Lipoprotein (a) ili točnije lipoprotein “malo a” nazivamo često “misteriozni uzročnik” ateroskleroze, tj. “začepljenja” krvnih žila. Nema ništa misteriozno u njemu osim činjenice da o njemu, unatoč spoznaji da je otkriven prije 60 godina, ne pričamo mnogo te opća populacija nije upoznata sa njime.
To je razlog zašto ga se bojimo jer bojimo se onoga što nam nije poznato. S druge strane, bojimo ga se s razlogom jer uzrokuje prijevremeni moždani udar, srčani udar ili tešku perifernu arterijsku bolest.
Radi se o čestici koja nalikuje na LDL – kolesterol (popularno ga nazivamo “loš kolesterol”) ali koja na sebi ima jedan dodatni dio. Jedan “repić”, koji česticu čini trombogenom (stvaranje tromboze – ugrušaka).
Zašto je lp(a) zapostavljen desetljećima?
Više je razloga, no u posljednje vrijeme razvitkom medicine i dijagnostičkih metoda te genetike jasno se razabire kako su povišene vrijednosti lp(a) povezane s preuranjenim srčano – žilnim bolestima prije 60te godine života.
Stoji i činjenica kako do sada nemamo dostupan lijek kojim možemo u cijelosti liječiti povišene vrijednosti lp(a). No i ti se negativni trendovi mijenjaju i na vrata kucaju “pametni lijekovi” kojima ćemo moći učinkovito kroz 2-3 godine liječiti povišene vrijednosti lp(a). Nadajmo se kako će HZZO imati sluha i lijekove čim budu dostupni “staviti na listu”.
Koje su to povišene vrijednosti lp(a)?
Prvo, vrijednosti više od granice normale ima oko 20 posto populacije (50nmol/L). No pod izrazito visokim rizikom za srčano – žilne bolesti su bolesnici koji imaju vrijednosti više od 200nmol/l i više.
Lp(a) odrediti svima s preuranjenom aterosklerozom
Uz čimbenike rizika poput pušenja, debljine, povišenog tlaka, fizičke neaktivnosti te šećernu bolest mogu već i diskretno povišene vrijednosti lp(a) dodatno pridonijeti povećanom riziku. Premda sami navedeni rizični čimbenici imaju svoje vrlo dobro poznato nepovoljno breme.
Lp(a) treba odrediti svakom bolesniku koji ima preuranjenu aterosklerozu i njene komplikacije. Isto tako, budući da je bolest nasljedna, potrebno je svakom srodniku koji u obitelji ima podatak o ranom srčanom ili moždanom udaru, perifernoj arterijskoj bolesti odrediti lp(a).
Pretraga se radi jednostavnim vađenjem epruvete krvi. Veliki medicinski centri poput KBC-a Zagreb rutinski rade ovu pretragu i moguće ju je napraviti uz uputnicu po indikaciji nadležnog liječnika.
Pretragu je potrebno učiniti jednom u životu i više nikada ako vrijednosti nisu povišene. Trošak pretrage razlikuje se od laboratorija do laboratorija i cijena se kreće oko 20 eura. To nije skupa pretraga jer razmislimo samo koliko smo puta pa i sami kupili test na Covid i testirali se.
Misleći na lp(a) spašavamo živote i mijenjamo sudbinu naših srodnika na bolje. Bez obzira što nemamo za sada učinkovit lijek u sniženju lp(a), ešalon lijekova koje nazivamo hipolipemicima na raspolaganju su nam u svakodnevnoj medicinskoj praksi (statini, ezetimib, PCSK9 inihitori). Oni mogu značajno pomoći u sniženju rizika od ove male čestice.
Važnost Lp(a) prvi korak ka boljoj kontroli
Ne kaže se bez razloga kako “otrov dolazi u malim bočicama”. Upravo ova tvrdnja vrijedni za lipoprotein “malo a” kojeg zapravo nema razloga zvati “misterioznim čimbenikom ateroskleroze” jer o njemu znamo mnogo i uskoro ćemo se moći adekvatnije boriti protiv njega. Povećanje svjesnosti o lp(a) prvi je korak.
Više o zdravlju srca pogledaj ovdje, preuzmi besplatan primjerak posebnog izdanja.
