Posljedica toga je smanjena zasićenost krvi kisikom što bolesnici osjećaju kao nedostatak zraka inicijalno u većim naporima, a kako bolest napreduje osjećaj nedostataka zraka javlja se već kod svakodnevnih aktivnosti i manjih napora. Upravo je to ograničavajući faktor za funkcioniranje bolesnika koji značajno narušava kvalitetu njihovog života. Kako je plućna hipertenzija rijetka bolest koja se javlja već u mlađoj životnoj dobi potrebna je potpora kako obitelji tako i okoline te je važno podizati svijest o rijetkim bolestima i problemima koje bolesnici imaju u svom svakodnevnom životu.

Podati o učestalosti bolesti dobiveni su iz različitih registara i međusobno se razliku ovisno o registru, ali prema većini podataka bolesti je češća u žena, a srednja dob prema novijim podatcima je između 45 i 60 godina. U našem Registru za plućnu hipertenziju imamo nešto više od 450 bolesnika od kojih je njih oko 130 trenutno u aktivnom liječenju, dio njih je u praćenju, a jedan dio bolesnika je transplantiran.

Danas u Republici Hrvatskoj imamo dostupne lijekove za liječenje plućne arterijske hipertenzije koji prate smjernice za liječenje i najnovije dostupne lijekove, a kao krajnja opcija liječenja dostupna je i transplantacija pluća.

Ono što nam je svakako cilj je ranije prepoznavanje simptoma bolesti i upućivanje bolesnika u centre koji se bave plućnom hipertenzijom kako bi što ranije započeli liječenje. Veliku važnost u zbrinjavanju ovih bolesnika ima i dostupnost terapije kisikom s naglaskom i na mogućnost nabave prijenosnih koncentratora kisika. Danas je situacija s nabavom koncentratora značajno bolja nego prije nekoliko godina, ali još uvijek postoji prostor za napredak i poboljšanje skrbi na tom polju.

Plućna arterijska hipertenzija je kronična bolest koja zahtijeva kontrole i praćenje te dolaske u bolnicu i po nekoliko puta godišnje zbog čega je važna dostupnost zdravstvene skrbi našim bolesnicima. Vrijeme u kojem živimo i koje je obilježila pandemija COVID 19 stavilo je pred nas brojne izazove u skrbi za naše bolesnike, ali unatoč njima svi naši bolesnici su svoju terapiju redovito primali te su dolazili na kontrolne preglede. Iako danas najviše slušamo o simptomima COVID 19 infekcije i otežanom disanju kao jednom od simptoma ne smijemo zaboraviti da je to samo jedna u nizu bolesti kod koje naši bolesnici imaju osjećaj nedostatka zraka i svi oni trebaju nas i našu pomoć.

I u izazovnim vremenima poput ovih pandemijskih naši kronični bolesnici su nam prioritet i nikako ne smijemo zaboraviti da je rano otkrivanje i liječenje plućne arterijske hipertenzije ključno za bolju kvalitetu života naših bolesnika.