Od prvih simptoma do dijagnoze upalne križobolje ponekad prođe i osam godina, upozorila je na 27. Danima internista Slavonije i Baranje prof. dr. sc. Jasminka Milas-Ahić iz KBC-a Osijek.
– Cilj je još jednom naglasiti koliko je važno ostvariti dobru suradnju reumatologa, kliničkih imunologa i liječnika obiteljske medicine. Glavni razlog za to je činjenica da naši pacijenti koji imaju upalnu križobolju nisu pravovremeno prepoznati. Bitno je prepoznati i na pravo mjesto uputiti pacijente koji imaju upalnu križobolju, a koja je znatno rjeđa od one mehaničke. To je zapravo upalna reumatska bolest koja se češće pojavljuje kod mlađih muškaraca iako može zahvatiti oba spola. No, tipično je da simptomi traju duže od tri mjeseca i nisu vezani uz mehanički uzrok. Ovdje mehaničko opterećenje nije uzrok križobolje. Kod mehaničke križobolje je tipično od pacijenta da će vam reći da je prethodno imao teži fizički napor odnosno podizanje tereta.
Tu onda dolazi do protruzije odnosno izlaska diska i pritiska na živac. To je klasična lumboishialgija, ali kod upalne križobolje je obrnuto. Pacijenti u mirovanju imaju teže bolove i budu više ukočeni. Tu se zapravo događa upalni proces malih zglobova kralježnice i područja hvatišta tetiva, objašnjava za portalzdravlje ova specijalistica interne medicine s užom specijalnošću iz područja reumatologije te kliničke imunologije i alergologije.
Uzrok infekcija
Za upalnu križobolju postoji genetska predispozicija, a okidač joj je najčešće neka infekcija.
– Tako osobe koje imaju infekciju urinarnog trakta ili oka ili upalne bolesti crijeva kao posljedicu znaju dobiti upalnu križobolju. Terapija za ovu dijagnozu je liječenje nesteroidnim upalnim lijekovima kao što su ibuprofen ili diklofenak. Znači, cijeli spektar lijekova za koji se misli da su lijekovi protiv bolova, ali su i protuupalni lijekovi. Ako ta terapija nije učinkovita, onda kod nekih pacijenta pribjegavamo biološkoj terapiji, napominje prof. Milas Ahić.
Najveći problem neprepoznavanja bolesti je što kod dugotrajne upale dolazi do okoštavanja kralježnice.
– Od prvih simptoma do dijagnoze ponekad prođe i sedam, osam godina. To je standard i u svijetu. Zašto? Zato što i pacijenti ponekad ne prepoznaju sve simptome i zanemaruju ih. No, u upalnu križobolju uvijek treba posumnjati ako se radi o mlađoj osobi koja ima križobolju i bolove u leđima koji su izraženiji tijekom noći i u mirovanju i traju duže od tri mjeseca. Takve pacijente treba uputiti reumatologu da se na vrijeme postavi ili isključi dijagnoza upalne križobolje odnosno spondiloartritisa. Naša dijagnostika će se temeljiti uvijek prvo na laboratorijskim pretragama odnosno sedimentaciji i CRP-u te radiološkim snimkama. Može se napraviti i klasični RTG, a za osjetljiviju dijagnostiku tu je MR kralježnice gdje onda vidimo upalne promjene. To ne radimo kod svih nego kod onih kod kojih postavimo sumnju u upalnu križobolju, napominje prof. Milas Ahić, inače i članica Nacionalnog zdravstvenog vijeća.
