Nutricionistica Marija Vezilić savjetuje što je pravilna prehrana, posebice u pandemiji
nutricionistica Marija Vezilić, foto: privatna arhiva

U posljednje vrijeme sve se češće postavlja pitanje kako se pravilno hraniti za vrijeme jesenskih i zimskih mjeseci, posebno u vrijeme Covid-19 pandemije.

Nutricionistica Savjetovališta za prehranu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Marija Vezilić, tvrdi kako se osnovnih smjernica pravilne prehrane potrebno pridržavati tijekom cijele godine.

To su već svima dobro poznata pravila: umjerenost, raznolikost i uravnoteženost. Razlika u prehrani tijekom godišnjih doba jest odabir vrste namirnica iz pojedine skupine, a ono što bih preporučila je konzumacija sezonskih namirnica. Ne rastu i ne sazrijevaju bez razloga jesenske i zimske namirnice poput tikve, batata, šipka, citrusa ili kupusa baš u ovo doba godine. Te namirnice obiluju nutritivnim tvarima koje doprinose jačanju našeg imuniteta, ublažavaju simptome svih infektivnih bolesti i svakako pomažu u bržem oporavku organizma. Za vrijeme zimskih mjeseci i u vrijeme pandemije pridržavajte se prehrane koja uključuje prehranu bogatu svježim sezonskim voćem i povrćem, integralnim žitaricama, mahunarkama, ribom, nemasnim mesom, a izbjegavajte namirnice bogate jednostavnim šećerima i zasićenim masnim kiselinama. Obroci koje pripremate trebaju biti lagani i hranjivi te bogati esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima (A, C, E, beta-karoten) i mineralima (cink, selen, bakar) koji jačaju imunološki sustav. Unosite puno tekućine kako bi spriječili dehidraciju organizma i nadoknadili elektrolite. Tekućinu unosite u obliku vode, čajeva, juha, svježe iscijeđenih sokova od voća i povrća, a izbjegavajte gazirana pića, industrijske napitke i alkohol – savjetuje ova nutricionistica.

Polovične informacije

Velik broj ljudi okrenuo se tzv. zdravoj prehrani i nerijetko nisu dovoljno educirani, pa zaboravljaju na važnost nekih namirnica i njihovu nutritivnu vrijednost.

Nutricionizam je danas izrazito popularan. Informacije o prehrani dostupne su u gotovo svim medijima. O tome kako se hraniti, koje namirnice uzimati, što uključiti/isključiti iz prehrane ljudi uglavnom dobiju putem internet portala i putem društvenih mreža. Ovaj način komunikacije doveo je do mogućeg izlaganja polovičnim i/ili neprovjerenim informacijama. Nekvalitetan savjet može biti opasan za zdravlje, može oslabiti organizam, usporiti metabolizam, uzrokovati iscrpljenost i zato je važno obratiti se struci. Najvažnije što bih istaknula je da bilo koji savjet koji isključuje pojedinu skupinu namirnica nije dobar za zdravlje. Pravilno se hraniti znači uživati u različitim namirnicama i biti umjeren u njihovoj količini. Treba znati da izbacivanjem određenih nutrijenata u prehrani i jednolična prehrana ima svoje posljedice te može dovesti do poremećaja u organizmu.

Pravilna prehrana ne mora biti skupa za što kao primjer ova stručnjakinja navodi plavu ribu, bogatu omega 3 masnim kiselinama, koja je jeftinija od bijele ribe. Kako će pojasniti svi nutrijenti su dostupni u sezonskim namirnicama i nema potrebe posezati za trendovskim namirnicama.

Prehrana u starijoj dobi

Postoji li razlika kod osoba starije životne dobi? Postoje li dodatni pripravci koje biste preporučili?

