To nije ništa drugo već alibi zdravstvene i političke administracije kojemu je cilj da sakrije vlastitu nesposobnost, neorganiziranost, nečinjenje kao i loše upravljanje ovom krizom, poručuje KoHOM u priopćenju objavljenom dan nakon ministrove odluke o testiranju antigenskim testovima u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite.
Ta ista administracija je prije Božića popuštala mjere, dodvoravajući se politici, tvrdeći da je situacija dobra i stabilna iako ih je zdravstvena struka upozoravala da to ne čine. A danas bi odgovornost za takve katastrofalne odluke, prebacivali na druge, navodi KoHOM.
Iz te udruge upozoravaju da su ordinacije obiteljskih liječnika već sada pretrpane, a pacijenti u mnogim slučajevima teško odmah mogu dobiti svog izabranog liječnika na telefon. Istodobno, obiteljski liječnik prosječno tijekom radnog vremena obradi čak i 200 pacijenata.
Obiteljski liječnici nikad nisu pa tako ni sada ne bježe od posla. I do sada su (i bez tzv. covid dodatka) uz sve svoje redovite poslove, liječili čak 85 posto svih oboljelih od covida, dežurali u tzv. covid ambulantama, cijepili, radili briseve… Međutim, KoHOM smatra da je dužan upozoriti javnost da će se prebacivanjem testiranja, visoko potencijalno zaraženih osoba, u ordinacije ozbiljno ugroziti struka obiteljske medicine, ali i pacijenti!
Dužni smo javno pitati zdravstvenu administraciju, ministra zdravstva i ravnatelja HZJZ-a kako zamišljaju da će se u zatvorenim i mahom malim ordinacijama obavljati testiranje vrlo vjerojatno zaraženih, u nazočnosti bolesnih pacijenata? Ili će liječnik i sestra dežurati na ulici ispred svojih ordinacija na testnim punktovima, ali tko će onda biti u ordinaciji? Tko će obavljati posao obiteljskog doktora, pita KoHOM.
Ministar zdravstva Vili Beroš u utorak je tijekom obraćanja javnosti zapitao “A tko bi to testiranje trebao odraditi ako ne primarci!”
Bez nositelja, liječnika 104 ordinacije
Obiteljska medicina jedina je zdravstvena struka koja je 2020. g., prema izvješćima HZZO i HZJZ, u odnosu na 2019. g. povećala broj kontakata na oko 42,4 milijuna, a taj će broj u 2021. biti daleko veći. Podsjećamo javnost da u obiteljskoj medicini u danas postoji 2327 timova obiteljske medicine (podaci Statističkog ljetopisa HZJZ, 2020.), ali samo 2223 liječnika obiteljske medicine (Demografski Atlas HLK;2021.) koji skrbe o 3,66 milijuna osiguranih osoba. Ti podaci ukazuju da alarmantnu činjenicu da već sada imamo 104 tima bez nositelja, liječnika, što znači da 104 ordinacije svojim prekovremenim radom „pokrivaju“ preostali liječnici obiteljske medicine. Od 2223 liječnika obiteljske medicine, čak 185 starije je od 65 godina, što znači da su stekli uvjete za mirovinu, a u ordinacijama ih zadržava samo entuzijazam i predanost struci i pacijentima. Slijedom navedenog, jasno je u ovom trenutku u RH u Hrvatskoj nedostaje 300 liječnika obiteljske medicine što ostavlja bez temeljnog liječnika više od 500 000 osiguranika. Istodobno, 650 liječnika je starije od 60 godina što je 33 posto ukupnog broja liječnika obiteljske medicine i što ukazuje na realnu mogućnost da za pet godina još pola milijuna ljudi ostane bez izabranog liječnika. Prosjek godina svih liječnika obiteljske medicine je 53 godine, a čak 80 posto čine žene. Istovremeno, na specijalizaciji je samo 150 liječnika u cijeloj zemlji što nije dovoljno ni da nadomjesti one starije od 65 godina koji još rade! Specijalizanti, uz to, najmanje 4 godine neće raditi u svojim ordinacijama. Jasno je, da je i bez novih zaduženja obiteljska medicina ozbiljno ugrožena. Trebamo li se čuditi što zdravstvena administracija koja nije u stanju nakon dvije godine pandemije osigurati dovoljne kapacitete za testiranje, nije u stanju ni to prepoznati?
