Jeste li ikada uočili spremnike sa zelenim poklopcima u vašoj ljekarni? Umjesto u smeće, u ove “zelene kutije” bacaju se stari lijekovi iz našeg kućanstva. I to besplatno i neovisno o tome gdje smo ih kupili ili podigli na recept. Magistra farmacije Marta Zenko iz Ljekarni Jagatić za čitatelje objašnjava što je farmaceutski otpad, zašto predstavlja ekološki rizik te daje jasne upute što sve možemo donijeti na sigurno zbrinjavanje.
Što možete donijeti u ljekarnu
Što sve građani u ljekarni mogu samostalno odložiti u zelene spremnike, nabraja magistra Zenko. To su: lijekovi, sirupi i kapi kojima je istekao rok trajanja ili se više ne koriste, oštećeni ili kontaminirani lijekovi i primarna ambalaža lijekova.
– Isto tako, djelatnicima u ljekarni građani mogu predati i medicinske proizvode kupljene u ljekarni, poput toplomjera, tlakomjera, inhalatora, glukometra i slično – dodaje magistra.
Ljekarne, naime, imaju obvezu osigurati spremnik za prikupljanje starih i neiskorištenih lijekova, pojašnjava magistra.
– To je zakonski regulirano jer se radi o opasnom otpadu koji zahtijeva posebno postupanje. Svaka ljekarna ima spremnik sa zelenim poklopcem u koji građani samostalno, bez čekanja, mogu odložiti farmaceutski otpad iz svojih domova.
Napominje pak kako nije moguće sav medicinski otpad pravilno zbrinuti u ljekarnama. Važno je, kaže magistra Marta Zenko, znati što se smije, a što ne smije odlagati u ove spremnike.
Farmaceutski i infektivni otpad – važne razlike
Naime, u dobroj namjeri građani sve češće donose i infektivni otpad, a za čije zbrinjavanje nisu odgovorne ljekarne. Poput šprica, igli, trakica za mjerenje šećera, zaštitnih maski, zavoja, katetera i ostalog materijala koji je bio u kontaktu s tjelesnim tekućinama, nabraja magistra. Za ovu vrstu otpada postoje druga rješenja.
– Takav otpad smatra se infektivnim medicinskim otpadom i ne smije se ostavljati u ljekarnama. Infektivni medicinski otpad moguće je sigurno predati u domovima zdravlja, bolnicama i u reciklažnim dvorištima gdje postoje posebni spremnici s crvenim poklopcem – savjetuje Marta Zenko, mag. pharm.
Iako mnogo manje opasno u odnosu na infektivni i farmaceutski otpad, ni kozmetičkoj ambalaži nije mjesto u zelenim spremnicima. Primjerice kreme, šamponi, losioni i slično, ali i higijenski proizvodi i prazne bočice u kojima nisu bili lijekovi.
Infektivni medicinski otpad moguće je sigurno predati u domovima zdravlja, bolnicama i u reciklažnim dvorištima gdje postoje posebni spremnici s crvenim poklopcem.
Pomoćnu ambalažu reciklirajte, ona ne treba u ljekarnu
I sami smo isprobali ovu dobru praksu pa odnijeli staru “zalihu” lijekova na pravilno i sigurno odlaganje. Pritom smo prikupili svašta. Od kapi i masti dobivenih na recepte, tekućih antibiotika, joda, raznih tableta, do praznih bočica medicinskog alkohola. Naše je iskustvo potvrdilo sve što je gore objasnila magistra Zenko.
Vanjska, odnosno pomoćna ambalaža poput kutije u kojoj su tablete, ne nosi se u framaceutski otpad. Tako smo umjesto u zeleni spremnik kartonske kutijice i upute o lijeku stavili u papir, a plastične bočice alkohola i tekućine za ispiranje usta u plastiku i metal. Slično se mogu baciti i prazne boce fiziološke otopine, u staklo ili plastiku, ovisno o proizvodu.
Poželjno je da stari lijekovi poput kapi ili joda budu zatvoreni, odnosno da imaju originalne čepove ili poklopce. Ako vam se dogodi da ste ih izgubili pitajte ljekarnike što možete učiniti, izaći će vam u susret pravilnim savjetom.
Nepravilno bačeni, stari lijekovi rizik su za zdravlje
Lijekovi, naime, nisu običan otpad jer sadrže aktivne tvari koje mogu biti štetne ako završe u prirodi, pojašnjava magistra Zenko. Iz kućnog smeća završavaju na odlagalištima, a posljedično tome ispiru se u tlo i podzemne vode.
– Ukoliko ih pak ispiremo u odvod, dio tih tvari prolazi kroz kanalizaciju i može dospjeti u rijeke i more. Na taj način lijekovi mogu dugoročno štetiti ekosustavima. Primjerice, mogu narušiti hormonalnu ravnotežu kod životinja, ugroziti mikroorganizme u vodi i tlu ili potaknuti razvoj otpornosti bakterija na antibiotike, što je danas jedan od najvećih globalnih zdravstvenih problema – upozorava farmaceutkinja Zenko.
Svijest građana sve je veća
Sav prikupljeni farmaceutski otpad nadalje se sigurno zbrinjava, stoga je ključna upravo naša svijest da sljedeći put kad odemo u ljekarnu donesemo i naše stare lijekove. Građani, primjećuje magistra, sve češće pitaju gdje mogu odložiti lijekove i donose ih u ljekarnu.
– Nakon što se spremnici napune preuzima ih ovlaštena tvrtka za zbrinjavanje medicinskog otpada. Oni spremnik voze u posebna postrojenja gdje se otpad obrađuje i uništava na kontroliran, siguran i ekološki prihvatljiv način. Time se uklanja svaki rizik za zdravlje ljudi i okoliš.
