Studeni je mjesec afirmiranja svjesnosti o respiratornim bolestima pa tako i o plućnoj hipertenziji. Plućna arterijska hipertenzija je bolest koju karakterizira povišen tlak u plućnim arterijama što otežava protok krvi kroz pluća.
Posljedica toga je smanjena zasićenost krvi kisikom što bolesnici osjećaju kao nedostatak zraka. Inicijalno u većim naporima, a kako bolest napreduje taj se osjećaj javlja već kod svakodnevnih aktivnosti i manjih napora. Upravo je to ograničavajući faktor za funkcioniranje bolesnika koji značajno narušava kvalitetu njihovog života. Kako je plućna hipertenzija rijetka bolest koja se javlja već u mlađoj životnoj dobi potrebna je potpora obitelji i okoline. Te je važno podizati svijest o rijetkim bolestima i problemima koje bolesnici imaju u svom svakodnevnom životu.
Podati o učestalosti bolesti dobiveni su iz različitih registara i međusobno se razlikuju ovisno o registru. Ali prema većini podataka bolest je češća u žena, a srednja dob prema novijim podacima je između 45 i 60 godina. U našem Registru za plućnu hipertenziju imamo nešto više od 450 bolesnika. Od kojih je njih oko 130 trenutno u aktivnom liječenju, dio je u praćenju, a dio je transplantiran.
Danas u Hrvatskoj imamo dostupne lijekove za liječenje plućne arterijske hipertenzije koji prate smjernice za liječenje i najnovije dostupne lijekove. A kao krajnja opcija liječenja dostupna je i transplantacija pluća.
Ono što nam je svakako cilj je ranije prepoznavanje simptoma bolesti i upućivanje bolesnika u centre koji se bave plućnom hipertenzijom kako bi što ranije započeli liječenje. Veliku važnost ima i dostupnost terapije kisikom s naglaskom i na mogućnost nabave prijenosnih koncentratora kisika. Danas je situacija s nabavom koncentratora značajno bolja nego prije nekoliko godina. Ali još uvijek postoji prostor za napredak i poboljšanje skrbi na tom polju.
Plućna arterijska hipertenzija je kronična bolest koja zahtijeva kontrole i praćenje te dolaske u bolnicu i po nekoliko puta godišnje zbog čega je važna dostupnost zdravstvene skrbi našim bolesnicima. Vrijeme u kojem živimo i koje je obilježila pandemija COVID 19 stavilo je pred nas brojne izazove u skrbi za naše bolesnike. Unatoč njima svi naši bolesnici su svoju terapiju redovito primali te su dolazili na kontrolne preglede. Iako danas najviše slušamo o simptomima COVID 19 infekcije i otežanom disanju kao jednom od simptoma ne smijemo zaboraviti da je to samo jedna u nizu bolesti kod koje naši bolesnici imaju osjećaj nedostatka zraka i svi oni trebaju nas i našu pomoć.
I u izazovnim vremenima poput ovih pandemijskih naši kronični bolesnici su nam prioritet. Nikako ne smijemo zaboraviti da je rano otkrivanje i liječenje plućne arterijske hipertenzije ključno za bolju kvalitetu života naših bolesnika.
