Do sada ništa nije izazvalo toliko oprečnih rasprava kao marihuana. Sve o tome iznosi nam doc. dr. sc. prim. Boris Radić, specijalist neurologije i subspecijalist za cerebrovaskularne bolesti iz Poliklinike Medikol.
Zadnjih dvadesetak godina ona je u cijelom svijetu česta tema mnogih stručnih skupova, okruglih stolova i rasprava. Jedni ističu njezina ljekovita svojstva te traže dekriminalizaciju i korištenje u medicinske svrhe. Drugi žele legalizaciju. Treći to sve osporavaju i traže strogu zabranu uzgoja, posjedovanja i korištenja te primjenu vrlo oštrih zakonskih kazni.
Svi oni iz brojnih istraživačkih studija uzimaju samo one činjenice koje idu u prilog njihovoj tvrdnji zanemarujući ono što ih opovrgava. Neki kažu da je alkohol puno opasniji od marihuane i da je treba ozakoniti. Drugi tvrde da bi se njezinim ozakonjenjem punio državni proračun, a ne džepovi preprodavača.
Najmanje je onih koji na temelju činjenica stručno i znalački tvrde u kojoj mjeri je marihuana lijek, a u kojoj otrov, jer ona je zasigurno i jedno i drugo pa odgovorno predlažu i donose mudre odluke o dekriminalizaciji.
THC glavni sastojak
Marihuana je laka halucinogena droga koja se dobiva od osušenog usitnjenog lišća i rascvjetanih vrhova biljke indijske konoplje (Cannabis indica). Sadrži oko 426 kemijskih tvari, od kojih neke djeluju antibakterijski, neke opuštaju, a neke mogu izazvati halucinacije. Njezin glavni psihoaktivni sastojak je tetrahidrokanabinol (THC) koji se u marihuani kreće od 0.2 do 3 posto. Neke novije vrste mogu sadržavati i 20 posto THC-a.
THC se sporo uklanja iz tijela i dugo djeluje, za razliku od nikotina.
Hašiš se sastoji od mehanički izdvojene konopljine smole sastrugane s lišća i nakupina na stabljici. Jači je od marihuane i sadrži 15 do 50 posto THC-a. Najjače je hašišovo ulje – ekstrakt otopine smole. Osim THC-a, marihuana u lišću ili cvjetnim vrhovima ima stotine različitih biokemijskih tvari koje se pušenjem s dimom unose u dišni sustav i oštećuju ga. Uporaba u obliku čaja ili kolačića je manje štetna.
Primjena tradicionalna stoljećima ranije
Marihuana ljekovito djeluje na mozak, a preko mozga i na imunosni sustav i tisućama godina se koristi u rekreativne i medicinske svrhe. Ljekovita svojstva marihuane su otkrivena u Kini 2700 godina prije Krista i sigurno je najstarija ljekovita biljka koja se i danas na Istoku, osobito u Indiji, koristi kao tradicionalni pučki lijek. Kao lijek koristili su je i drevni Grci i Egipćani.
Antički liječnik Galen iz 2. stoljeća pisao je da su u Carskom Rimu davali indijsku konoplju radi stvaranja ugode i povećanja užitka.
U Europi su počeli koristiti kanabis u ljekovite i rekreativne svrhe mnogo kasnije, međutim, 1484. papa Inocent VIII je zabranio njegovu uporabu pa se korištenje nije više spominjalo u javnosti. Tek 1839., kada se nakon višegodišnjeg službovanja u Indiji u domovinu vratio irski liječnik W. B. O’Shaugnessy. On je opisao svoja iskustva u primjeni marihuane u liječenju i objavio studiju o ljekovitosti kanabisa. Tek tada europska medicina počinje je koristiti. Za smirivanje i ublažavanje bolova, liječenje migrene, reumatizma, epilepsije, menstrualnih bolova i neuralgije. Također i kao analgetičko i hipnotičko sredstvo.
Učinci ovisni o nizu čimbenika
Brojna istraživanja terapijske primjene halucinogena provedena su između 1950. i polovine šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Napisano je napisano nekoliko desetaka knjiga i više od tisuću istraživačkih kliničkih radova.
