Rano otkrivanje melanoma bit će novi nacionalni preventivni program

Datum:

O aktualnoj situaciji po pitanju melanoma i zloćudnih tumora kože za portalzdravlje.hr u Osijeku smo razgovarali s akademkinjom Mirnom Šitum, predstojnicom Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice i voditeljicom Referentnog centra Ministarstva zdravstva za melanom.

-Kada govorimo o situaciji u Hrvatskoj ona je, nažalost, unatoč brojnim javnozdravstvenim aktivnostima koje hrvatski dermatolozi provode već 20 godina, loša. Kada uspoređujemo incidenciju melanoma u Hrvatskoj s onom u Europi, onda Hrvatska nema tako visoku incidenciju. Posljednji podaci Registra za rak iz 2019. govore o 904 novootkrivena melanoma što je 100 slučajeva više nego li godinu ranije. No, ono što je poražavajuće je da je među njima umrlo 211 osoba. Smrtnost od melanoma u Hrvatskoj je vrlo visoka i mi u trenutku otkrivanja melanoma vidimo da je 60 posto melanoma koji su lokalizirani samo na koži. No, ostalih 40 posto pacijenata u trenutku otkrivanja bolesti već imaju metastaze ili u limfnim čvorovima ili u unutarnjim organima – opisuje akademkinja Šitum.

I solarij kao uzrok

Ljudi ne mogu shvatiti da promjena na koži može predstavljati životno pitanje. Imamo ono vjerovanje da puno madeža donosi puno sreće u životu. Tu su i ona razmišljanja tipa “neću to operirati, pa s time sam se rodio”. Kao da je sve s čime smo se rodili dugoročno dobro. Takva razmišljanja su posebno prisutna među muškarcima i to svugdje, ne samo u Hrvatskoj. Upravo zato od melanoma češće obolijevaju muškarci jer oni kasnije dolaze na pregled, ne obraćaju pozornost svojoj koži, čak ih ni kozmetički ne smeta neka promjena na koži. Žene se ipak više njeguju i dolaze ranije kod liječnika. Važno je reći da se melanom najčešće pojavljuje u dobi od 50 godina i kasnije i uvijek češće kod muškaraca, osim u dobnom razredu između 18. i 35. godine kada je češći kod žena. Razlog tome je solarij.

U svijetu je poznat podatak da devet posto melanoma kod žena nastaje zbog korištenja solarija. Puno ljudi još odlazi u solarij i to kao pripremu za ljeto. No, ta priprema se može postići i sukcesivnim laganim izlaganjem na svom balkonu ili vrtu po desetak minuta.

Od 1956. znanost je dokazala da su ultraljubičaste zrake kancerogen prve klase bilo iz prirodnih ili umjetnih izvora. Zanimljivo je da su istraživanja pokazala da je 95 posto stanovništva Europe svjesno da su rak kože i melanom povezani s ultraljubičastim zračenjem, ali ih se samo 15 posto štiti od UV zraka.

Važno je reći da sunce nije samo tri tjedna na plaži ljeti, ono je tu cijelu godinu. UVA zrake su prisutne cijele godine i izazivaju fotostarenje i zloćudne tumore kože. Moramo kontinuiramo pripaziti na izlaganje ultraljubičastom zračenju, upozorava akademkinja Šitum.

Pravovremeno otkrivanje

Stoga je cilj naših javnozdravstvenih preventivnih akcija edukacija o potrebi fotozaštite i otkrivanje zloćudnih tumora kože tijekom pregleda kože koje se ovih dana događaju na trgovima, stadionima, parkovima. Poseban naglasak je na prevenciji i ranom otkrivanju melanoma koji je najzloćudniji među njima, ali i jedan od najzloćudnijih tumora uopće. Melanom ima sklonost ranom metastaziranju i zato nam je u preventivnim akcijama najvažnije njegovo pravovremeno otkrivanje. To znači da u trenutku otkrivanja bude plitak, točnije tanji od jednog milimetra mjereno mikroskopom. Činjenica je da ovim aktivnostima ne možemo pregledati cijelo pučanstvo Hrvatske, ali želimo upozoriti na to da je potrebno otići dermatologu kod sumnjivih promjena na koži. Osobito kod osoba koje imaju rizične čimbenike za nastanak melanoma ili karcinoma kože. Također naglasak stavljamo na to da treba posvetiti pozornost fotozaštiti, odnosno izbjegavanju direktnog izlaganja suncu i želimo da što više hrvatskih građana usvoji pojam„fotoprotektivno ponašanje“, naglašava ova ugledna dermatologinja.

Hrvatski dermatolozi se već niz godina bore s uvjerenjem prema kojem je preplanulo lijepo.

– Preplanulost više nigdje nije u trendu, već bijela, svjetla, aristokratska put. Preplanula put je samo iz daljine atraktivnija. No, kada mi dermatolozi pogledamo osunčanu kožu, koja se neprestano izlaže suncu i solariju, to je uvijek za deset godina starija koža, nego li bi bila da je zaštićenija.

Tamni se i uz visoki faktor

Nuspojava izlaganja suncu nisu samo zloćudni tumori nego i fotostarenje kože. Odrasle osobe koje nisu u kategoriji posebno osjetljivih trebale bi koristiti kreme sa SPF 30. Niže od toga mi dermatoonkolozi ne priznamo zaštitom. Djeca i osobe svijetle puti, kao i oni s puno madeža ili oni koji su već operirali madeže ili promjene na koži trebaju cijelo vrijeme koristiti SPF 50 +. Zabluda je da se ne može potamnjeti ispod tako visokog zaštitnog faktora. Sustavnim laganim i kratkotrajnim izlaganjem suncu i uz taj faktor možete dobiti ten koji je prikladan za ljetnu garderobu. Kada su djeca u pitanju, do treće godine života ih se nikako ne bi smjelo direktno izlagati suncu. Odlazak u jutarnje šetnje i kasno poslijepodne što će biti dovoljno za sintezu vitamina D, upozorava akademkinja.

