Italija je prva u svijetu zakonom zabranila laboratorijsku hranu i rekla “NE” sintetičkom mesu, mlijeku i umjetnoj hrani za životinje.
Talijanski ministar poljoprivrede Francesco Lollobrigida ističe da ovaj zakon prvi u svijetu zabranjuje komercijalizaciju i laboratorijsku proizvodnju sintetičke hrane.
Sintetička hrana ne jamči kvalitetu, zdravlje, održavanje kulture i gastronomske tradicije naše zemlje. Njome bismo riskirali veću nezaposlenost jer bi se ta hrana proizvodila tamo gdje rad košta manje, u društvu gdje bi samo bogati jeli zdravu hranu, objašnjava.
Istog je mišljenja i talijanski ministar zdravstva Orazio Schillaci koji ističe da nemamo podatke o učincima ovakve hrane na organizam.
Nepoštivanje novog zakona u Italiji povlači kazne od 10.000 do 60.000 eura i do deset posto zarade.
Što je sintetičko meso?
Sintetičko ili umjetno meso je hrana nastala zahvaljujući in vitro uzgoju životinjskih matičnih stanica.
Ove matične stanice razmnožavaju se u kontroliranom okruženju. Sintetičko meso je namirnica životinjskog podrijetla i ne smije se miješati s mesom biljnog podrijetla.
Termin ” sintetičko meso ” također osporavaju neki znanstvenici, poput Roberta Defeza, istraživača na Institutu za bioznanosti i bioresurse u Napulju, jer ne postoji proces kemijske sinteze. Sintetičko meso dobiva se iz matičnih životinjskih stanica dok su tzv. biljne mesne prerađevine od leće, graha i drugih proizvoda biljnog podrijetla.
Sintetičko meso proizvodi se u laboratoriju počevši od matičnih stanica uzetih iz životinjskog tkiva (npr. goveda, ovaca ) koje se zatim potiču na razmnožavanje na supstratima koji sadrže faktore rasta unutar bioreaktora. Kada se umnože, te se stanice diferenciraju u zrela tkiva unutar biokompatibilnih struktura sve dok se ne dobije proizvod sličan prirodnom mesu,” objasnila je za Il fato quotidiano dr. Stefania Ruggeri s Medicinskog fakulteta Tor Vergata.
Također je navela da nema dovoljno istraživanja koja bi mogla dokazati potpunu i sigurnu nutritivnu kvalitetu ovih proizvoda.
Znanost o sintetičkom mesu
Do danas nije provedeno dovoljno istraživanja koja bi jasno pokazala dugoročne rizike konzumiranja laboratorijski uzgojenog mesa. EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) na svojoj web stranici navodi: “Meso uzgojeno u laboratorijskim uvjetima može se smatrati inovativnim rješenjem koje obećava sigurnu prehranu koja je zdrava i ne šteti okolišu. Međutim, potrebna su dodatna istraživanja kako bismo bili potpuno sigurni u ovaj način prehrane”.
Ukoliko EFSA odobri proizvodnju i promet ovog mesa u EU, Italija neće dopustiti uvoz i proizvodnju.
Dr. Ruggeri naglašava kako postoji rizik da naše tijelo neće prepoznati ovu vrstu hrane i da neće imati dovoljno hranjivih tvari pa se mogu javiti alergije i intolerancija.
Odluka talijanske vlade temelji se na oprezu. Time je vlada, kaže Ruggeri, pokazala da vodi računa o zdravlju građana.
Cijena sintetičkog mesa i zarada
Prije 15 godina proizvodnja oko 250 grama sintetičkog mesa stajala je oko milijun eura, 2015. godine oko 250.000 eura, a danas je između 13 i 15 eura.
Cijena je u drastičnom padu zahvaljujući tehnologiji i mogućoj masovnoj proizvodnji. Mnogi vjeruju da će koštati manje od pravog mesa. Prema analizi tržišta McKinseyja, proizvodnja ove vrste hrane će do 2040. godine dovesti do zarade od 450 milijardi dolara.
Bill Gates (osnivač Microsofta), Richard Branson (osnivač Virgina), ali i slavne osobe poput Leonarda DiCaprija i prehrambenih divova poput “Tyson Fooda”, “Kellogga” i “Cargilla” ulažu u ovu vrstu mesa.
Tvrdi se da bi uvođenje sintetičkog mesa smanjilo emisiju stakleničkih plinova. Tu je i manja potrošnja vode, energije, antibiotika i lijekova. Oslobodilo bi se i 95 posto zemljišta koje se koristi za intenzivan uzgoj stoke, a prije svega on je “cruelty free” jer ne uključuje patnju životinja.
Tu je i važan aspekt koji uključuje korištenje antibiotika. Podaci pokazuju da su ljudi sve otporniji na antibiotike s obzirom da ih unose i prehranom.














