Tekuća biopsija ne zvuči kao poznat pojam. Ali, samo laicima. Jer, biokemija i molekularna biologija revolucioniraju medicinu krupnim koracima. Zato su molekularno-biološke tehnologije usmjerene ka personaliziranom pristupu promijenile pristup mnogim bolestima. Posebno se to odražava na maligne.
Među njima je i kolorektalni karcinom koji godišnje odnese 1,4 milijuna života u svijetu. Kolorektalni karcinom spada u najučestalije maligne bolesti i u Hrvatskoj. Rano otkrivanje i ciljano liječenje jedini su uvjeti poboljšanja. No, kroz program nacionalnog probira u najboljim slučajevima odazove se do 25 posto pozvanih.
Utoliko je značajniji projekt istraživanja tekuće biopsije koji se provodi i u Hrvatskoj. Spada u nove koncepte precizne medicine koji bi mogli iz temelja promijeniti pristup ranom otkrivanju bolesti, čak i prije nego što se bilo kojom poznatom metodom danas otkriva.
Hrvatski projekt
Pod nazivom Gensko, proteinsko i RNA profiliranje kolorektalnog karcinoma primjenom tekuće biopsije, projekt se u Hrvatskoj provodi od 2020. godine. Nositelj je Farmaceutsko- biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Partneri su KBC Sestre milosrdnice iz Zagreba, KBC Rebro Zagreb i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Na projektu surađuju sa Sveučilištem La Sapienza u Rimu i Ludwig-Maximilian-Universität München, iz Njemačke.
O projektu su nam više rekle voditeljica – prof. dr. sc. Karmela Barišić, i izv. prof. dr. sc. Donatella Verbanac sa Zavoda za medicinsku biokemiju i hematologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Projekt je financiran od Hrvatske zaklade za znanost, i trajat će 48 mjeseci, tako da završava 2024. godine.
Neinvazivan i ponovljiv postupak
Tekuća biopsija neinvazivan je i ponovljiv postupak uzimanja periferne krvi. Iz nje se specifičnim metodama izoliraju cirkulirajuće tumorske stanice (CTC), vezikulne strukture podrijetlom iz tumorskih stanica, nazvani egzosomi, te cirkulirajuća tumorska DNA (ctDNA).
Cilj istraživanja jest identifikacija biljega specifičnih za kolorektalni karcinom (CRC) u biološkim uzorcima dobivenim tim neinvazivnim postupkom.
A potom procjena njihovog dijagnostičkog potencijala u usporedbi s uzorcima tkiva dobivenim tijekom kolonoskopije.
Za biljege su odabrani oni geni, RNA i proteini koji su povezani s procesom nastajanja kolorektalnog karcinoma.
Analiza iz uzorka krvi
Predloženi projekt uključuje pacijente s kolorektalnim karcinomom i pacijente s benignim adenomom.Adenom je stanje koje u pojedinim slučajevima, prethodi nastajanju karcinoma crijeva.
Kao rezultat ispitivanja, kažu Barišić i Verbanac, očekuje se utemeljena procjena dijagnostičkog potencijala svakog odabranog biljega za spomenuti karcinom.
Tekuća biopsija koncept je koji počiva na činjenici da u perifernoj krvi cirkuliraju tumorske stanice ili stanična DNA podrijetlom iz tumora.
Uzorak za analizu je uzorak krvi, dakle postupak je vađenje krvi što je daleko lakše, a za pacijenta poštednije nego klasične biopsije ili punkcije.
Biopsije solidnih tumora, a i njihovih metastaza, povezane su s brojnim izazovima, od agresivnosti medicinskoga postupka do reprezentativnosti izuzetoga uzorka.
Jednostavnija i dostupnija
U tom smislu bi tekuća biopsija bila jednostavnija i dostupnija, nepovezana s agresivnim medicinskim postupkom. A davala bi, pojašnjavaju Barišić i Verbanac, precizne podatke. To je moguće jer uključuje molekularne i genske analize uzorka krvi na prisutnost cirkulirajućih tumorskih stanica, ili cirkulirajuće DNA koja potječe iz tumora.
Molekularno biološke tehnike kojima se do takvih analiza dolazi nisu lake niti jednostavne. No, Hrvatska, kažu naše sugovornice, ima dobro razvijene laboratorije koji nimalo ne zaostaju za najrazvijenijim europskima.
Dramatična poboljšanja koja bi tekuća biopsija mogla donijeti, može čak dovesti do identificiranja pojedinaca s velikim rizikom za razvoj bolesti.
Kontrole bi pravovremeno mogle otkriti bolest prije nego sve dosadašnje metode.
Razvijeni primjenjuju tekuću biopsiju
Koliko su to dramatična poboljšanja za rano otkrivanje i precizno liječenje bolesti svjedoči i činjenica da je razvijaju mnoge zemlje.
Za brojne vrste tumora. Francuska i Italija samo su neke od onih koji tekuću biopsiju primjenjuju kao redovitu metodu koju zdravstveni sustav priznaje i plaća. U Sloveniji izvrsne rezultate pokazuju istraživanja koja povezuju tekuću biopsiju i rak pluća.
Za molekularno biološke pretrage dobivene biopsijom iglom, već sada znamo kako neće uvijek obuhvatiti najagresivnije prisutne subklonove.
Naime, pojedinačni tumori sastoje se od različitih subpopulacija koji lako mogu zaobiđeni. Neki tumori, poput raka pluća, nalaze se na udaljenim mjestima, a biopsija iglom može biti vrlo teška i predstavljati visok rizik za pacijenta.
Važnost potpunijih informacija
Tako sadašnja standardna onkološka praksa koja analizira primarni tumor, može dati i nepotpune informacije u pogledu karakterističnih metastaza. Budući da ih može obuhvatiti, tekuća bi biopsija mogla predstavljati ključni cilj za sustavnu prevenciju, rano otkrivanje ali i sustavno praćenje uspjeha u terapiji raka.
Postoje medicinski rizici, osobito kod djece, od ponovljene anestezije da bi se dobilo dovoljno dijagnostičkih i prognostičkih informacija.
Kada je riječ o metastazama, pokušaj dobivanja odgovarajućeg uzora tkiva putem biopsije je prilično invazivan. I najčešće predstavlja veliki izazov i za operatera i u konačnici za samog pacijenta.
EU ubrzava primjenu precizne medicine
U tom svjetlu tekuća je biopsija mogući odgovor precizne medicine kao modela za prilagođavanje zdravstvene skrbi svakom pojedinom pacijentu.
Koristi se novim genskim alatima za klasifikaciju i karakterizaciju bolesti. I svakako još nije dosegnula puni potencijal. Kada bi ušla u rutinsku primjenu, uz prediktivnu vrijednost značajna je njezina prednost u praćenju razvoja bolesti i učinkovitosti terapije.
Europski savez za personaliziranu medicinu (EAPM), organizacija s kojim naše sugovornice aktivno surađuju već dugi niz godina, zauzima se za ubrzanje istraživanja i uvođenja ove metode u zemlje EU. Riječ je o odgovoru na sve veće izazove u borbi s malignim bolestima. Jedan od pravaca je i promicanje korištenja tekuće biopsije u rutinsku kliničku skrb, zaključuju Barišić i Verbanac.
