Obiteljski liječnik prva je adresa za zdravlje. Što čini i kako prepoznati probleme sa zdravljem srca i koji je put do dijagnoze objašnjava dr. Leonardo Bressan čiji tekst, uz ostali sadržaj o zdravlju srca možete pročitati i u specijalnom izdanju Plan za srce.
U popularnim pjesmama, literaturi i klasičnoj poeziji nijedan ljudski organ ne spominje se tako često kao što se spominje naše srce, simbol romantičnih osjećaja.
Koliko smo samo puta čuli ili pročitali: junačko i hrabro srce, dobro srce, kameno srce, čelično srce i tako unedogled?
Uz sve to, kad je srce u pitanju, upravo nas osjeti dovode do raznih zabluda. Gotovo u pravilu, na pitanje gdje se srce nalazi dobijemo odgovor – s lijeve strane grudi.
Razlog je tome što upravo ondje osjećamo da srce tuče, a istina je da se jedna trećina srca nalazi s desne strane, a dvije trećine s lijeve, gdje se nalazi i srčani vršak koji je usmjeren dolje, prema lijevoj bradavici, i koji osjećamo kako tuče.
Neznanje o srcu vrlo prisutno
Sva ta uvjerenja ne uzrokuju izravnu štetu ili teže posljedice, ali otkrivaju jednu istinu – koliko je naše neznanje o srcu. U današnje vrijeme, poznavanje i znanje o našem srcu važniji su no ikada do sada.
U industrijski razvijenim društvima bolesti srca ubojica su broj jedan. Na našu žalost, dobar životni standard i izobilje dovode do toga da se čovjek danas kreće manje nego ikada u svojoj povijesti.
Dok je nekada čovjek pješice, goneći svoju lovinu ili bježeći pred grabežljivcima, prelazio na desetke i više kilometara, danas neprestano štedi svoje noge na štetu svog srca, koristeći se u svakodnevnom životu automobilom, dizalima, provodeći velik dio dana sjedeći i koristeći niz naprava koje rade umjesto njega.
Tehnologija i društveni napredak promijenili su čovjeku način života, no što se dogodilo s njegovim tijelom? Ono se nije značajnije promijenilo i za svoj razvoj i napredak treba rad i kretanje. Rad i kretanje jačaju naše mišiće, a time i naše srce, koje je gotovo u potpunosti građeno od mišića.
Za razliku od shvaćanja iz prošlosti, danas znamo da radom srca upravlja mozak iz dijela koji nazivamo vazomotorni centar, smještenog u produženoj moždini i to putem dvaju živčanih sustava koji nisu pod našom voljnom kontrolom i koji se nazivaju simpatikus (ubrzava rad srca) i parasimpatikus (usporava rad srca). Taj centar reagira na snažne osjećaje, kao što su strah i ljubav. Putem ta dva sustava, koji dotiču centar predvodnik u srcu, vodi brigu o cjelokupnoj koordinaciji.
U minuti srcem prođe 5 do 24 litre krvi
Temeljna je zadaća srca da krv tjera tijelom i tako opskrbljuje tkiva kisikom i hranjivim tvarima, a iz njih odnosi otpadne tvari i ugljični dioksid koji, krvlju donesen u pluća, iz njih bude oslobođen iz tijela.
Tu zadaću srce, koje je u odrasle osobe veliko kao njegova šaka i teži nekih 300 grama, obavlja brzinom koja iznenađuje i ostavlja u nevjerici.
Svakim otkucajem srce ispumpa oko 30 mililitara krvi tako da dok naše tijelo miruje, u samo jednoj minuti kroz naše srce procirkulira sva količina krvi koja se nalazi u tijelu, a to iznosi oko 5 litara. Kada smo u pokretu ili pri naporu, za to mu je potrebno oko 10 sekundi, pri čemu ta količina doseže i do 24 litre u minuti.
U prosjeku, naše srce otkucava oko 70 puta u minuti. To znači oko 100 tisuća puta u tijeku jednog dana, a u tijeku jedne godine oko 36 milijuna puta. Tako da u zatvorenoj ruti od arterija, preko arteriola i vena do kapilara i venula godišnje cirkulira oko 2,7 milijuna litara krvi u ukupnoj dužini većoj od 96 tisuća kilometara.
Za 75 godina, koliko prosječno traje ljudski život, to iznosi gotovo nevjerojatnih 2.700.000.000 otkucaja.
Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj
Ljudi dovoljno ne prate zdravlje svog srca te ih zato bolest često iznenadi, a to može završiti smrtnim ishodom. Kardiovaskularne su bolesti vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj.
Imajte na umu da s povećanjem rizičnih čimbenika imate veće šanse za obolijevanje. Kod srčanih bolesti važno se pridržavati preporuka zdravih životnih navika i uzimati preporučenu terapiju jer se time smanjuje napredovanje bolesti i sprečava prerana smrt.
Rana detekcija srčane slabosti popravlja dugoročnu prognozu pacijenta, duljinu životnog vijeka i kvalitetu života. U tome je temeljna i nezaobilazna uloga vašeg izabranog obiteljskog liječnika.
Oni su u najčešćem kontaktu sa svojim pacijentima, osobito s ljudima koji boluju od povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, s pušačima kao i s osobama u čijoj obitelji postoje nasljedne srčane bolesti. Upravo zato su oni prvi koji najčešće otkrivaju srčane bolesti i u skladu s pravilima struke obično prvi dijagnosticiraju i liječe određene srčane bolesti koje se mogu zbrinjavati ambulantno.
Kada se obratite svom izabranom liječniku, možda ni ne primijetite koliko on detalja proanalizira prilikom pregleda, a od najveće su važnosti posebno kod ovakvih situacija.
Što sve obiteljski liječnik pita, gleda i vidi
Na bolest srca vaš doktor može posumnjati na temelju simptoma kao što su bol u prsištu, zaduha, oticanje stopala i zglobova i palpitacije. Doktor će vas pitati (ili to već zna iz ranijih posjeta) postoje li drugi simptomi, npr. povišena tjelesna temperatura, slabost, umor, gubitak apetita i opća malaksalost. Nadalje, pita se o prethodnim infekcijama, izlaganjima kemikalijama, uporabi lijekova, alkohola i duhana, kućnom i poslovnom okruženju te rekreacijskim aktivnostima. Doktor također pita imaju li članovi obitelji bilo kakve bolesti koje bi mogle utjecati na srčanožilni (kardiovaskularni) sustav.
Tijekom pregleda doktor bilježi tjelesnu težinu i zapaža cjelokupni izgled ispitanika te gleda je li izraženo bljedilo, znojenje ili pospanost koji mogu biti neprimjetni pokazatelji srčane bolesti. Opće raspoloženje i osjećaj zadovoljstva također moraju biti zabilježeni jer bolesti srca mogu utjecati na njih.
Procjena boje kože je važna jer bljedilo ili cijanoza (plavkasta obojenost) može upućivati na anemiju ili slabi protok krvi. To može ukazivati da koža ne dobiva dovoljno kisika iz krvi zbog plućne bolesti, zatajenja srca ili različitih problema u cirkulaciji.
Doktor pipa puls na arterijama vrata, u pazušnim jamama, u području lakta i ručnog zgloba, u trbuhu, na preponama, ispod koljena, na skočnim zglobovima i na stopalima radi procjene je li protok krvi uredan i jednak na obje strane tijela. Krvni tlak i tjelesna temperatura također se kontroliraju. Svaka moguća nenormalnost može upućivati na bolest srca.
Vaš doktor također pregledava vene na vratu jer su one neposredno povezane s desnom pretklijetkom srca i daju podatke o volumenu krvi i krvnom tlaku u desnom dijelu srca (tzv. desno srce).
Brzina disanja i perkusija
Liječnik promatra prsni koš kako bi razabrao jesu li frekvencija (brzina) disanja i pokreti uredni, a zatim udara (perkutira) prstima po prsnom košu da bi utvrdio jesu li pluća puna zraka, što je normalno, ili sadrže tekućinu, što nije normalno. Perkusijom se također može odrediti nalazi li se tekućina unutar opne koja okružuje srce (perikard) ili opne koja obavija pluća (pleura). Koristeći stetoskop doktor sluša šum disanja kako bi razlučio je li protok zraka normalan ili zapriječen (opstrukcija) te sadrže li pluća tekućinu koja potiče iz srca.
