Ultra prerađena hrana (fast food, pahuljice, naresci, paštete itd.) čini štetu praktički svakom organu u tijelu i ljudski organizam nije biološki postavljen za konzumaciju tih namirnica. Istovremeno je upravo to hrana koja se danas najviše konzumira. Ozbiljna i prilično stresna poruka dolazi od znanosti. Serija radova objavljenih u Lancetu jednom zavjeke (nadamo se) daje konačnu presudu o štetnosti prerađevina. Dijabetes, pretilost, bolesti srca, probavnog sustava, depresija, dio je istaknutih posljedica koje si donosimo s onim što nam je na stolu.
Lancet sadrži najveću dosad reviziju studija o ovom utjecaju te je njihova objava izazvala brojne reakcije u svijetu. Među njima i one kako se ne može kategorizirati hranu kao “ultra prerađenu” jer postoje različite razine prerađivanja. Primjer, ne može se u isti koš trpati nareske koji su svi industrijski proizvedeni, ali među njima su i oni koji su, tvrde, zdraviji ako ništa drugo zbog manjeg udjela soli.
No, u Lancetu je nadalje objavljeno kako globalne korporacije potiču potrebu za ovom nezdravom hranom uime profita. Predložili su jače marketinške restrikcije i zabranu prerađevina u školama, bolnicama, ali i njihove pozicije na policama trgovina.
