela, također mogu proći nezapaženo.
Nezamijećeni i neliječeni oblici poremećaja prehrane predstavljaju prijetnju tjelesnom i psihičkom zdravlju osobe, a mogu dovesti do bolesti ili čak smrti.
EU projekt za amatere i rekreativce
Sve to daje velik značaj EU projektu – Sportska zajednica protiv poremećaja prehrane – SCAED (engl. Sports community against eating disorders). Tiče se posebno poremećaja prehrane rekreativnih i amaterskih sportaša pogotovo mlađe dobi, od 12 do 21 godine. U njega su uključene dr. sc. Kenđel Jovanović, dipl. ing. nutr. i doc. dr. sc. Tatjana Čulina, spec. školske medicine iz NZJZ PGŽ. U njemu će naši stručnjaci sudjelovati s kolegama iz Italije, Poljske, Grčke, Bugarske i Sjeverne Makedonije u sljedećih 30 mjeseci.
Mreža organizacija, izvor vjerodostojnih informacija za sportski sektor, prvi su ciljevi. A do kraja godine trebala bi nastati i brošura. Njome bi se trenerima, roditeljima, sportašima, posebno mladima, te naravno tjelesno aktivnoj populaciji, ponudili resursi za vjerodostojne informacije, pomoć, savjetovanje.
Trenerima nužna edukacija
Većina profesionalnih sportaša imaju podršku psihologa i nutricionista dok je u neprofesionalnom sportu ta podrška slaba, kaže dr. sc. Kenđel Jovanović. Također, treneri nemaju potrebnu edukaciju i znanje za prepoznavanje rizičnih ponašanja u prehrani kao i o metodama pomoći.
Cilj je europskog projekta identificirati poremećaje prehrane među europskim sportašima neprofesionalcima te stvoriti interaktivan materijal (priručnik, karta europskih entiteta za podizanje svjesnosti i promicanje razmjene najboljih praksi među institucijama) namijenjen organizacijama povezanim sa sportom (sportski i rekreativni klubovi, udruge, institucije za obuku trenera i sl.).
Roditeljska uključenost
– Temelj projekta je istraživanje prevalencije poremećaja prehrane, ponašanja, stavova i mišljenja vezano uz prehranu, tjelesnu masu i oblik tijela neprofesionalnih sportaša. Dodatno, istraživat će se znanje, stavovi i mišljenja u vezi poremećaja prehrane među njihovim roditeljima te trenerima kao i njihove navike tjelesne aktivnosti, prehrane i načina života, kaže dr. sc. Kenđel Jovanović. Rezultati istraživanja poslužit će kao temelj budućih istraživanja i projekata, dok će se dobiveni priručnik uvesti u praksu kroz osnovne radionice aktivnog učenja i edukacija o pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti poremećajima prehrane, koje bi trebale dugoročno pomoći ne samo sportašima već i trenerima te obiteljima sportaša.
Otkrivanje rizičnih načina hranjenja
– Nemaju svi oboljeli jednake simptome ili težinu simptoma, ističe dr. sc. Kenđel Jovanović. Ključno je razumjeti potencijalne čimbenike rizika za tjelesno aktivne pojedince i rekreativne sportaše, zbog čega oni mogu biti podložniji daljnjim zdravstvenim komplikacijama. Cilj je rano otkrivanje nepravilnih načina prehrane i hranjenja koji bi mogli dovesti do ozbiljnih poremećaja prehrane ako ostanu neotkriveni ili neodgovarajuće liječeni.
Važnost pouzdanih izvora
Svi profesionalci koji rade sa sportašima i brinu se za njih trebali bi biti svjesni potencijalnih zdravstvenih opasnosti poremećaja prehrane i važnosti njihove rane detekcije. Ali i roditelji. Svima njima, kao i tjelesno aktivnim pojedincima i sportašima treba omogućiti odgovarajuću edukaciju o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, kaže dr. sc. Kenđel Jovanović. Trenerima i roditeljima treba omogućiti dostupnost pouzdanim izvorima o pravilnoj i odgovarajućoj prehrani te tjelesnoj aktivnosti temeljenima na znanstvenim dokazima, te ih upoznati s osobitostima i liječenjem poremećaja prehrane.
Uz sport uvijek i pravilna prehrana
Bavljenje sportom od djetinjstva pomaže graditi samopouzdanje, bolju tjelesnu kondiciju., Unapređuju se vještine, uči vrijednostima timskog rada te postavljaju temelji za cjeloživotne navike tjelesne aktivnosti. Uz navike tjelesne aktivnosti, također su dobro znane i zdravstvene dobrobiti pravilne, odgovarajuće prehrane.
Ako je raznovrsna, prilagođena energetskim i tjelesnim potrebama, omogućit će ne samo održavanje zdravlja i dobrobiti, već i postizanje željenih sportskih izvedbi, čemu najviše teže tjelesno aktivni pojedinci i osobe koje se bave sportom.
Upitni stavovi
Pri organizaciji svoje prehrane kao i u potrazi za onom prehranom koja će podržati njihove tjelesne i sportske potrebe, oni se nerijetko oslanjaju na izvore u medijima. Nekad na obitelj, prijatelje, vršnjake, trenere i osoblje u sportskim ili fitnes klubovima.
– Svi ti izvori mogu utjecati na prehrambeno ponašanje sportaša, te ponekad dati ograničene ili netočne informacije o prehrani. To, naglašava dr. sc. Gordana Kenđel Jovanović može dovesti do poremećaja zdravlja i neodgovarajućih prehrambenih navika.
Opasna brza i laka rješenja
Uz veliku želju za postizanjem određenih sportskih izvedbi kao i izgleda tijela, mnogi traže brza i lako dostupna rješenja, najčešće iz nevjerodostojnih izvora o prehrani.
Također, neuspješno postizanje željenog izgleda i oblika tijela te sportskih izvedbi mogu dovesti do ozbiljnog psihičkog i tjelesnog stresa. Primjerice, zahtjevi za pojačanim izvedbama i treningom mogu dovesti do većeg izlaganja riziku od ozljeda mišićno-koštanog sustava. Mogu voditi psihološkim problemima, medicinskim komplikacijama. Neodgovarajućoj razini energije te padu imuniteta. Kada se navedenom dodaju i kulturološki ideali koji naglašavaju mršavost ili određeni tip tijela, povećava se rizik od razvoja poremećaja prehrane.
Opasnost od niza bolesti
Od dugotrajnih posljedica na zdravlje opisuje se niz bolesti kao npr. smanjena mineralizacija kostiju, amenoreja, srčano-žilne bolesti, bolesti probavnog sustava, te razne psihičke poteškoće. Obrambena tajnovitost i kompulzivnost osoba s poremećajima prehrane mogu značajno otežati dijagnosticiranje i liječenje poremećaja. Uz dovoljno ranu detekciju, ističe dr. sc. Kenđel Jovanović, tek integrirana medicinska i psihijatrijska intervencija može spriječiti narušavanje zdravlja, spasiti život i poboljšati kvalitetu života.
Početak obično u adolescenciji
Poremećaji obično počinju tijekom adolescencije i mlađe odrasle dobi. Pokazalo se da mlađe osobe imaju više stope potpunog oporavka i nižu smrtnost od odraslih. To ranoj detekciji i liječenju daje iznimnu važnost.
– Podaci o pojavnosti poremećaja prehrane u općoj populaciji variraju. Od 0 do 19 posto u muškaraca, 6 do 45 posto u žena. Najčešće, naglašava dr. sc. Kenđel Jovanović, zbog toga što se mnoga istraživanja baziraju na najviše istraživanim poremećajima poput anoreksije i bulimije.
Ortoreksija, bigoreksija, nearlyreksija
Ostali oblici poremećaja prehrane i hranjenja ostaju zanemareni. Dr. sc. Kenđel Jovanović otkriva nam neke od njih. Bigoreksija (opsjednutost izgradnjom mišića i mišljenje da tijelo nikada nije dovoljno veliko ili mišićavo). Ortoreksija (opsjednutost zdravom prehranom i nutritivnom kvalitetom hrane). Ili nearlyreksije (opsjednutost niskokaloričnom hranom i prekomjernim vježbanjem uz održavanje stanja uhranjenosti na najnižoj vrijednosti normalne uhranjenosti). Lako mogu ostati nezabilježeni.
Važna je i vrsta sporta
Dodatni je problem što se najčešća istraživanja poremećaja prehrane uglavnom provode među ženskom populacijom. Razlog je što se smatra rizičnijom od muške zbog češće težnje i psihičkog opterećivanja određenim oblikom tijela i stanjem uhranjenosti.
No, smatra s, podsjeća dr. sc. Kenđel Jovanović, da je prevalencija ovog javnozdravstvenog problema zapravo veća kod tjelesno aktivnih osoba i sportaša nego u općoj populaciji.
Znanstveni dokazi pokazuju da je prevalencija poremećaja prehrane veća kod žena, adolescenata i sportaša koji se bave estetskim sportovima (primjerice ples, gimnastika, umjetničko klizanje).
Zatim u sportovima koji ovise o tjelesnoj masi (primjerice hrvanje, karate, judo, taekwon-do). Ali i u sportovima izdržljivosti (primjerice atletika, biciklizam, plivanje).
Dostupne podatke preispitati
– No, nedavno se pokazalo da muškarci koji se bave grupnim sportovima imaju gotovo jednaku prevalenciju nekog oblika poremećaja prehrane kao i muškarci koji se bave prethodno opisanim rizičnim sportovima, kaže dr. sc. Gordana Kenđel Jovanović. To znači da je prevalencija poremećaja prehrane vjerojatno i viša od trenutno dostupnih podataka što je potrebno istražiti.
Poremećaji hranjenja izazovni su i složeni te u njihovo upravljanje i rješavanje moraju biti uključeni posebno educirani profesionalni zdravstveni radnici.
Uz njihove preporuke i informacije, lakše se snalaziti s bilo kojom situacijom koja uključuje poremećaj prehrane ili hranjenja.
Brza dostupnost stručnjacima
Svi koji brinu o tjelesno aktivnim pojedincima i sportašima, a osobito treneri, trebaju znanja i vještine za ranu detekciju, upozorava dr. sc. Kenđel Jovanović. Time mogu olakšati ranu intervencije, i dobiti pristup dovoljnoj infrastrukturnoj podršci za uspješne intervencije.
Stoga, temeljem podataka trenutnih istraživanja na ovom području naglasak bi se trebao staviti na razvoj programa za izgradnju kapaciteta pomoći u detekciji i liječenju poremećaja prehrane. Te olakšanu dostupnost multidisciplinarnoj stručnoj i infrastrukturnoj podršci na razini sportskog i rekreativnog kluba na nacionalnoj razini.