Zalisci, zvukovi i šumovi
Liječnik sluša srce stetoskopom (postupak zvan auskultacija) te bilježi različite zvukove koji nastaju uslijed otvaranja i zatvaranja srčanih zalistaka. Nenormalnosti zalistaka i srčanih struktura stvaraju turbulentan protok krvi uslijed kojega nastaju karakteristični zvukovi koje nazivamo šumovi. Turbulentni protok krvi tipično se pojavljuje prilikom protoka krvi kroz sužene valvule ili kroz valvule koje propuštaju (ne zatvaraju hermetički otvor između srčane pretklijetke i klijetke). Sve srčane bolesti ne uzrokuju šumove, a svi srčani šumovi nisu znak bolesti srca.
Trudnice obično imaju srčane šumove zbog normalno povećanog protoka krvi. Bezopasni srčani šumovi također su česti u dojenčadi i djece zbog brzog protoka krvi kroz malene strukture srca. Kako se krvne žile, zalisci i ostala tkiva u starosti postupno ukrućuju, krv može imati turbulencije prilikom protoka čak i bez ozbiljne srčane bolesti u podlozi.
Liječnik pipanjem trbuha utvrđuje je li jetra povećana radi nakupljanja krvi u velikim venama koje vode u srce.
Nenormalno nadut trbuh zbog zaostajanja tekućine može ukazivati na zatajenje srca, a također može ispitati puls i veličinu trbušne aorte.
Liječnici danas imaju mogućnost odabira mnogih testova i postupaka za postavljanje brze i precizne dijagnoze.
Testovi i pregledi srca
Tehnologija obuhvaća električna mjerenja EKG, ehokardiografiju, prikaz magnetskom rezonancom (MR), snimanje pozitronskom emisijskom tomografijom (PET) te kateterizaciju srca.
Najvažnija je uvijek posjeta i konzultacija s vašim izabranim liječnikom, koji će nakon kliničkog pregleda, a u slučaju sumnje na razvoj neke od bolesti srca, svakako snimiti elektrokardiogram vašeg srca.
Elektrokardiografija (EKG) je brza, jednostavna i bezbolna metoda pri kojoj se električni impulsi srca mjere i zapisuju na papirnatu traku. Elektrokardiogram (EKG) omogućuje vašem liječniku da analizira izvorište srčanog ritma iz kojeg započinje svaki otkucaj srca, provođenje električnog impulsa kroz provodna živčana vlakna u srcu, frekvenciju (brzinu) i ritam srca. Većini ljudi u kojih se sumnja na srčanu bolest snima se EKG.
Taj test pomaže vašem liječniku da odredi niz srčanih problema uključujući poremećaje srčanoga ritma, nezadovoljavajuću opskrbu srca kisikom i krvlju, prekomjerno zadebljanje srčanog mišića (hipertrofija) koje može biti posljedica povišenog srčanog tlaka. EKG također može otkriti kada je srčani mišić tanak ili kada ga nema jer je nadomješten nemišićnim tkivom. Takvo stanje može biti posljedica srčanog udara (infarkt miokarda).
Što pokazuje rendgen prsnog koša?
Ako to smatra potrebnim, vaš će vas liječnik uputiti i na rendgensku pretragu grudnog koša. Svakom tko ima srčanu bolest snima se rendgen prsnog koša sprijeda (posteriorno anteriorni snimak) i sa strane (postranični ili profilni snimak).
Rendgenska slika pokazuje oblik i veličinu srca kao i obrise krvnih žila pluća i prsnog koša. Nenormalni oblik ili veličina srca i nenormalnosti, kao što su naslage kalcija unutar srčanog tkiva, lako su vidljivi. Rendgenske slike prsnog koša često otkrivaju procese u plućima, posebno u plućnim krvnim žilama kao i prisutnost tekućine oko pluća.
Zatajenje srca ili poremećaj srčanih valvula dovode do uvećanja srca. No veličina srca može biti normalna u bolesnika s teškom srčanom bolesti. Pri konstriktivnom perikarditisu, koji poput oklopa obavija srce vezivnim (ožiljkastim) tkivom, srce se ne povećava premda postoji zatajenje srca.
Prikaz krvnih žila pluća često je značajniji za dijagnozu nego prikaz samoga srca. Na primjer, povećanje plućnih arterija blizu srca i njihovo suženje u plućnom tkivu upućuje na povećanje desne klijetke.
Ergometrija
Temeljem takvih pretraga će vas vaš liječnik možda uputiti i na druge pretrage poput testa podnošenja opterećenja – ergometriju.