Starenjem dolazi do promjene u sastavu tijela, smanjuje se mišićna masa, a povećava udio masnog tkiva, usporava se metabolizam, slabi osjet okusa, mirisa. Rezultat tih promjena može bit smanjeni unos hrane i vode, a time i nedovoljan unos pojedinih nutrijenata. Stariju životnu dob prati nedostatak bjelančevina, željeza, cinka, selena, vitamina B1, B6, B12 i vitamina D što može biti ili zbog nedovoljnog unosa ili pak zbog nedovoljne apsorpcije tih nutrijenata u organizmu. U slučaju utvrđenog nedostaka svakako bi ih preporučila kao suplement, ali naravno uz pridržavanje smjernica pravilne prehrane. Najčešća pogreška u prehrani osoba starije životne dobi je prekomjeran unos soli, šećera i zasićenih masnoća i prevelik energetski unos. Opće smjernice za pravilnu prehranu u ovoj populaciji ostaju iste, ali se odabir hrane treba prilagoditi dobi i zdravstvenom stanju osobe. Stariju životnu dob prate određene bolesti poput osteoporoze, anemije, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, hipertenzije, demencije te je važno pripaziti na izbor namirnica. Jedite raznovrsnu prehranu bogatu različitim voćem i povrćem. Ne zaboravite na boje na vašem tanjuru. Što više boja na tanjuru više zaštitnih tvari unosite. Pripremajte laganu nemasnu uglavnom kuhanu hranu („na lešo“), u foliji, na roštilju, kuhajte lagane juhe od povrća, pijte dovoljno tekućine, u pripremi jela koristite mediteransko začinsko bilje i maslinovo ulje, ne preskakačite obroke, jedite češće i manje obroke, izbjegavajte masnu, jako začinjenu, prženu i pečenu hranu, izbjegavajte mesne nareske, mesna pečenja, punomasne mliječne proizvode, prekomjernu konzumaciju alkohola te zaslađena i gazirana pića.

Što je s djecom, trebaju li njima dodaci prehrani?

Zdravo dijete bi trebalo sve potrebne nutrijente zadovoljiti putem pravilne prehrane. Djeca jesu izbirljiva i uglavnom im je prehrana jednolična, ali tu roditelji trebaju odigrati svoju ulogu i primjerom pokazati i naučiti dijete kako i što jesti. Posljedice nepravilne prehrane tijekom djetinjstva osjete se u kasnijoj životnoj dobi u obliku kroničnih nezaraznih bolesti poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka, kardiovaskularnih bolesti, gihta, gastritisa i nekih vrsta karcinoma.

Što kad osoba oboli od covida ili gripe? Na što treba dodatno paziti kada je riječ o prehrani?

Preporučuju se manji, a češći obroci. Potrebno je pripaziti na unos dovoljne količine bjelančevina potrebnih za održavanje mišićne mase. Uz svaki obrok jedite hranu koja je bogata bjelančevinama: meso, riba, jaja, sir, mahunarke, orašaste plodove. Tijekom bolesti povećana je potreba i za dodatnom energijom. Birajte namirnice poput cjelovitih žitarica (zobene pahuljice, proso, ječam, heljda, riža), krumpira, batata, integralne tjestenine i integralnog kruha. Vitamine i minerale potrebne za jačanje imuniteta i za brži oporavak od bolesti osigurajte unosom različitog voća i povrća. Vodite računa o unosu tekućine, osim vode i čajeva uključite mliječne napitke i cijeđene voćne sokove kako bi povećali energetski unos. Ne zaboravite i na probiotike koje ćete unijeti konzumacijom kiselog kupusa i repe, fermentiranih mliječnih proizvoda poput kefira, jogurta s probiotikom ili acidofila. Ako prehranom nije moguće zadovoljiti potrebe za hranjivim tvarima, preporučuje se uvesti nutritivnu potporu u obliku dodataka prehrani, propisanih od strane liječnika, a po potrebi i enteralnu ili parenteralnu prehranu, ovisno o funkciji probavnog sustava.

Subscribe
Notify of
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments