Najnoviji i poražavajući podaci o debljini među djecom i mladima u Hrvatskoj istaknuti su na 10. jubilarnoj konferenciji o debljini u Zagrebu. Iznijela ih je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.
– U Hrvatskoj oko 15 posto populacije čine djeca i mladi u dobi od pet do 19 godina starosti. A 27 posto njih, odnosno oko 150 tisuća djece i mladih, ima prekomjernu tjelesnu masu – navela je voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja HZJZ-a.
Udruga za prevenciju prekomjerne težine i ove je godine obilježila Dan osviještenosti o debljini, a uoči Svjetskog dana debljine. I na ovoj je, kao i na nizu skupova proteklih dana, istaknuto kako je debljina u Hrvatskoj poprimila razmjere epidemije. Pri europskom smo vrhu, a sustav ne čini dovoljno kako bi adekvatno tretirao pacijente.
Predsjednica Udruge Sonja Njunjić istaknula je kako Hrvatska ima odličnu strategiju borbe protiv prekomjerne težine, ali je ona samo “na papiru”.
– Pacijenti nisu svjesni važnosti ovog problema, ali ne samo oni. To je nešto s čime se kao civilno društvo nosimo – kazala je Njunjić.
Nije genetika, već prehrambene navike iz kuće
Rekla je i kako je samo dio problema genetska predispozicija za prekomjernu težinu. Iako se o toj predispoziciji najviše priča.
– Točno je da su određeni aspekti ljudskog tijela, pa i moguća debljina, zadani već u majčinoj utrobi. Zbog toga često volimo hranu kakvu je jela naša mama. Ali tu je i generacijski problem. Mi “vučemo” prehrambene navike iz kuće, jedemo ono što su jeli naši roditelji, to je naučeno. To ne možemo pripisati genetskoj predispoziciji, za koju je i dr. Sanja Musić Milanović istaknula na ovom skupu kako ima utjecaj od svega dva do tri posto – kazala je Njunjić.
Po njenim riječima ključan je problem što trošimo previše hrane, naročito prerađene, slatke i masne hrane. Odustalo se od prehrane naših predaka koja je bila temeljena na “grahu i ričetu”. Odnosno mahunarkama, varivima i sličnim, zdravijim obrocima.
Oko 63 tisuće djece i mladih, uz debljinu ima i pridružene bolesti.
Moderna prehrana: brzo, prerađeno, jeftino
Tu je i problem jeftine prerađene hrane. Kao i dostave iz lanaca brze prehrane koji sve više sudjeluju u našoj prehrani i pridonose javnozdravstvenom problemu debljine.
Njunjić je istaknula i kako debljina često nije izvanjski, nego unutarnji problem.
– Kada smo pod stresom ili živčani, pribjegavamo slatkoj ili masnoj hrani jer je mozak tako naučio. Mehanizam nagrade tu je veoma sličan kao kod zabranjenih droga. No masna i nezdrava hrana nisu zabranjene, a vidimo posljedice – rekla je.
“Bocnula” je i dr. Natašu Ban Toskić iz Hrvatske koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM) rekavši kako liječnici, koji su debljinu proglasili bolešću, istu bolest ne dijagnosticiraju i ne uvode u medicinske kartone.
Debljina je kronična bolest s relapsima i rješenja nema preko noći.
“Zakazali smo svi”
Spec. obiteljske medicine dr. Nataša Ban Toskić argumentirala je činjenicu zašto se bolest debljine nedovoljno dijagnosticira.
– Uzroka je mnogo, od preopterećenosti sustava pa nadalje. Ostaje činjenica da je debljina veliki izazov i epidemija globalnih razmjera. Ne bih rekla da su ovdje zakazali obiteljski liječnici, zakazali smo svi, od roditelja i vrtića do cijele države – utvrdila je.
Pitanje debljine nije pitanje jednog dionika ni sustava ni društva, nastavila je dr. Ban Toskić.
– Pitanje je kompleksno, dostupna nam je jeftina nezdrava hrana, a sportske aktivnosti su skupe. Debljina je kronična bolest s relapsima i rješenja nema preko noći. Istina je, debljinu nismo dijagnosticirali koliko smo trebali, ali stalno ukazujemo na problem prekomjerne tjelesne težine – utvrdila je.
Visoki tlak, šećerna bolest, povišeni trigliceridi – kod mladih!
Debljina kod mladih, na žalost, već sada je uzrokom bolesti koje očekujemo kod mnogo starijih. Detalje je otkrila prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.
– Među onima s prekomjernom težinom, njih 40 posto, odnosno oko 63 tisuće djece i mladih, uz debljinu ima i pridružene bolesti. Najčešće su to visok tlak, šećerna bolest te povišeni trigliceridi. Nad ovim bi se podacima svi trebali zapitati, a i ja se svakog dana pitam što radimo krivo – kazala je prof. dr. sc. Musić Milanović.
Neuspješni tretmani liječenja debljine
Sudionici skupa kao jedan od problema identificirali su i nedostatak motivacije među osobama s prekomjernom težinom. Naročito kada su u pitanju promjene životnih navika kao što su prehrana i uvođenje redovite tjelesne aktivnosti.
Primijećeno je i da se oni koji se uključe u tretman liječenja debljine, prestanu javljati na kontrole. Liječniku se ponovno obrate tek kada razviju ozbiljne bolesti, poput kardiovaskularnih oboljenja.