Testovi za ispitivanje izdržljivosti prilikom fizičkog opterećenja mogu doktoru uvelike ukazati na postojanje i težinu bolesti koronarnih arterija i drugih srčanih poremećaja. Test podnošenja opterećenja (ergometrija, stres test), za vrijeme kojeg se trajno prati EKG i krvni tlak, može otkriti probleme koji se ne bi očitovali u mirovanju. Ako su koronarne arterije djelomično začepljene, srce može dobivati dovoljnu količinu krvi u mirovanju, ali ne i prilikom fizičkog napora. Istodobnim ispitivanjem plućne funkcije može se razlučiti ograničenje fizičkog napora koje je posljedica srčane bolesti od onoga izazvanog plućnom bolesti te ograničenje fizičkog napora koje nastaje uslijed i srčane i plućne bolesti zajedno.
Tijekom testa ispitanik vozi bicikl ili hoda po pomičnoj traci određene brzine. Postupno se opterećenje povećava. Istodobno se kontrolira EKG, a krvni tlak se mjeri u određenim intervalima. Općenito, ispitanici izvode test podnošenja opterećenja sve dok im srčana frekvencija ne dosegne 80 posto do 90 posto maksimuma za njihovu dob i spol. Ako simptomi, kao zaduha ili bol u prsištu, postanu nepodnošljivi ili se pojave značajne promjene u EKG-u ili krvnom tlaku, test se prekida ranije.
Holter, ultrazvuk, MR srca
Sve su to pretrage koje će vašem izabranom liječniku omogućiti pravovremenu intervenciju jer se do njih brže dolazi nego za neke druge pretrage, skuplje i nedostupnije, poput kontinuirane pokretne elektrokardiografije (popularno nazvane Holter EKG) ili ehokardiografije (poznate kao ultrazvuk srca), a da ne govorimo o visoko specifičnim pretragama poput kompjuterizirane tomografije ili magnetne rezonancije srca.
U suradnji s vašim izabranim liječnikom možete spriječiti nastanak srčane bolesti, konzultirajući se i slušajući njegove savjete, posebno o onim rizicima bolesti srca na koje se može utjecati:
– nepravilna prehrana
– tjelesna neaktivnost
– pušenje
– arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak)
– dijabetes (šećerna bolest)
– dislipidemija (povišene vrijednosti masnoća u krvi)
Redovito mjeriti tlak, masnoće i glukozu u krvi i kod zdravih
Bez obzira jeste li srčani bolesnik ili ne – uvijek je dobro zaštititi srce.
Preporučuje se redovito mjerenje krvnog tlaka, razine masnoća i glukoze u krvi u dogovoru s vašim izabranim liječnikom. Prestanete li pušiti, rizik za razvoj koronarne srčane bolesti prepolovit će se unutar prve godine te s vremenom može potpuno nestati.
Zdravim navikama smatra se i 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno koja može pomoći prevenirati srčani i moždani udar.
Nadalje, pravilna prehrana koja uključuje velike količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah i leću kao i hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća također pomaže očuvanju zdravlja cijeloga tijela pa tako i srca.
Pokušajte izbjegavati konzumaciju alkohola te ako pijete, pijte umjereno.
O svemu tome se uvijek možete (i morate) savjetovati s vama najpouzdanijim zdravstvenim stručnjacima – vaš izabrani liječnik, njegova medicinska sestra i područna patronažna sestra.
Obratite se najprije izabranom liječniku, on će vas pratiti dalje
Svjetski dan srca, 29. rujna, predstavlja najveću svjetsku javno zdravstvenu kampanju o podizanju svijesti o bolestima srca i krvnih žila koje su prema procjeni odgovorne za 17,5 milijuna prijevremenih smrti.
Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest i cerebrovaskularnu bolest. Nastaju stvaranjem naslaga kamenca i masnih tvari duž unutarnjih stijenki arterija. Kamenac privlači i krvne komponente koje se također talože na tkivo stijenki.
Taj proces, nazvan ateroskleroza, razvija se tijekom mnogo godina te često započinje vrlo rano u životu. Zato redovito kontaktirajte i pouzdajte se u savjete vašeg izabranog liječnika koji će uvijek izabrati vama najbolje prilagođen način prevencije, ali i rane dijagnostike i uspješnog liječenja takvih stanja i bolesti.
Mogućnosti su mnogobrojne, ali mnoge i spore i nepotrebne. Vaš izabrani liječnik ima uvid u cjelokupno vaše stanje i potrebe te mogućnosti zdravstvenog sustava. Obratite se najprije njemu s punim povjerenjem.
