U posljednjem desetljeću u Hrvatskoj se smrtnost od raka prosječno smanjuje za 1,4 posto godišnje. Pri tomu je veliki iskorak evidentan kod raka dojke za koji je u istom razdoblju pad smrtnosti ─ 4,5 posto godišnje. Nadalje, studija CONCORD-3 utvrđuje kako je petogodišnje preživljenje, za pacijentice kojima je dijagnoza postavljena u razdoblju između 2017. − 2019. godine, bila 87 posto. Samo je dio to podataka koji naglašavaju neupitnu važnost što ranijeg otkrivanja ove bolesti jer, kako će navesti dr. Martina Bašić-Koretić, onkologinja iz KB Dubrava, rano otkriven rak dojke izlječiv je u 90 do 96 posto slučajeva!
Smrtnost je niža od EU prosjeka
− Preporuka je bazičnu mamografiju učiniti s 40 godina, a kod rizičnih pacijentica pet do deset godina ranije. Probir, pokrenut 2006., smanjuje smrtnost i poboljšava kvalitetu života. Rano otkriven rak dojke izlječiv je u 90 do 96 posto slučajeva. Zahvaljujući javnozdravstvenim akcijama, upornosti HZJZ-a i angažmanu zdravstvenih radnika i udruga pacijenata, rak se otkriva ranije, preživljenje se poboljšalo, a smrtnost je u Hrvatskoj niža od prosjeka EU.
− Prvi korak pri otkrivanju bolesti jest odrediti podtip tumora i stadij same bolesti. Jer uz sve napore struke, javnozdravstvene aktivnosti i ozbiljne te vrijedne pomake uime što ranije detekcije bolesti, OECD izvještaj navodi kako je u Hrvatskoj smrtnost od raka dojke koja se mogla izbjeći 22 slučaja na sto tisuća žena što je čini 18 posto višim prosjekom od onoga za EU. Stadij se utvrđuje dijagnostičkom obradom, uključujući mamografiju, ultrazvuk, najčešće i MR dojki.
Nakon dijagnoze, multidisciplinarni tim određuje optimalan plan liječenja, uzimajući u obzir veličinu i podtip tumora, stadij bolesti, opće stanje pacijentice i prateće bolesti. Terapija može započeti operacijom ili sistemskom terapijom (kemoterapijom, imunoterapijom, HER2 ili rijetko endokrinom terapijom), s ciljem izlječenja, smanjenja rizika povrata i poboljšanja prognoze, objašnjava dr. Bašić-Koretić.
Rizik od povrata bolesti
Pri tomu, pojasnit će, oko 75 posto slučajeva čini hormonski ovisan rak (HR+). Liječenje ovog podtipa bolesti se temelji na hormonskoj terapiji koja usporava razvoj bolesti blokadom receptora ili smanjenjem razine hormona u tijelu, potrebnih za rast tumorskih stanica.
– Čak i kod tumora s vrlo niskom izraženošću ovih receptora (1–9 posto), iako ih liječimo kao trostruko negativne (kemoterapijom), hormonska terapija može smanjiti rizik povrata bolesti. Stoga je endokrina (hormonska) terapija indicirana kod svih HR+ tumora, uz pažljivo praćenje nuspojava i prilagođavanje svakoj pacijentici.
Rizik od povrata bolesti koji ističe dr. Bašić-Koretić realnost je onkoloških dijagnoza pa tako i raka dojke, kao najučestalijeg sijela raka kod žena u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Tim više je, uz sve dosad navedeno, važno govoriti upravo o tom riziku i činiti sve kako bi jednom spašen život takvim i ostao. Zašto je moguć povrat raka dojke, ova će liječnica objasniti time da tumorske stanice možda ostaju “uspavane” do određenog okidača.
Stadij bolesti
– Ono što znamo je da su redovite kontrole ključne, kao i liječenje u ranoj fazi. Danas pacijentice s visokim rizikom, uz standardnu hormonsku terapiju, primaju i dodatne terapije, poput CDK4/6 inhibitora, koji smanjuju rizik povrata. Njihova učinkovitost u metastatskoj bolesti sada se potvrđuje i u ranoj fazi. Očekujemo da će nove endokrine terapije, koje već pokazuju rezultate u metastatskom raku, uskoro imati primjenu i ranije. Danas imamo terapije za HR+ karcinom dojke u prvoj liniji koje su pokazale značajno, čak i dvostruko produženje vremena do progresije bolesti.
Kod određenih pacijentica postignuto je i klinički značajno produljenje ukupnog preživljenja, o čemu se donedavno nismo usudili ni razmišljati. Kod pacijentica s visceralnim metastazama postižu brz učinak usporediv s kemoterapijom, ali s duljim preživljenjem, bez progresije i manje nuspojava. Rizik kod hormonski ovisnog raka dojke procjenjuje se prema stadiju bolesti, broju pozitivnih limfnih čvorova, stupnju proliferacije, postotku izraženosti HR, veličini tumora, pojasnit će.
Danas imamo terapije za HR+ karcinom dojke u prvoj liniji koje su pokazale značajno, čak i dvostruko produženje vremena do progresije bolesti.
– Postoje i određeni algoritmi kojima se možemo koristiti, kao i genomski potpisi. Kada donosimo odluku o liječenju, uzimamo u obzir sve karakteristike bolesti. Endokrina terapija je obavezni dio liječenja HR+ tumora i uključuje nekoliko lijekova, a kako raste rizik bolesti, pojačava se i endokrina terapija. Za premenopauzalne pacijentice dodajemo LHRH agoniste koje apliciramo jednom mjesečno, namjerno ih uvodeći u menopauzu, uz endokrinu terapiju. Kod postmenopauzalnih pacijentica uvodimo inhibitor aromataze. Kod visokorizičnih pacijentica u liječenju ranog karcinoma dojke dodajemo CDK4/6 inhibitore. Što je rizik povrata bolesti veći, veći je i opseg liječenja, zaključit će dr. Bašić-Koretić.
Preciznije uništavanje tumorskih stanica
Ono što onkološkom liječenju slijedi jest još preciznije uništavanje tumorskih stanica čime će biti sačuvane zdrave stanice i tkiva, smatra ova liječnica navodeći kako znanje o malignim bolestima eksponencijalno raste.
– Neće biti bitno porijeklo tumora već specifične karakteristike na koje ćemo djelovati ciljanim terapijom. Rezultat će biti učinkovitije liječenje s manje nuspojava, poručuje.
Bolji rezultati u liječenju raka dojke kao i razvoj terapija koji i nadalje slijedi, obećava nam svima budućnost koju struka često ističe — učinimo ovu bolest kroničnom bolešću.
I dotad se trebamo nastojati odnositi kao prema kroničnoj bolesti, te redovito pratiti stanje i provoditi propisane kontrole kako bismo što ranije otkrili i mogući povrat bolesti. I kako kaže dr. Bašić-Koretić, mali koraci mogu smanjiti rizik povrata bolesti i pomoći u očuvanju kvalitete života.
– Ključno je okružiti se ljudima koji pružaju potporu i inspiraciju, pa tako uključivanje u udruge oboljelih može donijeti osjećaj pripadanja, posebno jer okolina ponekad reagira udaljavanjem. Redovita fizička aktivnost, zdrava prehrana, izbjegavanje alkohola i cigareta, održavanje optimalne tjelesne težine i redovan san ključne su preporuke.