Opekotine kao čimbenik

Važno je naglasiti da osim UV zračenja postoje i genetski rizični čimbenici.
– Pod posebnim rizikom su osobe koje imaju posve svjetlu kožu, pjegavu put, crvenokosi, plavooki i plavokosi. To su one osobe koje nakon desetak minuta direktnog izlaganja suncu već dobiju opekotine. Opekotine su najveći rizični čimbenik u razvoju melanoma, osobito ako se dobiju tijekom djetinjstva do 14. godine, a napose ako su praćeni pojavom mjehura. Te osobe imaju dvostruko veći rizik za nastanak melanoma kasnije kroz život. Osim genetike, kao što sam već naglasila, iznimno rizičan čimbenik je neprimjereno izlaganje ultraljubičastom zračenju. Mi bez sunca ne možemo živjeti i ono ima mnoge dobre učinke na naše zdravlje pa i naše raspoloženje.

Svatko treba koristiti sve njegove blagodati, ali u primjerenom razdoblju u danu. Između 10 i 16 sati poslijepodne treba se maknuti s direktnog izlaganja suncu jer je UV index, koji je mjera jačine ultraljubičastog zračenja, tada najjači. U tom razdoblju dana tijekom ljetnih mjeseci bi praktički trebalo biti u zatvorenom prostoru ili dubokoj hladovini jer malo stablo, suncobran ili tenda na brodu nisu dovoljni, budući da imamo refleksiju svjetla od površine vode, pijeska i trave i onda imamo isti učinka kao da smo na suncu, objašnjava dr. sc. Šitum.

Samopregledi kože

Kako hrvatski dermatolozi u posljednje dvije godine pandemije nisu bili u mogućnosti izlaziti među građane, puno se radilo na edukaciji. Naime, kako je upravo akademkinja Šitum Hrvatsku pridružila još 2008. velikoj europskoj Euromelanom organizaciji, protekle dvije godine i kod nas je stavljen naglasak na samopregled.

– Kožu treba pregledati jednom mjesečno i ako se naglo pojavila neka tamna točkica bilo crna, tamnosiva ili je postojeći madež naglo narastao, promijenio boju ili izgubio boju, počeo svrbjeti ili boljeti vrlo je izgledno da se nešto ozbiljno događa u toj promjeni ili da je u njoj počeo nastajati melanom. Također u slučaju da imate mali roskasti čvorić, a na vrhu njega krastice koje povremeno otpadnu pa krvare, u slučaju da se dulje vremena ta promjena ponavlja, ili ako imate crvenu flekicu na licu koja se povremeno ljuska i pecka, vrlo je izvjesno da imate početni karcinom kože. Naime, važno je naglasiti da razlikujemo melanom koji je gotovo uvijek u različitim tamnosmeđim nijansama ili ljubičasto-crno obojen i nastaje najčešće iz madeža i druge vrste zloćudnih tumora kože- karcinome koji nisu toliko zloćudnog tijeka, ali se moraju liječiti.

To što ste vidjeli i što vas je uznemirilo pokažite svom liječniku obiteljske medicine. U slučaju da on procjeni da ste hitni i ako postoji sumnja u melanom dobit ćete termin kod dermatologa isti dan.

Ako dolazite na preventivni pregled onda ćete se prijaviti i čekati određeni termin, naglašava naša sugovornica.

Bez dermatologa na otocima

Zanimljiv je i podatak, da unatoč dovoljnom broju dermatologa u Hrvatskoj, oni nisu ravnomjerno raspoređeni, pa primjerice osim otoka Lošinja, nijedan hrvatski otok nema dermatologa.

– Stoga smo mi naše akcije unazad šest godina posvetili stanovnicima hrvatskih otoka. Bili smo na Visu, Hvaru, Cresu, Unijama, Susku. Sada će od 22. do 26. lipnja čak 26 hrvatskih dermatologa otići na Brač, gdje ćemo tri dana pregledavati sve zainteresirano stanovništvo u osam općina. No, treba reći i da Ličko – senjska županija nema dermatologa, a ni Gorski kotar. Jedan veliki dio Hrvatske je bez dermatološke skrbi.

Ipak sjajna je vijest kako je ministar zdravstva, prof. Vili Beroš, donio odluku da će od ove godine Nacionalni plan probira za prevenciju i rano otkrivanje melanoma od ove godine biti peti nacionalni preventivni program uz onaj za dojku, cerviks, pluća i debelo crijeva. Počeli smo izradu Nacionalnog plana i jako sam zahvalna zbog ove odluke.

Smatram da smo mi dermatolozi doživjeli svoju satisfakciju, ali smo zahvalni i što je zdravstvena administracija prepoznala da su zloćudni tumori kože zadnjih deset godina najučestalija vrsta zloćudnih tumora s najvećim porastom incidencije među svim drugim zloćudnim tumorima u ljudi, poručuje akademkinja Šitum.

Podijelite objavu:

Popularno

Ostalo
Related

Voditeljica Referentnog centra za PTSP o prvom vodiču za ljude s traumama

Nebrojeno se puta u nekom od javnih servisa dogodi...

Glukagon u spreju dostupan u ljekarnama na recept

Od 1. prosinca u svim je ljekarnama na recept...

Povećanje naknade za dopust za njegu djeteta s težim poteškoćama

Uoči Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, u Vladi su...

Turski građevinari započinju obnovu Vinogradske

U KBC-u Sestre milosrdnice kreće obnova šest objekata oštećenih...