Začetnik stručnog istraživanja djelovanja kanabisa na psihičko stanje je bio francuski psihijatar Jacques-Joseph Moreau de Tours.
Kakvi su učinci kanabisa?
Učinci koje doživljava korisnik kanabisa (marihuane) su promjenjivi i ovisit će o nizu čimbenika.
Dozi, načinu primjene, prethodnom iskustvu, bilo kakvoj istodobnoj uporabi druge droge, osobnim očekivanjima, stanju raspoloženja i društvenom okruženju u kojem se droga koristi.
Promijenjeno stanje svijesti
Učinci kanabisa uključuju više stanja. Promijenjeno stanje svijesti, korisnik se može osjećati vrlo sretan, opušten, društven i nesputan. Iskrivljenog shvaćanja vremena i prostora. Korisnik se može osjećati osjetljivijim na stvari oko sebe, a može imati i življi osjet okusa, vida, mirisa i sluha. Može imati ubrzan puls, krvave oči, proširene zjenice i često povećan apetit, poremećenu koordinaciju i koncentraciju.
To čini aktivnosti poput vožnje automobila ili rada sa strojevima teškima i opasnima.
Mogu se javiti negativna iskustva, kao što su tjeskoba, panika i misli proganjanja.
Veće količine kanabisa vode u teža stanja
Ljudi koji koriste velike količine kanabisa mogu postati usporeni ili dezorijentirani i mogu doživjeti toksičnu psihozu – ne znajući tko su, gdje su ili koliko je sati. Visoke doze također mogu uzrokovati promjenljive osjećaje, nepotpune misli, halucinacije i osjećaj nestvarnosti.
Koliko je vremena potrebno da kanabis počne djelovati?
Učinci udahnutog kanabisa osjećaju se unutar nekoliko minuta, dosežu svoj vrhunac za 10 do 30 minuta, a mogu potrajati dva ili tri sata. Međutim, jestivom kanabisu, koji može sadržavati veću količinu THC-a, može trebati dulje vrijeme da postigne puni učinak jer se mora upiti iz probavnog sustava.
Učinak jestivog kanabisa može trajati i do 12 sati. THC je visoko topiv u mastima i može se pohraniti u masnim stanicama nekoliko mjeseci. Pohranjeni THC otpušta se vrlo sporo i neravnomjerno natrag u krvotok.
Kada se koristi medicinski kanabis?
Najčešća uporaba medicinskog kanabisa je kod jake ili dugotrajne boli, mučnine i povraćanja zbog kemoterapije (liječenje raka) i bolnih grčeva mišića.
Međutim, postoji nekoliko medicinskih stanja za koje bolesnici mogu koristiti medicinsku marihuanu, a koja se mogu razlikovati ovisno o državnom zakonu.
Medicinska marihuana dolazi u različitim oblicima za uporabu, uključujući ulje, tabletu ili kapsulu, tekućinu koja se može ispariti, sprej za nos i tradicionalno osušeno lišće i pupoljke koji se mogu pušiti ili jesti.
Marihuana se ne koristi za liječenje već za ublažavanje tegoba bolesti u sljedećim bolesnim stanjima.
Liječenje simptoma AIDS-a. Glaukom (povišen očni tlak). Neuropatija (bolest živaca). Mučnina i povraćanje tijekom primjene kemoterapije u liječenju zloćudnih bolesti. Bolovi uzrokovani ustrojnim psiho-fiziološkim bolestima (npr. u govorno-slušnom području). Spastičnost mišića i bolovi u udovima (multipla skleroza ili ozljeda kralježnične moždine). Simptomi bolesti kretanja kao u Parkinsonovoj bolesti, Huntingtonovoj bolesti (smetnje kretanja i demencija), pri Touretteovu sindromu (motorički i glasovni tikovi). Za poboljšanje teka u bolestima poremećaja probave: kaheksija (gubitak tjelesne mase) ili gladovanje. Kod mučnine i povraćanje zbog različitih tjelesnih razloga nastanka. Protiv migrenozne glavobolje.
FDA odobrava za dva teška oblika epilepsije
U lipnju 2018. FDA (Američka agencija za lijekove) je odobrila Epidiolex (kanabidiol ili CBD) tvrtke GW Pharmaceuticals.
Epidiolex je oralna otopina za bolesnike starije od dvije godine za liječenje epilepsijskih sindroma: Lennox-Gastautovog sindroma i Dravetovog sindroma. Riječ je o dva teška oblika epilepsijskih napadaja koji počinju u djetinjstvu. U opsežnim studijama s 516 bolesnika s bilo kojim tipom napadaja, pokazalo se da je Epidiolex, uzet zajedno s drugim lijekovima, učinkovit u smanjenju učestalosti napadaja.
U SAD-u konoplju mogu uzimati ljudi oboljeli od težih bolesti, kako bi smanjili tjelesnu bol. U nekim europskim zemljama, primjerice u Nizozemskoj, konoplja je dekriminalizirana.
Hrvatska odobrila primjenu 2015.
Države koje su odobrile njenu primjenu su više država u SAD-u, Kanada, Meksiko, Argentina, Portugal, Jamajka, Ekvador, Urugvaj, Peru, Sjeverna Koreja, Izrael, Češka, Slovačka, Poljska, Rumunjska, Španjolska, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, Švicarska, Nizozemska, Švedska, Finska, Danska, Velika Britanija i Hrvatska. Od 15. listopada 2015. prema pravilniku Ministarstva zdravstva Hrvatske odobrena je primjena medicinske marihuane. I to u bolesnika koji boluju od multiple skleroze, zloćudne bolesti, AIDS-a i epilepsije.
Time su stvoreni uvjeti za uvoz lijekova na bazi indijske konoplje u Hrvatsku. Lijekovi koji sadrže tetrahidrokanabinol (THC), dronabinol i nabilon mogu se izdavati u ljekarnama samo na liječnički recept. Te lijekove propisuju izabrani liječnici u djelatnosti opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i zdravstvene zaštite žena. Izdaje se na neponovljivi recept. Samo po preporuci specijalista neurologije, internističke onkologije, onkologije i radioterapije, infektologije i specijalista pedijatrije sa subspecijalizacijom iz neuropedijatrije.
Kanabis ne liječi, dopunjuje ili olakšava liječenje
Povjerenstvo je utvrdilo kako prikupljeni znanstveni dokazi pokazuju da nijedan pripravak na bazi indijske konoplje nije sposoban zaliječiti ili trajno izliječiti zloćudnu bolest. Također je utvrdilo da ne može zaustaviti napredovanje multiple skleroze ili AIDS-a.
Neki pripravci smanjuju tegobe pa se preporučuje njihovo korištenje uz druge oblike liječenja. Lijekovi koji sadrže THC mogu se propisivati na recept u količini potrebnoj za liječenje do najviše 30 dana, a ukupna količina propisanog THC-a ne smije prelaziti 0,75 grama.
Nuspojave
Dugoročni učinci stalne uporabe mogu uključivati brojne nuspojave. Oštećenje pluća, rizik od razvoja kroničnog bronhitisa i povećani rizik od razvoja zloćudne bolesti dišnog sustava. Pogoršanje već postojeće srčano krvožilne bolesti, budući da uporaba kanabisa značajno povisuje broj otkucaja srca. Smanjenje razine koncentracije, smanjeno kratkoročno pamćenje. Također, poteškoće s razmišljanjem i učenjem (nestaje ako se prestane s uporabom kanabisa).
Nadalje može doći do smanjenja seksualnog nagona. Uz to do smanjenja broja spermija kod muškaraca, te neredovitih mjesečnica kod žena (nestaje ako se prestane s uporabom kanabisa).
Ovisnost je najteža nuspojava
Najteži oblik nuspojave je ovisnost o kanabisu. To je opsesivna potreba za korištenjem droge, zajedno s problemima povezanim s kroničnom uporabom droga.
Postoji i sindrom kanabinoidne hiperemeze. U tom sindromu uporna mučnina, povraćanje i bolovi u trbuhu mogu se pojaviti kod ljudi koji su prethodno pušili marihuanu dugoročno (šest mjeseci ili više).
Može doći do dehidracije, poremećaja elektrolita i akutnog zatajenja bubrega. Neće svi korisnici kanabisa razviti ovo stanje.
Što treba izbjegavati?
Nemojte voziti, upravljati strojevima ili obavljati druge opasne radnje dok koristite kanabis. Kanabis može uzrokovati vrtoglavicu, pospanost i poremećenu sposobnost rasuđivanja. Nezakonito je biti pod utjecajem marihuane i voziti. Izbjegavajte alkohol dok koristite kanabis. Alkohol će povećati vrtoglavicu, pospanost i poremećenu sposobnost rasuđivanja.
Neželjene interakcije s drugim lijekovima
Kanabis može pojačati učinke drugih lijekova koji uzrokuju pospanost. Kod lijekova kao što su lijekovi protiv alergije, za liječenje nesanice, protiv bolova, za liječenje tjeskobe i poremećaja raspoloženja, lijekovi za liječenje epilepsije. Nemojte koristiti kanabis ako ste trudni ili biste mogli zatrudnjeti.
Postoje neki dokazi da žene koje puše kanabis tijekom začeća ili tijekom trudnoće mogu povećati rizik da im se dijete rodi s urođenim manama. Trudnice koje nastave pušiti kanabis vjerojatno su izložene većem riziku od rađanja djece niske tjelesne težine. Nemojte koristiti kanabis ako dojite. Ne ostavljajte THC lijekove na recept (dronabinol, nabilon), marihuanu, hašiš ulje ili jestive namirnice s dodatkom kanabisa na dostupnim mjestima. Tamo gdje bi djeca, kućni ljubimci ili bilo tko drugi mogao nesvjesno uzeti proizvod.
Mogu se pojaviti ozbiljne nuspojave. U SAD doneseni su državni zakoni koji zahtijevaju da se određene količine kanabisa stave u zaključan i siguran spremnik ili prostor.
Predoziranje
Tegobe predoziranja uključuju umor, nedostatak koordinacije, napadaj panike, prisilne misli i poremećaj ponašanja.
Potražite hitnu medicinsku pomoć ako je potrebno. Na primjer, napadaj panike, otežano disanje, bol u prsima ili psihički poremećaj mogu zahtijevati hitno liječenje.
Jestivi proizvodi (npr. čokoladice, medvjedići, kolačići) mogu sadržavati veće koncentracije THC-a i mogu se povezati s težim, neugodnim psihoaktivnim nuspojavama. Jestivim namirnicama može trebati dulje vrijeme za učinak, mogu imati jači učinak, a određivanje točne doze može biti teško.
Konačni dokazi koristi i štete i dalje nedostižni
Tijekom proteklih 20 godina došlo je do značajnih promjena kod primjene kanabisa.
Do danas je 28 država u SAD i više država u Europi ozakonila kanabis za liječenje medicinskih stanja. Ove značajne promjene u politici značajno su promijenile obrasce uporabe kanabisa i razumijevanje razine rizika.
Na temelju nedavnog nacionalnog istraživanja u SAD, 22,2 milijuna Amerikanaca (od 12 godina i starijih) izjavilo je da su koristili kanabis u posljednjih 30 dana. A između 2002. i 2015. postotak korisnika kanabisa u ovoj dobnoj skupini stalno raste.
Unatoč opsežnim promjenama u politici na državnoj razini i brzom porastu uporabe kanabisa u medicinske svrhe i za rekreacijsku uporabu, konačni dokazi o kratkoročnim i dugoročnim zdravstvenim učincima (štetnosti i dobrobiti) uporabe kanabisa i dalje su nedostižni.
Nema odrednica za sigurnu primjenu
Nedostatak znanstvenih istraživanja rezultirao je nedostatkom podataka o zdravstvenim učincima i posljedicama uporabe kanabisa. To predstavlja značajan javnozdravstveni problem za ranjive skupine poput trudnica i osoba u pubertetu.
Za razliku od drugih tvari čija uporaba može predstavljati rizik, kao što su alkohol ili duhan, ne postoje prihvaćene odrednice koje bi pomogle pojedincima dok donose odluke. Prvenstveno o tome hoće li, kada, gdje i kako koristiti kanabis na siguran način u svrhu liječenja.
